Regresija sna beba je termin koji se koristi kako bi se opisalo razdoblje u kojem bebe lošije spavaju i koje može potrajati od sedam dana do šest tjedana. Specifičnost regresija sna je što se uvijek poklapa s velikim životnim prekretnicama.

Regresija sna beba najčešće se događa u trenucima velikih događanja u životu male bebe. Ključ za rješenje i što mirniju regresiju sna je prepoznati koje su to prekretnice i naučiti kako se nositi s njima.

Regresija sna kod beba događat će se uglavnom u prvoj godini života. One prve bit će najintenzivnije, dok ćete one nakon prve godine jedva doživjeti. Kao što je već navedeno, ključ je razumjeti što se događa s bebom. Dakle, pratiti kakva je beba preko dana, izbijaju li joj zubići, možda po prvi put od rođenja primjećuje svijet oko sebe?

PRVA REGRESIJA SNA – četiri mjeseca

Normalno je da će dijete imati prvi poremećaj sna oko četvrtog mjeseca života. U tom razdoblju djeca se počinju samostalno okretati, doživljavati svijet u tri dimenzije, postaju im zanimljive ručice i igranje s njima, hvatanje predmeta u njihovoj blizini.

U tom razdoblju također dolazi do sazrijevanja sna odnosno djeca tada počinju spavati čvršće i duže te svojim mamama napokon “sjedaju” u neki raspored dnevnih spavanja i noćnih hranjenja.

Do četvrtog mjeseca vašu bebu budio je trbuščić odnosno glad, a s 16 tjedana to se mijenja i beba počinje doživljavati cikluse spavanja, što znači da tijekom spavanja beba prolazi faze dubokog i lakog sna. Bebin ciklus sna traje 40 minuta, a prvih 10 minuta sna bebe spavaju laganim snom koji se lako omete.

Nakon 40-ak minuta bebe se najčešće bude, no neke će odmah utonuti u san, a  neke će se potpuno razbuditi.

REGRESIJA SPAVANJA – šest mjeseci

Nerijetko se mame groze prvih zubića, baš koliko im se i vesele.

Ti zubići koji niču itekako mogu biti razlog za regresiju sna beba. No, prije svega treba biti siguran da se radi o zubićima. Kako biste provjerili je li zub izbio ili smo što nije, operite ruke i nježno kažiprstom pređite preko desni. Ako čak osjećate izbočinu ispod zubnog mesa, u pitanju je zub.

Jedan od načina umirivanja bebe kojoj niču zubi je dojenje, uz uvjet da beba ne grize. Osim toga, u hladnjaku možete držati nekoliko grickalica na hladnome pa po potrebi dati bebi da se umiri.

REGRESIJA SNA – devet mjeseci

Oko devetog mjeseca života mališani doživljavaju dvije velike prekretnice:

• dovoljno su snažni da se postave na noge
• postaju svjesni svijeta oko sebe i ovisnosti o roditeljima

Vježbanje stajanja postat će naročito zabavno kada su u krevetiću, kada moraju ići na spavanje. Kada se mališan probudi da bi vježbao stajanje, najčešće će promotriti sobu u kojoj se nalazi i brinuti u plač. Bebača je uhvatila tjeskoba jer ne vidi roditelje pored sebe.

Kako bi što lakše savladali ovu regresiju bebi omogućite dovoljno fizičke aktivnosti tijekom dana i vrijeme provedeno u maženju s vama.

REGRESIJA SPAVANJA BEBE – jednogodišnjaci

U dobi od jedne godine mališani najčešće prohodaju, što otežava odlazak na spavanje jer vaš mališan je sada skoro pa samostalan! U toj dobi jednogodišnjaci će se, pogotovo ako idu u jaslice, češće buditi po noći. Moguće su i prve noćne more. Osigurajte krevetić da vaš mali spavač ne padne iz njega, a nije loše niti obložiti ogradicu nekim mekanim materijalom da ne udara glavicom.

REGRESIJA SNA MALIŠANA – dvogodišnjaci

U dobi od dvije godine mališani će postati brbljavi, a njihovo pričanje pratit će ih u krevet. Oni većinu noći spavaju dosta dobro i tvrdo, ali su im odlazak na spavanje i buđenje prilika da se porazgovaraju sa samim sobom.

Ono što će vas više mučiti od pričanja i brbljanja je – štrajk sna. On će se manifestirati u regresiji sna mališana popodne. Naime, dvogodišnjaci su mali ljudi koji već dovoljno razumiju svijet oko sebe, a najviše svoje roditelje, pa bi mogli zahtijevati da ostanu budni nakon/prije ručka. I ne dajte se uvjeriti da njima ne treba san, itekako im treba!

ŠTO NAPRAVITI KADA NASTUPI REGRESIJA SNA

• Razumijte što se događa s vašim mališanom da izbjegnete stresiranje
• Izvježbajte svaku veliku životnu prekretnicu – okretanje, sjedenje, hodanje, pričanje – tijekom dana
• Učinite sve što možete da se mališan ne bi premorio. Beba koja je preumorna teško tone u san, najčešće je vrlo nervozna i vrlo teško će se smiriti. Ako upadnete u problem s premorenom bebom, riješite ljuljajući je na rukama, vožnjom u kolicima, šetnjom u nosiljci, a sve kako bi se beba prvo primirila, a onda lakše utonula u san.

