Dakle, radi se o krivo usmjerenom imunološkom odgovoru. Danas bilježimo značajan porast alergijskih reakcija, što je najvjerojatnije posljedica promjena našeg životnog okoliša i životnog stila. Najveća učestalost alergija na hranu je u male djece, a sa odrastanjem se smanjuje.

Kako se objašnjava nastanak alergijskih reakcija na hranu?

Iako je to malo poznato, probavni trakt je bogat imunološkim tkivom i zapravo je najveći imunoški organ u našem tijelu. On ima svoju vlastitu mikrofloru, a svakodevno je u doticaju s raznovrsnim namirnicama, tekućinama, bojama, aditivima, kao i mikroorganizmima.

Normalno se u ranoj dobi imunološki sustav programira kako bi reagirao na škodljive tvari, a tolerirao korisne, odnosno neštetne. Ako je to postignuto kažemo da se razvila oralna tolerancija. Nutritivna alergija nastaje u okolnostima kada imunološki sustav nije uspostavio oralnu toleranciju na određeni sastojak hrane pa na to reagira.

Koji su razlozi za to?

Zapravo se radi o međudjelovanju više čimbenika:

• genskoj predispoziciji
• nezrelosti organizma
• okolišnim faktorima

Genetika ima važnu ulogu u formiranju imunološkog odgovora. Tako je poznato da se rizik alergijskog reagiranja značajno povećava u obiteljima u kojima je već netko alergičar. To konkretno znači: u obitelji u kojoj nema alergije rizik da će se ona javiti kod djeteta je 15%, ako alergiju ima jedan član obitelji šansa je 25-30%, a ako ju imaju 2 člana čak 70%.

Drugo, imunološke ali i ostale funkcije probavnog trakta po rođenju nisu još u potpunosti zrele zbog čega su alergije na hranu najčešće u djece. Srećom, prirodno sazrijevanje sa dobi omogućava da se veći dio alergija s vremenom preraste. Stoga, alergiju na hranu ima 3-8% djece, a manje od 3% odraslih.

Treće, naša crijevna flora (mikrobiota) također ima ulogu u moduliranju imunološkog odgovora. Formira se nakon rođenja, a kakva će u konačnici biti ovisi o opet o genima, majčinoj flori, ali i okolini. Danas se zna da porod carskim rezom, izostavljanje majčinog mlijeka iz prehrane djeteta, učestala primjena antibiotika, sklonost hiperhigijenskim uvijetima mogu djelovati na promjenu mikroflore probavnog trakta u nepovoljnom smjeru, tj. na pojačanje alergijskog reagiranja.

Koja hrana izaziva alergiju?

Alergeni sastojak u hrani uvijek su bjelančevine. Iako, svaka hrana može biti alergen, većinu alergijskih reakcija, njih preko 90%, uzrokuje sljedećih 8 namirnica: kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, pšenično brašno, soja, orašasti plodovi, riba i školjke.

Najčešći alergen, pogotovo u dojenačkoj dobi je kravlje mlijeko, ali ta se alergija uglavnom prevlada do 3. godine života.

Kako se prepoznaje alergija na hranu?

Alergija na hranu može se pojaviti u raznim oblicima, na koži, probavnom, dišnom sustavu, ali i burnom reakcijom koja zahvatiti cijeli organizam. Simptomi mogu nastati različitom brzinom.

Ako se pojave par sekundi do par sati od unosa alergena kažemo da se radi o ranim reakcijama, a one koje se nastaju više sati pa do par dana od unosa alergena zovemo kasnim reakcijama.

Najopasnija brza reakcija je anafilaktična reakcija u kojoj dolazi do naglog kolapsa organizma, radi oticanja tijela, pada krvnog tlaka, otežanog disanja, obilnog lučenja žlijezda, a ako se ne reagira odmah može imati fatalan ishod.

Gastrointestinalna anafilaksija

Ako je zahvaćen samo probavni sustav sa jakim bolovima u trbuhu, povraćanjem i/ili proljevom, koji nastaju promptno nakon konzumiranja namirnice kažemo da se radi o “gastrointestinalnoj anafilaksiji“. Peckanje i žarenje usne šupljine sa svrbežom ustiju, a bez ozbiljnijih simptoma nazivamo oralni alergijski sindrom. Rezultat je križnog reagiranja alergena iz biljne hrane s nekom peludi, primjerice korova ili stabala.

Tako alergični na pelud breza mogu reagirati na jabuku, breskvu, a oni na pelud trava na rajčicu i kikiriki…

Kožne reakcije

Vrlo česte su i kožne reakcije ranog tipa poput koprivnjače (urtikarije), ali i različiti drugi osipi. Iako to možda ne očekujemo i teško disanje, astmatski napadaj, upala sluznice oka i nosa sa sekrecijom, kihanjem i svrbežom, mogu biti posljedica reakcije na hranu.

Reakcije kasnog tipa obično su kožne ili zahvaćaju gastrointestinalni trakt. Najčešće viđamo suhu kožu s mjestimičnim crvenilom i ekcemom koji svrbi.

Kod djece su obično promjene na tipičnim mjestima- licu, pregibima zglobova i vratu. To je slika atopijskog dermatitisa. Kasna reakcija probavnog trakta može biti pojava ponavljanih tračaka krvi (nekad i sluzi) u stolici, koji nastaju zbog alergijske upale završnog dijela debelog crijeva. To se može dogoditi čak i u dojene djece zbog alergena iz majčine hrane koji se prenesu putem majčinog mlijeka.

Druga, kod djece česta kasna probavna manifestacija je kronični proljev. Naime, zbog alergije tanko crijevo postane pretjerano propusno pa se gubi tekućina, bjelančevine i krvne stanice. Kao posljedicu imamo dijete koje slabo dobiva na tjelesnoj masi, naduto je, a nerijetko i anemično ili čak otečeno zbog niske razine bjelančevina.

Kako se alergija dokazuje?

Najbolja metoda utvrđivanja alergije je povezivanje pojave simptoma sa unosom određene hrane, a potpuni nestanak nakon eliminacije te namirnice iz jelovnika.

Međutim, za alergijske reakcije kasnog tipa koje nastaju s odgodom od više sati, pa čak i dana to nije jednostavno utvrditi. Dobro je voditi dnevnik prehrane kako bi se mogle naći poveznice. Uz to, dodatno se u praksi rade i alergološki testovi. Važno je znati da niti jedan test nije 100% pouzdan, niti osjetljiv, tj. čak i kada su svi negativni, samo na temelju toga, ne može se isključiti alergija.

Stoga se dijagnoza postavlja poput mozaika, kombiniranjem testova i podataka dobivenih od roditelja te pokušaja eliminacije i ponovnog vraćanja namirnice u prehranu (uvijek isključivo prema odluci i pod nadzorom liječnika, da se izbjegnu teške reakcije).

Jesu li sve reakcije na hranu alergijske?

Ponekad se neopravdano miješaju alergijske reakcije na hranu s toksičnim reakcijama, intolerancijom ili celijakijom. Toksične reakcije su one koje uzrokuje mikrobiološki neispravna hrana, tzv. „pokvarene“ namirnice. Obično se manifestiraju probavnim tegobama: naglo nastalim povraćanjem ili proljevom, sa ili bez temperature.

Reakcije intolerancije ili nepodnošljivosti nastaju zbog nedostatka nekog enzima ili zbog unosa u hrani tvari koja simulira reakciju imunološkog sustava, iako to zapravo nije.
Najčešće se miješa intolerancija i alergija na kravlje mlijeko. Intolerancija je  nepodnošenje mliječnog šećera (laktoze) uslijed slabije aktivnosti enzima koji probavlja mliječni šećer. Javlja se većinom u starijih od 2 godine, a najčešće odraslih. Konzumacija fermentiranih mliječnih proizvoda i mlijeka s manjim udjelom laktoze ne izaziva tegobe.

Alergija na mliječne proteine

Različito od toga, alergija je reakcija na bjelančevinu mlijeka i javlja se pretežno u male djece, mlađe od 2 godine. U tom slučaju se ne može jesti kravlje mlijeko uopće. Intolerancija na druge namirnice vrlo je rijetka, iako su danas prošireni razni medicinski nepotvrđeni testovi kojima se različite namirnice neopravdano optužuju za svakojake simptome. Nažalost eliminacijom nekih grupa namirnica postiže se više štete nego koristi, budući da takva prehrana može rezultirati ozbiljnim prehrambenim deficitima.

Još bih spomenula da alergija na gluten nije celijakija, iako nekada simptomi mogu sličiti. Celijakiju dokazuju drugi dijagnostički testovi i kada se potvrdi uvijek je doživotna.

Što učiniti kod alergije na hranu?

Najvažnija mjera je eliminacija namirnice koja uzrokuje alergiju. Važno je uvijek čitati deklaracije proizvoda kako bismo bili sigurni da alergene tvari nema. Ukoliko se radi o alergiji na više namirnica, uvijek moramo razmišljati hoćemo li zbog eliminacije dovesti do nekog nutritivnog manjka. U tom slučaju možemo suplementirati vitamine ili minerale. Jedan od najčešćih problema je eliminacija mlijeka i manjak kalcija.

Alergija na mlijeko

Ako imamo alergiju na kravlje mlijeko a majka doji, majci se preporuča nastaviti dojenje, ali u prehrani eliminirati sve na bazi kravljeg mlijeka. Kako kod majke ne bi nastao manjak kalcija, savjetujemo da ona uzima 1 gr. kalcija svakodnevno. Za dojenčad koja nisu na prsima, a alergična su na proteine kravljeg mlijeka, budući da je mlijeko osnovna namirnica mora ga se kvalitetno zamijeniti. Najbolja zamijena su specijalne dojenačke formule u kojima su bjelančevine mlijeka razgrađene na manje dijelove koji nisu alergeni.

Spasonosne formule

Te formule se zajednički zovu ekstenzivni hidrolozati. One su nažalost lošijeg okusa i vrlo skupe zbog složenosti postupka hidrolize. Idu na recept kao lijek, uz preporuku pedijatra gastroenterologa. Sojino mlijeko, kozje mlijeko i biljna mlijeka nisu dobra zamijena, pogotovo u dojenačkoj dobi i ne treba ih koristiti. Uz to u 30% slučajeva na sojino i kozje mlijeko može nastati križna reakcija.