Foto: Freepik

Čitajte još o spavanju beba:

• Spavanjem do sreće: kada beba cijelu noć spava
• Zašto neke bebe spavaju bolje od drugih?
• 4 mjesta na kojima beba NE bi trebala spavati!

Objava Regresija sna beba: kada slatki snovi to više nisu pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Ako imate bebu od četiri mjeseca i razmišljate o tome zašto još uvijek ne spava ili zašto ste stalno budi, imamo vijest za vas! Dobrodošli u regresiju sna s četiri mjeseca.

Tek ste uspostavili rutinu uspavljivanja i hranjenja, zadovoljni ste svime što ste napravili, ali eto – opet ne ide. Nemojte se brinuti, regresije sna su tipične za sve bebe i traju do otprilike godinu dana. I nisu ništa strašno!

Što je regresija sna s četiri mjeseca?

Tipična regresija sna s četiri mjeseca znači da se noćni san vaše bebe skraćuje, a ponekad je i razlomljen vrlo čestim buđenjima.

Dok se dnevni san produžava. Bebe također znaju negodovati oko odlaska na noćni san dok u popodnevni spavanac odlaze kao od šale.

Što napraviti?

Iako ćete biti očajni regresijom sna vaše bebe, ne mijenjajte ništa u dnevnoj i noćnoj rutini. Beba se već navikla na ono što radite samo joj treba malo pomoći.

• Zamračite sobu

Bebe s četiri mjeseca već imaju dnevni i noćni ritam koji uvelike ovisi o dnevnom svjetlu. Dakle kada je dan one su budne, a kada je noć one spavaju.

Ako se mučite s odlascima na noćni san preporučamo da zamračite sobu što je više moguće kako bebu ne bi ometalo svjetlo.

• Držite se rutine

Rutina je spas u svakoj krizi, a beba će regresije sna imati još dva puta do godine dana. Ponavljajte svaku večer ono što ste radili prethodne kako bi se beba osjećala sigurno i znala što očekivati.

• Svježi zrak

Iako bebe od četiri mjeseca nisu aktivne kao primjerice jednogodišnjaci, pa se i ne umaraju toliko puno, svejedno su umorne.

A što je super za umornu bebu? Friški zrak! Tako je. Poslijepodne ili predvečer prošetajte s bebom, izvedite je na svježi zrak da je okrijepi i onda doma na kupanac i spavanac.

• Pratite signale

Pratite znakove koji će vas uputiti na umor bebe. Neke bebe plaču i postanu vrlo nemirne, druge će trljati oči i lice, dok će neke tražiti da ih se stalno nosi. Pratite signale koje vam beba daje i ubrzo ćete ih znati preduhitriti.

• Budite brzi

Ako se mučite s noćnim buđenjima razmislite o svojoj brzini i onome što radite dok beba čeka da ju umirite. Palite li svjetlo? Šuškate li po hodniku?

Pokušajte sve pripremiti kako bi bebu dočekali spremni i što je manje simulirali zvukovima i svjetlom.

• Skok u razvoju

Beba će regresiju sna dočekati odmah nakon skoka u razvoju oko trećeg mjeseca. A to znači da će vrlo vjerojatno biti gladnija no inače. Udovoljite bebi i neka jede. Sita beba je sretna beba.

Foto: Freepik

Objava Regresija sna s četiri mjeseca – ovo je sve što trebate znati! pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Čini li vam se ponekad da sve bebe oko vas tako lako i slatko spavaju te da samo vi imate problema? A nema neispavane osobe, do majke koja muku muči s djetetovim snom.

Studijom provedenom na gotovo 1500 trudnica pokušalo se rasvijetliti ovaj fenomen. Otkriveno je da će bebe mama koje su tijekom trudnoće bile lošeg mentalnog i fizičkog zdravlja imati poteškoća sa spavanjem. Bez obzira koliko ovi podaci bili točni, to je još dodatni razlog zašto paziti na ženino zdravlje za vrijeme trudnoće. 

Zašto neke bebe spavaju lošije?

Opće je poznato da stanja kao anksioznost, depresija, stres i obiteljsko nasilje mogu dovesti do loših zdravstvenih ishoda dojenčadi. No, sada se smatra da utječu i na kvalitetu sna. Moglo bi se onda zaključiti da neke bebe imaju već u maternici predodređeno kakve će im biti navike spavanja. Ne ovise previše o njima, nego po ovim novim istraživanjima, o životnom stilu njihove mame. 

Studijom je također otkriveno da veliki postotak mama, njih oko 60 posto ima problema s bebinim snom najviše tijekom prve godine života. Od tih 60, 20 posto je prijavilo “ozbiljnije i teže” probleme, a smatra se da su one tijekom trudnoće imale problema s psihičkim ili fizičkim zdravljem. 

Dakle, stručnjaci su zaključili da će na djetetov san znatno više utjecati majčina dobrobit nego njezine roditeljske metode. S tim novim informacijama, nadaju se, ženino zdravlje tijekom trudnoće dobit će još veći prioritet.  Fizičko, koje nam svima prvo pada na pamet, ali i ono zanemareno emocionalno, njenoj obitelji i liječnicima trebalo bi biti u prvom planu. 