Ukoliko je dijete imalo životno opasnu alergijsku reakciju na hranu, uvijek se roditelje educira o postupku u slučaju ponavljanja takve reakcije. Uz to se svajetuje nabavka autoinjektora adrenalina. Radi se injekciji koju može primjeniti svaka osoba u slučaju nužde, a služi brzoj aplikaciji adrenalina, čak i kroz odjeću, kako bi se spriječila životna ugroženost.

Alergija na hranu – može li se spriječiti njen razvoj?

Do sada su isprobavane razne mjere kako bi se smanjila pojavnost alergije na hranu. Jedino što se pokazalo da djelotvorno smanjuje rizik razvoja alergije, prije svega atopijskog dermatitisa, je dojenje najmanje 4-6 mjeseci.
Za djecu koja ne doje, a rođena su u obiteljima koje imaju rizik za alergiju, djelotvornost u sprečavanju pojave alergije na hranu pokazuju dojenačke forumle s oznakom HA (hipoalergene). One imaju blago hidroliziran protein koji ne stimulira alergeni potencijal. Iako kod već razvijene alergije nisu efikasne, za prevenciju se preporučuju.

Tekst: prim. Alemka Jaklin Kekez, specijalist pedijatar
uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije
Poliklinika za dječje bolesti Helena

Foto: Freepik

Objava Alergija na hranu kod djece – kako i zašto se javlja? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

I unatoč činjenici što imaju i kapu na glavi i redovito su na svježem zraku, kao da ništa ne pomaže! Jeste li možda posumnjali da su stigle proljetne alergije?!

Proljetne alergije (peludne)  zapravo su alergijski rinitis, a to je stanje koje karakterizira simptomatski poremećaj nosne sluznice koji se javlja nakon dodira s alergenima iz okoline, pri čemu nastaje upalna reakcija. Tijekom proljeća rinitis karakteriziraju sezonski alergeni sa simptomima koji se pojavljuju rjeđe od četiri dana u tjednu i manje od četiri tjedna godišnje i povezan je s vanjskim alergenima. U proljeće je to pelud trava, drveća i korova.

Proljeće, a u nosu nemir

Alergijski rinitis na početku se roditeljima čini kao uporna prehlada jer su simptomi zapravo vrlo slični. Curenje nosa, kihanje, kašljucanje, crvene oči koje svrbe i teškoće s disanjem simptomi su i alergije i prehlade. No, primijetit ćete kod alergije da se simptomi pogoršavaju kada su djeca na svježem zraku, a smanjuju kada su doma. Da je riječ o prehladi, šmrkavi nosić trajao bi cijeli dan.

Peludne alergije nastaju zbog cvjetanja bilja, upravo u proljeće, i zato se simptomi alergije pojačavaju kada su klinci vani. Pelud se inhalira i tu nastaju problemi u nosu u vidu poremećaja nosne sluznice. No, to nije sve!

Naime, alergije znaju klincima vrlo teško pasti te im ometati svakodnevni život, pogotovo igru i spavanje.

Prepoznajte simptome!

Za proljetne (peludne) alergije karakteristično je što se javljaju samo u jednom dijelu godine, i to najčešće od proljeća pa do jeseni. Ovisno na što smo alergični.
Dijete ima predispoziciju na alergiju ako netko u obitelji pati od sezonskih alergija ili ima povijest ekcema ili alergije na hranu.

Ako vaš klinac tijekom boravka u parkiću ima crvene oči, često kašljuca ili kiše, te je vrlo iritabilno – možda je riječ o alergiji.
Ako se simptomi smire prilikom boravka u zatvorenim prostorijama, vrijeme je da se naručite kod alergologa.

Peludni kalendar

Najbolji je način prevencije alergija prepoznavanje simptoma na vrijeme, a to ćete najlakše učiniti prateći peludni kalendar.

Pelud se ispušta u zrak u rano jutro i predvečer, stoga će ga u to vrijeme biti i najviše u zraku. U to vrijeme, posebice predvečer, klinci se i najviše igraju vani, pa ćete tada primijetiti i sve simptome! Povećanje razine peluda u zraku bit će nakon nevremena, kiše, jakih vjetrova ili za jakih vrućina. Netom nakon takvih vremenskih prilika preporučljivo je s klincima ne izlaziti van!

Liječenje

Alergija je kronična bolest, ali je isto tako i promjenjiva s obzirom na djetetovu dob. Liječenje se provodi pod nadzorom liječnika koji će u slučaju jake alergije prepisati antihistaminike i, naravno, simptomatske lijekove u obliku kapi za oči i nos te sirupa za kašalj.

U težim slučajevima alergija liječnik će preporučiti korištenje kortikosteroida ili lijekova protiv bronhospazama i laringospazama.

Roditelji djece s alergijom na pelud moraju biti na oprezu i pripaziti na simptome astme. Naime, djeca alergičari često razviju simptome astme koja je za život opasno stanje ako se ne prepozna i ne liječi.

Simptomi astme su kašljanje, kratkoća daha i teško disanje. Liječenje alergije pomaže pri kontroliranju pojave simptoma astme, a kada se alergija pojača, teže ju je liječiti.

Foto: Freepik

Objava Proljetne alergije: pelud je u zraku! pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Trava cvate, pelud leti zrakom… Proljetne alergije su na vrhuncu, a vi ste – na dnu. Od kihanja, ne možete otvoriti svoje natečene oči, a nos vam je postao vrlo prometno mjesto.