Foto: Freepik

Objava Zašto neke bebe spavaju bolje nego druge? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Bebe su šampioni spavanja! Jedino im mogu konkurirati lavovi koji spavaju do 20 sati na dan. Tek rođene bebe spavaju i do devet puta na dan, ali kako odrastaju, potrebe im se za spavanjem smanjuju. Vrijeme smanjivanja dnevnih drijemeža, primijetit ćete, najčešće će dolaziti ruku pod ruku sa svladavanjem novih vještina. Naime, dnevno spavanje tada će beba zamijeniti svladavanjem novih životnih vještina, odnosno – vježbanjem.

To vrijeme, sasvim jasno, najmanje se sviđa roditeljima, koje je zapao teži dio posla ‒ prebaciti bebu iz dnevnog drijemeža u dnevnu budnost. Ali, budite na oprezu, nije to tako lako kako se čini. I bebama i roditeljima treba vremena da se naviknu na novi raspored. Pogotovo ako uzmemo u obzir da su si bebe same izbacivale drijemeže sve do navršenih devet mjeseci.

S otprilike godinu i pol vaš će mališan spavati samo jednom na dan! Da, dobro ste čuli – spavat će navečer i onda tek opet popodne nakon ručka, i to je to! Ponekad će biti posebno svojeglavi, pa neće htjeti uopće spavati… ali, dobro, to je neka druga tema.

U ovom vodiču naučit ćemo vas kako ispustiti dnevno spavanje, a da vam dan koliko-toliko ne sliči noćnoj mori!

S tri spavanje na dva

Oko navršenih devet mjeseci vaša beba ispustit će jedan spavanac i pasti na samo dva. Kod nekih beba to znači da će spavati po noći, pa onda popodne nakon ručka te, ovisno o mališanu, ili ujutro oko 10 ili poslijepodne oko 17. No, s bebama nema pravila, već samo preporuke.

Primijetit ćete da se vaša beba ne umara tako brzo, već da može potegnuti jedan sat budnosti više nego prije mjesec dana. U tom razdoblju prilagodbe na jedan spavanac manje primijetit ćete da će vaša beba biti nervoznija i nemirnija te da će teže zaspati u vrijeme regularnog odlaska na drijemež.

U tom razdoblju prilagodbe najbolje je paziti na sat. Vrijeme odlaska na počinak uvjetovano je vremenom prethodnog buđenja. Stoga, ako je vaš bebač ujutro imao dnevno spavanje u 10, ali već je 11 i ne pokazuje umor već nervozu, to znači da se nalazite u – zoni izbacivanja spavanja.

U razdoblju prilagodbe bebača nemojte stavljati u uobičajeno vrijeme na spavanje, već neka to bude tek sljedeći regularni spavanac ili pak vrijeme za tihu igru u kojoj se beba neće toliko umarati. Isto tako, mjesto na kojemu boravite u to vrijeme iznimno je bitno. Naime, supermarket ili šoping-centar kod bebača koji izbacuje spavanac mogao bi izazvati nervozu, ali ne i lagana šetnja po kvartu ili pak ljuljanje mami u krilu u parku.

Osim toga, spavanac ne mora biti uvijek u isto vrijeme i jednake dužine. Ako je primjerice bebač u procesu izbacivanja popodnevnog spavanca – krenite u šetnju kako bi zaspao na 45 minuta ili sat vremena.

Također, kako biste izbjegli nervozu zbog izbacivanja spavanca, potražite bebine znakove umora. Neke bebe trljat će oči, neke će povlačiti dudu kao lude, a druge će tražiti svoju tješilicu.

S dva na jedno dnevno spavanje

Kada će vaš mališan imati između 15 mjeseci i godinu i pol, dogodit će se, nekima nemili, prijelaz sa dva dnevna spavanja na samo jedno. Znakovi koje će vaš mališan pokazivati bit će vam sasvim jasni, za razliku od onda kada su bili tek bebice. Osim što će spavati bolje po noći, primijetit ćete da je u vrijeme drugog popodnevnog spavanja potpuno budan.

U to vrijeme mnogi će mališani krenuti i u jaslice, pa će biti primorani izbaciti jedan popodnevni spavanac. No, mnoge će tete mališanima omogućiti da se „odmore“ ujutro kada ih roditelji ostave, te da se, naravno, naspavaju nakon ručka.

U tranzicijskom razdoblju stvari mogu postati dosta čupave. To znači da će dijete najvjerojatnije biti jaaako umorno čak i prije 11 sati ujutro, a moglo bi se to odraziti i na noćni san. Prekomjeran umor kod djece najčešće kvari san, pa bi moglo biti problema kod odlaska na noćni počinak. To ćete vrlo lako spriječiti mirnom igrom ili pak laganim prijepodnevnim šetnjama tijekom kojih se dijete neće premoriti, te će obaviti tranziciju glatko i bez suza.

Također, pomicanjem odlaska na to jednodnevno spavanje, i to svaki dan po 15-ak minuta, olakšat ćete svom mališanu tranziciju. Tako će se postupno navikavati na kasniji odlazak na spavanje, pa mu tranzicija neće predstavljati velik šok.

SAVJET

Kada vaš mališan napuni godinu i pol, bit će mu potrebno do pet sati budnosti prije odlaska na spavanje. Imajte to na umu kad planirate popodnevni spavanac. Ako se mališan probudi oko 16 sati popodne, nemojte očekivati da će otići na spavanje prije 21 sat.