VIŠE – Alergija na pelud kod djece

Osim što si možete pomoći antihistaminicima, mi vam donosimo i druge ideje za prvu pomoć, ali na prirodan način:

• posteljinu i odjeću nakon pranja sušite u kući – sušenje vani može unijeti dodatan pelud izvana
• tuširanje će smanjiti količinu alegena na tijelu, a pranje kose, naravno, na kosi
• skinite odjeću u kojoj ste bili vani – možete unijeti alergene na njoj
• jedite med – ovo tekuće zlato sadrži u sebi vrlo male količine peluda i time vam omogućuje da steknete otpornost

VIŠE – Što kad se pojavi alergija u trudnoći?

• izbjegavajte odlazak na mjesta koja obiluju alergenima
• uzimajte ulje crnog kima kojeg se smatra prirodnim antihistaminikom
• visoke doze vitamina C smanjuju lučenje histamina i potiču njegovu razgradnju
• zatvorite prozore u vrijeme najintenzivnije produkcije peluda
• četkajte i perite kućne ljubimce koji mogu također unijeti pelud u kuću
• nosite sunčane naočale vani kad god možete – smanjit će kontakt alergena s očima
• izbjegavajte izlazak nakon grmljavinske oluje, osobito u vrijeme visokih koncentracija peluda trava
• izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanoga i vjetrovitoga vremena
• za odlazak u prirodu izaberite razdoblja nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže

Foto: Freepik

Objava Proljetne alergije: Kako si pomoći kada ne prestajete kihati? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Upala sinusa najčešće se javlja od jeseni do proljeća, dok su temperature zraka niže, a istovremeno je i sezona upala dišnih puteva i ostalih respiratornih tegoba. Problem ne mora nužno krenuti od sinusa, već se u tijelu stvara upala uzrokovana bakterijom ili virusom i postupno, kako upala slabi imunitet, ona stiže i do sinusa.

Sluznica dodatno otežava stvar jer se upravo na vlažnim i toplim podlogama infekcije još lakše razvijaju i šire. Upravo upalu sluznice nazivamo upalom sinusa, odnosno sinusitisom.

Kako prepoznati upalu sinusa?

Prednost kod sinusitisa jest što ćete ga uglavnom vrlo lako prepoznati. Bol može biti izražena u sinusa, no može se javiti i kao intenzivna glavobolja. Često je bol popraćena otežanim disanjem, potpuno začepljenim nosom ili učestalim slijevanjem sluzi iz sinusa u grlo ili nos. Kod akutne upale simptomi prolaze bitno brže nego kada se radi o kroničnoj upali sinusa.

Najčešći simptomi upale sinusa: 

• Začepljen nos
• Otežano disanje
• Glavobolja (najčešće izražena u čeonom dijelu)
• Sinusi bolni na dodir (bili oni čeoni ili oni oko očiju, nosa i prema obrazima)
• Klasični simptomi infekcije (izbacivanje sekreta, povišena tjelesna temperatura, slabost i malaksalost)

Upalu sinusa poprilično je jednostavno dijagnosticirati, prvi korak je uzimanje brisa sluznice i krvne pretrage kako bi se utvrdilo je li uzročnik virus ili bakterija. Ponekad je potrebna rinoskopija i RTG snimanje sinusa, a kod čestih upala se nekada savjetuje i CT sinusa.

Liječenje upale sinusa

Kojom metodom će se upala liječiti uvelike ovisi o tome koliko su upale česte, koliko su izraženi simptomi i koliko dugo infekcija traje. Kao prvi korak postoje brojne kapi za nos koje djeluju simptomatski i olakšavaju disanje, nakon toga se kod bakterijskih infekcija sinusa kreće sa liječenje antibioticima.

Savjetuje se i uzimanje lijekova protiv bolova, ali i često inhaliranje. Upravo inhaliranje razrjeđuje sluz i može biti od velike koristi, bez obzira inhalirali se tek fiziološkom, dodavanjem lijekova ili eteričnim uljima. 

Kod kroničnih infekcija često se uvode i kortikosteroidi u liječenje, antibiotici i lijekovi za ublažavanje simptoma. Kada se svi ostali oblici liječenja iscrpe, tada se razmatra i operacija.

Kako spriječiti buduće upale sinusa?

Da je buduće upale moguće spriječiti. vjerojatno bi baš svaka osoba koja je jednom imala upalu sinusa posegnula za ovim magičnim lijekom. No, nažalost, ne postoji. No, postoje određene metode kojima se može smanjiti rizik od nastanka budućih upala. Evo kako to učiniti:

• Pojačana higijena nosa (ispiranje fiziološkom otopinom, inhaliranje)
• Izbjegavanje udisanja hladnog zraka
• Izbjegavajte zagušljive i zadimljene prostorije
• Ako je zrak u prostorima u kojima boravite suh, važno je povećati vlažnost
• Jačajte imunitet zdravom prehranom

Izvor i foto: Upala sinusa: koji su simptomi i kako se liječe

Objava Učestala upala sinusa: Ima li pomoći? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

O jednim malim zujavim dosadnim beštijama koje nam piju krv na slamku i zagorčavaju naš boravak na otvorenom ili mirne ljetne noći kada odlučimo poći u zemlju snova. Dosadni komarci.