Pet zlatnih savjeta za ispuštanje dnevnog spavanja

1. Držite se rutine

Dizanje i odlazak na spavanje, odnosno držanje rutine, vrlo je važno! Tako mališani stvaraju naviku, ali što je najvažnije, i njihovo tijelo stvara naviku!

2. Svježi zrak

Osim ako se ne radi o cičoj zimi, prilikom svakog buđenja otvorite širom prozore ili ako imate mogućnost, izađite na balkon ili u dvorište. Svjež zrak okrijepit će vašeg mališana i pomoći mu da bude duže budan.

3. Aktivnosti

Dosada je najgori neprijatelj djece, a pogotovo kada su umorni i nervozni. Tijekom razdoblja ispuštanja spavanaca opremite se raznim zabavnim aktivnostima koje će vas oboje stimulirati i odvratiti od nervoze.

4. Voće je bitno!

Šećer nam daje energiju, pa iskoristite voće kako biste klincu omogućili da ostane što dulje budan. Fruktoza iz voća bit će izvrstan međuobrok i mali naramak energije za prebroditi umorne trenutke.

5. Zagrljaj je prva pomoć

U trenutcima nervoze sjetite se da je zagrljaj prva pomoć djeci, ali i odraslima!

Foto: Freepik

Objava Dnevno spavanje mališana – kako ga najjednostavnije ukinuti pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Baš kada ste pomislili da ste uspjeli uhvatiti neki raspored spavanja – puf! – nešto se dogodi i morate sve ispočetka. Prva regresija sna bebama se događa oko četvrtog mjeseca, a iduća oko šestog. I možemo je nazvati regresija-spavanja-zbog-zubića. 

Nicanje zubića

Često se mame groze prvih zubića, jednako koliko im se vesele! Odnosno, točnije, zubići veće probleme rade prije što kod mama postanu povod za veselje. Prije nego što probiju i pokažu se u svom punom sjaju, zubići mališane muče, kako danju tako i noću.

Neki mališani prve zubiće dočekaju bez puno muke, dok drugi ipak proliju dosta suza zbog bolova ili tek nelagode. Ti zubići mogu isto tako itekako poremetiti bebin san. Nicanje zubića kod nekih beba nije razlog za plač, ali je razlog za nervozu, kako dnevnu tako i noćnu. Nervozu često prati i pojačano slinjenje, guranje prstića u usta i generalno loše raspoloženje. Čak i ako je beba po danu super, noći mogu biti gadne. I zapravo ništa se tu ne može puno popraviti, zubi moraju narasti. 

Za početak utvrdite radi li se doista o nicanju zubića. 

Ipak su zubi

Kako biste provjerili radi li se o zubima, pokušajte svojim prstom popipati desni u bebinim ustima. Ako zubić smo što nije probio, osjetit ćete ga pod prstom. Ako ga ipak još ne možete opipati možete naslutiti jesu li jesni bolne i osjetljive. To bi također mogao biti znak da stižu zubići.

Ako vidite da bebu bude zubići i ne pomaže ništa (ohlađene grickalice…), možete pokušati s nekim od preparata koje možete potražiti u ljekarni. 

I bez brige, iako su nervozni bebači čista katastrofa, neće dugo potrajati. Za par dana prolaze, ali će beba onda biti umornija i kvalitetan san će joj biti potreban. Stoga možete očekivati da će beba biti više uz vas i da će morati spavati popodne, ako ne i ujutro. 

Foto: Freepik

Čitajte još o spavanju beba: 

• Spavanjem do sreće: kada beba cijelu noć spava
• Zašto neke bebe spavaju bolje od drugih?
• 4 mjesta na kojima beba NE bi trebala spavati!

Objava Regresija spavanja – oko šestog mjeseca bole zubi pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Nema roditelja koji nije rekao za svoje dijete da spava kao anđeo. Odmor uz miran san briše sve ono loše što smo doživjeli preko dana, puni nas energijom  koja će nam biti potrebna sljedećeg dana za brojne aktivnosti. Tako bi trebalo biti. Međutim, ima događanja koji narušavaju naš idiličan doživljaj dječjeg sna.

Nema djeteta koje barem jednom nije imalo problem sa spavanjem – bilo da se često budilo ili je imalo atake neuobičajena ponašanja tijekom spavanja. To naravno zbunjuje i zabrinjava roditelje. Srećom, većina tih „noćnih mora“ prolazne je prirode. Nazivaju se parasomnijama. Naziv dolazi od grčkog prefiksa para (oko, pred) i latinske riječi somnus (spavanje). U naravi se mogu pokazati na različite načine.

Noćna mora (ružni snovi)

Zastrašujući snovi, u kojima se dijete uzbudi zbog doživljaja da je napadnuto, proganjano,  ozlijeđeno ili osramoćeno, viče ili ponekad povezano govori ili nerazumljivo mrmlja, postaje nemirno do agresivnosti i agitiranosti, rezultiraju u buđenju  uz   osjećaj intenzivnog  straha  koji otežava  ponovno usnivanje.  Atake traju obično jednu do dvije minute (rjeđe i više od 10-tak minuta).  Povremeno se  ružni  snovi  ponavljaju  i više  puta tijekom iste  noći, mogu biti učestali i uzrokovati  u djeteta  uznemirenost  i  zabrinutost te strah od večernjeg odlaska u krevet na spavanje. Djeca često inzistiraju  na prisutnosti roditelja i upaljenom svjetlu kod uspavljivanja. Obično se atake javljaju u djece predškolske dobi, od  treće do šeste godine.

Noćni strah (noćni teror, pavor nocturnus)

Napadaji noćnog straha najdramatičnija su noćna događanja. Češći su u djece nego u odraslih, a obično se javljaju u dobi od 2. do 12. godine, tijekom prve trećine spavanja (oko ponoći). Dijete se obično trgne iz dubokog  sna jezivim krikom, sjedne u krevet širom otvorenih očiju, blijedo i oznojeno, uz ubrzano lupanje srca, prestravljena  i izbezumljena izraza lica do  panike, uz neutješan plač ili vrištanje, a ponekad i ponavljanje   pojedinih  riječi, uz mlataranje rukama  kao da se brani od nečega ili nekoga.

Ponekad dijete ustaje iz kreveta i izbezumljeno trči po sobi, a u ekstremnim slučajevima napadaj može završiti i ozljeđivanjem zbog skakanja kroz prozor ili niz stube. Napadaji spontano prolaze nakon desetak minuta, dijete se umiri i nastavi spavati. Ujutro nakon  buđenja nema  sjećanja na  noćna događanja, čak i ako se razbudi tijekom  samog napadaja. Predisponirajući činioci za noćni teror mogu biti akutna bolest s povišenom temperaturom, nepravilan ritam budnosti i spavanja, uskraćivanje spavanja (nedostatak sna) ili emocionalni faktori (nesređeni obiteljski odnosi, nedostatak samopoštovanja/samopouzdanja npr.).  Ima slučajeva kada  više  članova  obitelji (i djeca i odrasli) imaju noćne strahove  što upućuje na mogućnost genske predispozicije za takav način  ponašanja u spavanju.

Mjesečarenje (somnabulizam)  

Kao i napadaji noćnog straha, mjesečarenje se javlja u prvoj trećini noći  ( 2-3 sata po usnivanju). U klasičnom  mjesečarenju dijete ustaje iz kreveta, obično otvorenih očiju „staklastog“ izgleda, hoda po sobi ili izlazi iz sobe, čak i iz  kuće, šuti ili priča, često nepovezano, odgovara na postavljena pitanja, iako mu je budnost, kao i odgovor na vanjske podražaje tijekom  napadaja, značajno smanjena.

U ataci dijete  može izvoditi i složene motoričke aktivnosti koje su u  izvođenju  vrlo precizne i svrsishodne (npr. baratanje s daljinskim upravljačem, oblačenje, svlačenje, pijenje, jedenje)  ili nespretne i neprecizne, neobične, neočekivane ili na pogrešnom mjestu (pokretanje namještaja, mokrenje ili čak  trčanje). Mjesečarenje  može  biti  i vrlo blago izraženo, kada dijete samo sjedne u krevet, ogledava se oko sebe  uz   stereotipne pokrete čupkanja plahte ili deke. Epizode mogu trajati od nekoliko minuta do više od pola sata i obično završavaju vraćanjem djeteta u krevet i nastavljanjem spavanja. U slučaju da se dijete tijekom mjesečarenja probudi, (spontano  ili  uz pomoć roditelja) može pokazivati  nezadovoljstvo i  srdžbu do fizičke agresivnosti, ili zbunjenost. Mjesečarenje može biti prisutno i u više članova iste  obitelji.

Periodički trzajevi ekstremiteta u spavanju

Pojedinačni trzajevi ekstremiteta (ruke, noge ili oboje), bez drugih popratnih  znakova  često se javljaju u djece od najranije dobi i odraslih tijekom uspavljivanja i neposredno po usnivanju. Ponekad se trzajevi ponavljaju i mogu biti toliko  intenzivni da probude dijete.

Noćni grčevi u nogama (noćni krampi)

Izrazito bolan  grč mišića jedne ili obje noge, pretežno lista ‒ stražnjih mišića potkoljenice i stopala nastaje iznenada i obvezno budi dijete koje je uplašeno i obično plače, s  maksimalno ispruženom nogom u koljenu, sve dok grč  spontano ne prođe, obično za nekoliko sekunda do minute.  Nožni noćni grčevi, čiji je uzrok najčešće nepoznat, rjeđe se javljaju u djece u odnosu na odrasle.

Noćno stenjanje (katatrenija)

Ovaj tip parasomnije javlja se kao ponavljajuće stenjanje ili uzdisanje što ponekad stvara zvuk poput predenja, ali bez drugih  popratnih motoričkih promjena. Atake takvog glasanja traju od dvije do 20-tak sekunda, ali se mogu ponavljati u serijama u trajanju i više od jednog sata.

Pričanje u spavanju

Pričanje u snu javlja se periodički čak u 15% djece, a dolazi u vidu izgovaranja pojedinih riječi ili kratkih rečenica, obično razumljivih. Ponekad je pričanje udruženo s promjenom položaja tijela. U nekih obitelji  nalazimo više članova “pričalica u snu“.

Škripanje zubima (bruksizam)

Ovaj poremećaj u spavanju sastoji se od  čujnih pokreta mljevenja ili brušenja te stiskanja čeljusti koje može dovesti do  oštećenja cakline zuba i uzrokovati bolove u viličnom zglobu. Bruksizam je češći u djece nego u odraslih. U ekstremnim slučajevima, kada je ugrožen integritet zuba i statika u  viličnom zglobu, nužan je stomatološki protetički tretman.