Posebnu pozornost treba obratiti na zaštitu dječje kože koja je sklonija iritacijama od uboda izazvanim češanjem, jer kako djetetu dokazati da se ne češka ako ga jakooooo svrbi?

U većini su slučajeva ubodi komaraca i na najmlađoj djeci veoma blagi i prolaze sami od sebe, ali postoje neka djeca koja imaju jaku reakciju na slinu ovih insekata, pa se ubodi komarca kod njih znaju vući od tjedan do mjesec dana.

Ali čak i ubodi koji ne postaju dugotrajniji problem ili iritacija, vrijedni su prevencije – ili tretmana ako je već prekasno spriječiti komarce da se goste krvlju vašega mališana.

Stavite repelent protiv komaraca na djetetovu kožu nakon što se krema za sunčanje upije i slobodno u nastavku dana nastavite koristiti kremu za sunčanje na repelent.

Fizička barijera poput mreže ili dugih rukava i hlača isto je dobra opcija. I naravno, prevencija uboda komaraca znači i prevenciju virusa Zapadnog Nila, koji se u zadnjim godinama zna pojavljivati u našim krajevima, kao i ostalih bolesti koje komarci mogu prenijeti.

Koristite prirodne mirise

-lavanda, pepermint, bosiljak, češnjak i eukaliptus sjajno mirišu i pomažu u odbijanju komaraca. Mnogi od tih mirisa mogu se u obliku esencijalnih ulja nanositi na kožu kako bi svojim mirisom držali komarce podalje od vas i djeteta.

Pažljivo birajte boje

-komarce privlače tamne boje poput crne i tamnoplave, stoga će nošenje svijetle odjeće i dodataka pomoći da ih držite podalje.

Izbjegavajte kombinaciju repelenta i kreme za sunčanje

-proizvodi koji kombiniraju kremu za sunčanje i repelent nisu preporučeni za djecu. Morate iznova nanositi kremu za sunčanje svaka dva sata dok repelent ne bi trebalo ponovo nanositi.

Koristite mrežice za djecu

-mrežice su najbolja zaštita za djecu mlađu od dva mjeseca. Također, korisne su ako želite spavati s otvorenim prozorima i vratima tijekom noći, pa ćete tako spriječiti ulaz ovih napasti.

Pripazite na alergije

Ako je vaše dijete alergično na ubode komaraca, to može razviti jako crvenilo i otok oko uboda. Oralni antihistaminici mogu pomoći djeci koja su dovoljno stara da ih koriste. Pričajte sa svojim pedijatrom o primjerenoj dozi i dobi. Ako oteklina i crvenilo napreduju tijekom 24 sata ili to mjesto postaje bolno, kontaktirajte svog pedijatra.

Kada se radi o hitnom slučaju

Ako primijetite bilo kakav znak da usne, jezik ili kapci natiču ili opazite poteškoće u govoru i disanju, odmah zovite 112 jer je moguće da se radi o anafilaktičkoj reakciji. Ako znate da vaše dijete ima alergiju na ugriz komarca ili ostalih buba, ili je već imalo takvu reakciju u prošlosti, vi ili bilo koja odrasla osoba koja je uz njega trebala bi nositi EpiPen injekciju i znati ju koristiti.

Kako ublažiti reakciju na ubod?

• Ulje čajevca – smiruje svrbež i djeluje na umirivanje infekcije.
• Led – nanesite ga odmah nakon uboda jer će umrtviti živce koji uzrokuju svrbež i dijete će se manje češati te time spriječiti infekciju i burne reakcije kože.
• Soda bikarbona – tapkajte ju na mjesto uboda jer smanjuje upalu i svrbež, a njezina alkalna svojstva neutraliziraju ph balans kože.
• Jabučni ocat – nekoliko kapi octa razrijeđenoga s vodom u omjeru pola-pola nanesite na komad vate koji ćete prisloniti na ubod.
• Bosiljak – sadrži kamfor i timol koji smiruju svrbež.
• Aloa vera – gel ublažava naticanje i svrbež nakon uboda komaraca i ostalih insekata.
• Med – utrljati na mjesto uboda ako koža već nije oštećena češanjem.
• Mlijeko i voda – oblog od mlijeka i vode u istom omjeru stavite na mjesto uboda i smanjite upalu.
• Gelovi – umirujući gelovi bez konzervansa i alkohola koji su dermatološki testirani hlade i vlaže kožu te tako smiruju alergijsku reakciju.

Foto: Freepik

Objava Dosadni komarci – kako zaštititi djecu? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Ako se pojavi alergija u trudnoći, trudnica bi tako mogla reagirati na neke poznate alergene na koje ne bi reagirala da nije trudna. Drugim riječima, alergeni kao što su prašina, gljivice, pelud, mačje dlake, pa i sunce, mogli bi kod trudnice izazvati alergijsku reakciju kakvu prije trudnoće nije imala u kontaktu s tim alergenima.

Kako u trudnoći tretirati pojavu alergijske reakcije na neki poznati ili sasvim novi alergen?

Trudnicama se uobičajeno preventivno savjetuje izbjegavanje kontakta s poznatim alergenima, jer se ne može unaprijed znati kakva će reakcija biti, odnosno hoće li uopće biti reakcije, posebice ako trudnica inače nije alergična. No, znamo da to često nije tako jednostavno izvesti.

To bi podrazumijevalo sljedeće:

• Kućne ljubimce (osobito mačke) trebalo bi udaljiti iz neposredne blizine trudnice, odnosno iz prostorija u domu u kojima se trudnica dulje zadržava.
• Ne bi trebalo prekomjerno otvarati prozore u razdobljima kada počinje cvatnja.
• Trebalo bi redovito održavati čistoću doma i svakako pritom nastojati ne koristiti previše agresivnih i kemijskih sredstava za čišćenje.
• Treba biti oprezan s novim (napose egzotičnim) namirnicama, odnosno kombinacijama nekih namirnica koje inače ne konzumirate, posebno ako nešto od toga ima alergena svojstva.
• Ne izlagati se izravnim sunčevim zrakama.

Sezonska alergija u trudnoći

Ako se radi o sezonskoj alergiji, idealno bi bilo promijeniti podneblje. No, znamo da to najčešće nije moguće. Što od preparata koji se inače izvan trudnoće koriste smije i trudnica koristiti?

Sezonska alergija najčešće se manifestira suzenjem očiju, začepljenim nosom, otežanim disanjem, svrbežom i slično. Dakle simptomima koji se inače uobičajeno tretiraju lokalno (u vidu sprejeva za nos, kapi za oči i nos i krema) i koji su u slobodnoj prodaji, te antihistaminicima za peroralnu primjenu (u vidu tableta).

U težim se slučajevima alergijska reakcija manifestira astmom, a kao najteži oblik alergijske reakcije može se razviti alergijski šok.

Simptome alergija moguće je držati pod kontrolom terapijom lijekovima iz raznih skupina, npr. antihistaminicima, kortikosteroidima, dekongestivima ili imunoterapijom.

Većinu ovih lijekova dopušteno je, s oprezom, koristiti u trudnoći. Lijekovi spadaju u onu skupinu kod kojih se procjenjuje da je potencijalna dobrobit veća naspram potencijalnog štetnog učinka.

Kako se tretira alergija u trudnoći?

Postoje velike razlike u tretiranju alergija kada se radi o trudnicama. Male doze kortikosteroida (lokalnih i sistemskih) ne dovode do povećane učestalosti malformacija u trudnoći. Sigurna uporaba loratadina za vrijeme trudnoće nije utvrđena, stoga se preporučuje samo ako moguća dobrobit opravdava rizik za fetus. Važno je trudnicama objasniti tzv. normalnu učestalost malformacija u trudnoći (bez uzimanja lijekova), koja iznosi 1-3 %. Trudnice treba upozoriti da ne uzimaju lijekove koji se izdaju bez recepta bez prethodnog dogovora s liječnikom.

Primjena nazalnih dekongestiva (kapi sa nafazolinom) u trudnica je upitna, pa se radije ne preporučuje. Ako se tegobe ipak ne mogu riješiti kapima na bazi morske vode, onda se te kapi mogu koristiti, ali dozirano. Ako je imunoterapija protiv alergije već započela (dakle prije trudnoće), preporučuje se nastavak započete terapije i u trudnoći, uz povećan oprez.

Kako postupiti ako se u trudnice razvije prava alergijska reakcija, koja je i za život opasno stanje?

To je i inače stanje koje najčešće zahtijeva bolničko liječenje, pa je potrebno, bez odlaganja, pozvati hitnu pomoć ili doći u hitni bolnički prijem. Trudnica neće pogriješiti ako prethodno uzme neki od spomenutih antihistaminika u tableti.

Što je s trudnicama koje imaju astmu?

Astmatičarke trebaju izbjegavati sve potencijalne izazivače napadaja. Velik psihički ili fizički napor, prehlade, dlake kućnih ljubimaca, zagađen zrak (osobito duhanski dim), prašinu, kemikalije, vlagu, obilne obroke – jer i žgaravica može izazvati napadaj!

Hoće li dijete trudnice koja je i izvan trudnoće na nešto alergična, odnosno u koje se tijekom trudnoće razvije alergija na nešto, imati alergijsku dijatezu? Nije dokazana uzročno-posljedična povezanost, pa se jedino preporučuje povećan oprez prilikom izlaganja novorođenčeta/djeteta poznatim alergenima, odnosno alergenima na koje je majka alergična.

Ipak se preporučuje što kasnije izlaganje djeteta potencijalnom alergenu, na primjer kasnije nego kod druge djece uvođenje nekih namirnica.

Prema reakciji novorođenčeta vidjet će se smije li se sa sigurnošću odbaciti vjerojatnost alergije djeteta na nešto, odnosno ustanoviti alergija ili preosjetljivost na neki alergen.

Dojite svoje dijete. Iako nije zajamčeno, dojeći dijete smanjujete djetetov rizik od obolijevanja jer dojenje pozitivno djeluje na imunosni sustav.

Tekst: Matilda Mladinić, dr. med. spec.
ginekologije i porodništva
Foto: Unsplash, Freepik

Objava Alergija u trudnoći – što ako se pojavi i kako se tretira? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

No, kako postaju sve više društveno prihvaćeni, tako postotak pomalo raste. Naime, u nekim zemljama još uvijek forsiraju desnu ruku i kod djece koja su ljevaci.

Evo nekih činjenica o ljevacima koje možda niste znali. Ljevaci su…

1. Skloniji su alergijama i migrenama

… i to 11 puta više nego dešnjaci. Isto tako, skloniji su autoimunim poremećajima – npr. ulcerativnom kolitisu ili reumatoidnom artritisu. Gotovo dvostruko su skloniji migrenama.