Sva opisana noćna događanja, ako nisu izolirana i ako se uporno ponavljaju, zabrinut će roditelja. I doista,  u tim slučajevima najbolje je zatražiti pregled i mišljenje dječjeg neurologa jer kliničke slike ovih dobroćudnih promjena  spavanja mogu se preklapati sa simptomima  težih poremećaja – prije svega noćnom epilepsijom. Tada će snimanje eklektroencefalograma (EEG-a) u spavanju i analiza kličkih  značajki noćnih događanja riješiti dvojbu, kako za  roditelja  tako i za liječnika.

Tekst: Prim. dr. sc. Zlatko Sabol, dr. med.
spec. pedijatar – subspec. dječji neurolog
Poliklinike za dječje bolesti dr. Sabol

Objava Ima li vaše dijete poremećaj spavanja? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

I dok su skokovi u razvoju kod novorođenčadi vrlo izraženi, svaki skok u razvoju nakon šestog mjeseca života neće biti takav jer:

• već poznajete svoju bebu
• beba je samostalnija
• postoje i druge “smetnje” poput rasta zubića, uvođenje dohrane…

No, skokovi će se i dalje događati, a možete očekivati:

• pojačanu potrebu za blizinom i dodirom
• pojačanu potrebu za sisanjem ili hranom
• dnevnu nervozu i nemirnost
• plačljivost
• poremećeni ritam noćnog sna

S obzirom da beba od šest mjeseci već pomalo pokušava sjediti i puzati, guguće, opaža svijet oko sebe, komunicira s roditelja i drugima u okolini, skokovi u razvoju neće biti toliko izraženi.

Noćni san

Najveća promjena u bebinom raspoloženju primijetit će se tijekom noći. Naime, tijekom skoka u razvoju mališani će lošije spavati, tražiti majčinu blizinu tijekom noći, buditi se uplakani i slično.

Skok u razvoju odrazit će se na noćnom snu, no bez brige bebe će to nadoknaditi!

Prehrana

Sa šest mjeseci bebama se počinje uvoditi dohrana. Kod nekih će se uvesti uspješnije, a kod nekih ne toliko. No, prilikom skoka u razvoju djeca će često odbijati primjerice, kuhane batate, koje su do jučer zadovoljno mljackali.

To nije razlog za zabrinutost. Vi nudite, a na bebi je hoće li prihvatiti ili ne.

Strah od odvajanja

Nemirnosti bebe ne mora biti uzrok skok u razvoju već nešto što se tipično pojavljuje oko šestog mjeseca bebinog života – strah od odvajanja.

U bebinom ponašanju možete vidjeti da postaje nemirna kada je netko nepoznati uzme u ruke, a donedavno je rado “visila” po rukama vaših prijatelja i obitelji. Ili primjerice, plač i nemir kada odlazite iz sobe. To je normalni dio bebinog odrastanja! Udovoljite bebinoj želji za pažnjom i bliskošću.

Foto: Freepik

Objava Skok u razvoju bebe: nakon šest mjeseci pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Nema roditelja koji nije rekao za svoje dijete da spava kao anđeo. Odmor uz miran san briše sve ono loše što smo doživjeli preko dana, puni nas energijom  koja će nam biti potrebna sljedećeg dana za brojne aktivnosti.

Tako bi trebalo biti. Međutim, ima događanja koji narušavaju naš idiličan doživljaj dječjeg sna. Nema djeteta koje barem jednom nije imalo problem sa spavanjem – bilo da se često budilo ili je imalo atake neuobičajena ponašanja tijekom spavanja. To naravno zbunjuje i zabrinjava roditelje. Srećom, većina tih „noćnih mora“ prolazne je prirode. Nazivaju se parasomnijama. Naziv dolazi od grčkog prefiksa para (oko, pred) i latinske riječi somnus (spavanje). U naravi se mogu pokazati na različite načine.

Noćna mora (ružni snovi)

Zastrašujući snovi, u kojima se dijete uzbudi zbog doživljaja da je napadnuto, proganjano,  ozlijeđeno ili osramoćeno, viče ili ponekad povezano govori ili nerazumljivo mrmlja, postaje nemirno do agresivnosti i agitiranosti, rezultiraju u buđenju  uz  osjećaj intenzivnog  straha  koji otežava  ponovno usnivanje.

Atake traju obično jednu do dvije minute (rjeđe i više od 10-tak minuta).  Povremeno se  ružni  snovi  ponavljaju  i više  puta tijekom iste  noći, mogu biti učestali i uzrokovati  u djeteta  uznemirenost  i  zabrinutost te strah od večernjeg odlaska u krevet na spavanje. Djeca često inzistiraju  na prisutnosti roditelja i upaljenom svjetlu kod uspavljivanja. Obično se atake javljaju u djece predškolske dobi, od  treće do šeste godine.

Noćni strah (noćni teror, pavor nocturnus)

Napadaji noćnog straha najdramatičnija su noćna događanja. Češći su u djece nego u odraslih, a obično se javljaju u dobi od 2. do 12. godine, tijekom prve trećine spavanja (oko ponoći). Dijete se obično trgne iz dubokog  sna jezivim krikom, sjedne u krevet širom otvorenih očiju, blijedo i oznojeno, uz ubrzano lupanje srca, prestravljena  i izbezumljena izraza lica do  panike, uz neutješan plač ili vrištanje, a ponekad i ponavljanje  pojedinih  riječi, uz mlataranje rukama  kao da se brani od nečega ili nekoga.