2. Često su neispavani

Pokazalo se da činjenica da je netko ljevak može narušiti kvalitetu sna! Postoji stanje nazvano Periodički poremećaj pokreta udova – nevoljno micanje udova tijekom sna.

Tijekom istraživanja to je stanje pronađeno kod čak 94 posto sudionika ljevaka. Pa ako vas vaše dijete udara rukama i nogama dok spava, a pritom je ljevak, možda mu možete progledati kroz prste…

3. Koriste više desnu stranu mozga

Da, desnu, jer je mozak povezan s udovima unakrsno.

4. Skloniji su alkoholu

No, dobro, gotovo smo sigurni da se ne morate brinuti oko tog – još. Istraživanje provedeno na tu temu nije dokazalo da te osobe postaju alkoholičari kasnije u životu, nego samo da su skloniji popiti alkohol u umjerenim količinama.

5. Imaju veći kvocijent inteligencije

Ovo nije službeno dokazano! Odnosno, kad su pokušali to dokazati, jedno je istraživanje išlo na ruku ljevacima, a drugo dešnjacima.

No, Mensa tvrdi da su čak 20 posto njihovih članova ljevaci.

6. Češće imaju problema s jezikom

Dvije su različite studije pokazale da djeca ljevaci pokazuju određene probleme s jezikom, te da postoji značajna povezanost s disleksijom.

7. Češće su muškarci

Oko 23 posto ljevaka je više među muškarcima. Pokazala je to studija provedena na oko dva milijuna sudionika.

8. Bolji su u multitaskingu

Ljevaci i dešnjaci različito koriste mozak. Tijekom pokusa dali su im dva zadatka koja je trebalo dovršiti – ljevaci su bili bolji! Naime, dešnjaci problem analiziraju do detalja i rješavaju u dijelovima, a ljevaci gledaju problem u cjelini.

9. Crtaju figure licem okrenute udesno

Jedna je studija pokazala da ljevaci crtaju ljude tako da su okrenuti udesno, dok ih dešnjaci crtaju okrenute ulijevo. Isprobajte!

10. Bolje tipkaju

Na tipkovnici QWUERTY ima oko 3000 engleskih slova koje se tipkaju  desnom rukom, dok ih se samo 300 piše lijevom rukom.

Foto: Freepik

Objava Ljevaci – 10 činjenica koje možda niste znali pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Do napadaja astme dolazi pri pogoršanju postojeće upale jednog ili više segmenata dišnih putova, obično jer se u neposrednoj okolini bolesnika nalazi provokativni faktor astme

Klasifikacija astme:

1. alergijska – u podlozi ima alergiju na određene tipove grinja, dlaka, perja, plijesni ili peluda
2. nealergijska – nastaje zbog vanjskih utjecaja poput dima, jakih mirisa, sredstava za čišćenje
3. profesionalna – nastaje zbog poslova u kojima su ljudi izloženi parama, kemikalijama, dimovima…
4. inducirana tjelesnom aktivnošću – javlja se posebice kada se vježba zimi, pa dolazi do udisanja hladnog zraka
5. inducirana lijekovima – najčešće aspirinom, ali i konzervansima, protuupalnim lijekovima…

Naučite prepoznati simptome i pomozite svom djetetu:

1. Tegobe s kašljem i disanjem uobičajene su kod male djece. To ne znači da će vaše dijete nužno dobiti astmu, ali važno je svaki put kašalj ili teško disanje provjeriti sa svojim liječnikom.

2.Napadaj astme javlja se kad se upale unutarnje stjenke dišnih putova. Dišni putovi su cijevi koje prenose zrak u pluća i iz njih. Kod astmatičnog napadaja oni oteknu, a ponekad i proizvode ljepljivu sluz. Istodobno se mišići oko njih stežu. Kombinacija tih triju stvari uzrokuje kašalj, teško disanje (tzv. zviždanje u prsima) i ostajanje bez daha koji se povezuju s astmom. Mala djeca posebno su osjetljiva na astmu, jer su im dišni putovi još uski.

3.Astma se obično ne dijagnosticira službeno dok dijete ne navrši barem dvije godine, jer postoje i druge bolesti, kao što je bronhiolitis, koje također mogu prouzročiti teško disanje kod beba i male djece. Međutim, mala djeca koja imaju poteškoća s disanjem ili puno kašlju mogu se liječiti lijekovima za astmu jer će im to ublažiti simptome.

Čimbenici koji utječu na pojavu astme:

• Oko dvije trećine djece koja imaju astmu, u odrasloj je dobi više nemaju.
• Ako u vašoj obitelji ima atopijskih (alergijskih) slučajeva kao što su ekcemi, peludna groznica, ili alergije na hranu, vjerojatnije je da će vaša beba imati astmu.