Ponekad dijete ustaje iz kreveta i izbezumljeno trči po sobi, a u ekstremnim slučajevima napadaj može završiti i ozljeđivanjem zbog skakanja kroz prozor ili niz stube. Napadaji spontano prolaze nakon desetak minuta, dijete se umiri i nastavi spavati. Ujutro nakon buđenja nema sjećanja na noćna događanja, čak i ako se razbudi tijekom  samog napadaja.

Predisponirajući činioci za noćni teror mogu biti akutna bolest s povišenom temperaturom, nepravilan ritam budnosti i spavanja, uskraćivanje spavanja (nedostatak sna) ili emocionalni faktori (nesređeni obiteljski odnosi, nedostatak samopoštovanja/samopouzdanja npr.).  Ima slučajeva kada više članova obitelji (i djeca i odrasli) imaju noćne strahove  što upućuje na mogućnost genske predispozicije za takav način  ponašanja u spavanju.  

Mjesečarenje (somnabulizam)  

Kao i napadaji noćnog straha, mjesečarenje se javlja u prvoj trećini noći (2-3 sata po usnivanju). U klasičnom  mjesečarenju dijete ustaje iz kreveta, obično otvorenih očiju „staklastog“ izgleda, hoda po sobi ili izlazi iz sobe, čak i iz  kuće, šuti ili priča, često nepovezano, odgovara na postavljena pitanja, iako mu je budnost, kao i odgovor na vanjske podražaje tijekom  napadaja, značajno smanjena.

U ataci dijete  može izvoditi i složene motoričke aktivnosti koje su u izvođenju vrlo precizne i svrsishodne (npr. baratanje s daljinskim upravljačem, oblačenje, svlačenje, pijenje, jedenje)  ili nespretne i neprecizne, neobične, neočekivane ili na pogrešnom mjestu (pokretanje namještaja, mokrenje ili čak trčanje).

Mjesečarenje može biti i vrlo blago izraženo, kada dijete samo sjedne u krevet, ogledava se oko sebe  uz   stereotipne pokrete čupkanja plahte ili deke. Epizode mogu trajati od nekoliko minuta do više od pola sata i obično završavaju vraćanjem djeteta u krevet i nastavljanjem spavanja. U slučaju da se dijete tijekom mjesečarenja probudi, (spontano ili uz pomoć roditelja) može pokazivati  nezadovoljstvo i srdžbu do fizičke agresivnosti, ili zbunjenost. Mjesečarenje može biti prisutno i u više članova iste obitelji.  

Periodički trzajevi ekstremiteta u spavanju

Pojedinačni trzajevi ekstremiteta (ruke, noge ili oboje), bez drugih popratnih  znakova  često se javljaju u djece od najranije dobi i odraslih tijekom uspavljivanja i neposredno po usnivanju. Ponekad se trzajevi ponavljaju i mogu biti toliko intenzivni da probude dijete.

Noćni grčevi u nogama (noćni krampi)

Izrazito bolan grč mišića jedne ili obje noge, pretežno lista ‒ stražnih mišića potkoljenice i stopala nastaje iznenada i obvezno budi dijete koje je uplašeno i obično plače, s  maksimalno ispruženom nogom u koljenu, sve dok grč spontano ne prođe, obično za nekoliko sekunda do minute. Nožni noćni grčevi, čiji je uzrok najčešće nepoznat, rjeđe se javljaju u djece u odnosu na odrasle.

Noćno stenjanje (katatrenija)

Ovaj tip parasomnije javlja se kao ponavljajuće stenjanje ili uzdisanje što ponekad stvara zvuk poput predenja, ali bez drugih  popratnih motoričkih promjena. Atake takvog glasanja traju od dvije do 20-tak sekunda, ali se mogu ponavljati u serijama u trajanju i više od jednog sata.

Pričanje u spavanju

Pričanje u snu javlja se periodički čak u 15% djece, a dolazi u vidu izgovaranja pojedinih riječi ili kratkih rečenica, obično razumljivih. Ponekad je pričanje udruženo s promjenom položaja tijela. U nekih obitelji nalazimo više članova “pričalica u snu“.

Škripanje zubima (bruksizam)

Ovaj poremećaj u spavanju sastoji se od čujnih pokreta mljevenja ili brušenja te stiskanja čeljusti koje može dovesti do oštećenja cakline zuba i uzrokovati bolove u viličnom zglobu. Bruksizam je češći u djece nego u odraslih. U ekstremnim slučajevima, kada je ugrožen integritet zuba i statika u viličnom zglobu, nužan je stomatološki protetički tretman. 

Sva opisana noćna događanja, ako nisu izolirana i ako se uporno ponavljaju, zabrinut će roditelja. I doista, u tim slučajevima najbolje je zatražiti pregled i mišljenje dječjeg neurologa jer kliničke slike ovih dobroćudnih promjena  spavanja mogu se preklapati sa simptomima težih poremećaja – prije svega noćnom epilepsijom. Tada će snimanje eklektroencefalograma (EEG-a) u spavanju i analiza kličkih značajki noćnih događanja riješiti dvojbu, kako za  roditelja tako i za liječnika.

Tekst: Prim. dr. sc. Zlatko Sabol, dr. med.
spec. pedijatar – subspec. dječji neurolog
Poliklinika za dječje bolesti dr. Sabol
Foto: Freepik

Objava Poremećaji spavanja kod djece – koji su i kada je potrebno ići liječniku pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Ako ste jedan od roditelja koji su upoznali muke po spavanju sigurno ste čuli za bijeli šum. A jeste li čuli za ružičasti šum? U posljednje se vrijeme o njemu dosta govori kao o boljoj verziji šuma koji može pomoći pri uspavljivanju i boljem spavanju.

Za bolji san

Jeste li se ikada pitali zašto bolje spavamo uz zvuk sušila za kosu nego uz potpunu tišinu? Bijeli šum dosta podsjeća na glasni zvuk šššššš, koji često proizvodimo baš kad želimo uspavati mališane. E, pa, ružičasti šum je sličan, ali još i bolji! Može biti teško razlikovati bijeli i ružičasti šum.

Kod bijelog šuma sve su zvučne frekvencije jednake amplitude. Kako biste doživjeli taj zvuk, pomislite na sušilo za kosu, usisavač, ventilator – to su bijeli šumovi. Ružičasti šumovi imaju niže frekvencije koje stvaraju dublji, nježniji zvuk. Takvi su zvukovi, na primjer, otkucaji srca, morski valovi, padanje kiše ili šuškanje lišća na drveću.

Otkucaji srca umiruju

Sad zamislite novorođenče koje je devet mjeseci živjelo u okruženju u kojem su šumovi jedino što čuje – probava i otkucaji srca. To su, dakle, ružičasti šumovi, pa ima smisla oponašati ih kako bi se dijete umirilo. Osim što pomaže djetetu da lakše zaspi, ružičasti šum pomoći će i da duže spava dubokim snom.

Naime, razlog zašto ovakvi šumovi – i bijeli i ružičasti – funkcioniraju je taj što se mozak osobe koja spava usmjeri na njih. Zbog toga mozak zanemari, odnosno lakše prikrije, ostale zvukove u okolini. Mozak se tako bolje odmori, a nećemo ni spominjati što to znači za dijete, ali i roditelje.

Postoje razni uređaji koji proizvode upravo ružičaste šumove – otkucaje srca, valove, kišu… Često su u obliku plišanih životinja, pa ih možete koristiti i kad je dijete budno kao igračku, a i smjestiti negdje u blizinu djeteta kad spava. No, pazite da ne bude preblizu bebi, jer iako su ovi zvukovi umirujući, ne trebaju biti preblizu djetetu da bi ih čulo.

Foto: Freepik

Objava Ružičasti šum bolji je za san nego bijeli šum pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Ljeto je tu, brojke na kalendaru tako kazuju, ali vrućine nam još uvijek nisu stigle u pravom smislu riječi. No, kad se to dogodi, svaka će se mama bebe zapitati barem jednom kako obući bebu za spavanje tijekom noći. Dan ste već svladali i tada je sve lakše, ali noć…

Osjećaj nije svima isti, pa je teško rukovoditi se osjećajem, a puno lakše jednostavno u sobu postaviti termometar. Kad je živa u termometru iznad 27 stupnjeva Celzijevih, beba bi trebala spavati samo u peleni ili eventualno peleni i bodiju.

Koliko je važno da bebi ne bude previše hladno, toliko je važno da joj ne bude niti prekomjerno toplo. Idealna sobna temperatura bebine sobe je između 16 i 20 stupnjeva, ali ljetne vrućine neminovno će je dići puno iznad ove temperature. Klima u bebinoj sobi ne dolazi u obzir, naravno, pa ćete ravnotežu morati postići odjećom. Ali kako obući bebu?

EVO KAKO OBUĆI BEBU OVISNO O SOBNOJ TEMPERATURI:

27 i više stupnjeva
– bodi (kratkih ili bez rukava) i pelena ili samo pelena

24 – 27 stupnjeva
– bodi kratkih rukava i tanka, ljetna vreća za spavanje

21 – 23 stupnja
– bodi kratkih ili dugih rukava i malo deblja, ali još uvijek ljetna vreća za spavanje

17 – 20 stupnjeva
– odijelce dugih rukava i nogavica i zimska vreća za spavanje

Ispod 16 stupnjeva
– odijelce, bodi i zimska vreća

⇒VIŠE – PRATITE RAZVOJ SVOJE BEBE IZ MJESECA U MJESEC⇐

Prije odlaska na spavanje, nije loše niti dodatno rashladiti bebu. Evo kako to možete učiniti!

Hladnija kupka
– malo hladnija kupka prije spavanja može rashladiti vašu znojnu i ugrijanu bebu.

Više tekućine
– majčino mlijeko je jednako hidratizirajuće kao i voda, pa bebe koje su isključivo dojene ne trebaju dodatnu vodu, ali bi im dobro došlo više podoja. Bebe na formuli trebaju dodatnu vodu.

Ventilator
– ako ispred ventilatora postavite bocu smrznute vode, zrak će biti rashlađen, a ujedno će i kolati prostorijom.

Foto: Freepik

Objava Kako obući bebu za vruće ljetne noći? pojavila se prvi puta na pitajmamu.