• Prehlade i druge virusne infekcije uobičajeni su „okidač“ za pojavu astme, ali mnogo je i drugih uzroka, kao što su dim cigarete, hladan zrak, tjelovježba i alergije na određene supstancije, kao što su pelud, kućni ljubimci i grinje.
• Pušenje u trudnoći može za 35%  povećati rizik od toga da vaša beba ima poteškoće s disanjem i kašljem. Djeca čiji roditelji puše imaju 1,5 puta veće izglede oboljeti od astme.
• Pretjerana upotreba antibakterijskih proizvoda za čišćenje i manja izloženost prljavštini, značit će jednostavno manje vježbe u borbi protiv bacila za imunosni sustav naših mališana. Posljedično, možda će reagirati na inače  neškodljive supstancije kao što su pelud i grinje.
• Nedavno provedena istraživanja upozoravaju da buduće majke možda mogu smanjiti rizik od astme prehranom bogatom vitaminom E u trudnoći. Možete povećati unos tog vitamina, jedući mnogo zelenog lisnatog povrća i suncokretovih sjemenaka te konzumacijom biljnih ulja.
• Jedno drugo istraživanje pokazalo je da djeca koja boluju od astme imaju manje razine vitamina C nego mališani zdravih pluća. Prehrana bogata svježim voćem i povrćem u trudnoći uglavnom će osigurati dovoljne količine tog vitamina kod novorođenčeta.

Foto: Freepik

Objava Astma – kako prepoznati simptome kod djece? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Dok je uglavnom poznato da je dermatitis upala na koži, jeste li se ikada pitali što znači atopijski dermatitis?

Ta se riječ odnosi na grupu bolesti koje su nasljedne, a često se pojavljuju uz druge bolesti, astmu, alergije i visoku temperaturu. Inače, atopija znači genetski uvjetovana sklonost razvoju neposredne reakcije preosjetljivosti na antigene iz okoliša.

Dijagnoza se postavlja na temelju tipične kliničke slike uz dokaz prisutnosti IgE u serumu ili pozitivnim kožnim testovima na sumnjivi antigen. 

Atopijski dermatitis u praksi

Bolest se javlja i nastaje periodički. U vrijeme kad tijelo reagira na nešto, koža je na određenim dijelovima crvena i suha uz izraziti svrbež. Mogu se stvoriti i kraste, posebno nakon grebanja. 

Nakon toga može uslijediti razdoblje smirivanja, kada se koža čisti i na njoj nisu vidljivi tragovi bolesti. 

Uzrok bolesti nerijetko su alergije. Često su to alergije koje djeca s vremenom “prerastu” kao što je alergija na jaja, mlijeko, agrume, konzervanse. Koža može reagirati i na određene deterdžente i omekšivače, pa pripazite koje koristite.

Ljeto je obično vrijeme koje odgovara bolesnicima s atopijskim dermatitisom, a dotad svakako:

• pripazite da dijete ne svrbi, odnosno grebe, kožu
• pripazite da koža ne bude vlažna
• djetetu odijevajte samo pamučnu odjeću
• održavajte jednoličnu temperaturu u domu. Svakako ne smije biti prevruće.
• koristite pripravke za kožu koji su namijenjeni liječenju atopijskog dermatitisa

Ako i vaše dijete pati od atopijskog dermatitisa možda će vas zanimati i ovi savjeti: 

• Alergija na pelud kod djece
• Alergija na hranu i na što treba paziti
• Kako uočiti ekcem?

Foto: Freepik

Objava Atopijski dermatitis muči svako peto dijete! Znate li što je to? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

To pak znači da moramo napraviti neke predradnje kako bi bili sigurni da će boravak naših mališana u prirodi biti siguran! I bez incidenata… Proljetne pripreme uključuju sve za zabavan i siguran boravak na svježem zraku!

PROVJERITE KACIGU

Prije nego izvadite bicikli iz garaže provjerite stanje vaših kaciga. Obratite pozornost na stanje plastike, okvir, moguća puknuća, te na stanje kopča.  Proljetne pripreme uključuju i provjeru guma i kočnica…

PAZITE NA KRPELJE

Krpelji su prave male napasti koje će vrlo brzo od ugodnog planinarenja napraviti potencijalno veliki problem. Kada idete u prirodu nosite duge, ali prozračne hlače i visoke čarape. Ako imate mogućnost klincima nabavite više cipele i uvijek pazite da im je majica u hlačama dok sjede na podu. 

KORISTITE SPF FAKTOR

Iako sunce još uvijek nije jako kao u ljeto ipak koristite nešto blaži SPF faktor. Sunce iza oblačića može biti varljivo i vrlo brzo zacrveniti kožu! Proljetne pripreme uistinu jesu pripreme kože za ljeto i sve toplije vrijeme.

UVIJEK IMAJTE VODU

S obzirom na to da će se svi klinci iz kvarta skupiti na igralištu i loptati do mraka, obavezno spakirajte bocu vodu. Uvijek je možete dotočiti u obližnjem kafiću, a bit ćete sigurni da vam klinci nisu žedni!

ISTRAŽITE

Na Medvednici je, primjerice, tijekom sezone proljeće – ljeto aktualna mišja groznica. Istražite mjesto na kojem ćete boraviti, pripremite se i ono najvažnije – uživajte. 

MISLITE NA OZLJEDE

Iako ih niti jedan roditelj ne iščekuje, ozljede se ipak događaju. Zato prije izlaska van ponesite torbicu za prvu pomoć u koju ćete staviti: 

• flastere
• dezinfekcijsko sredstvo
• sredstvo za rane 
• sterilnu gazu

Foto: Freepik

Objava Proljetne pripreme! Pazite na kacige, kočnice, koljena… pojavila se prvi puta na pitajmamu.