Zdravlje i prehrana

Kašalj kod djece

kašalj

Kašalj je jedan od najčešćih simptoma s kojima se liječnik susreće u radu s djecom. On je refleksni odgovor donjega dišnog sustava na podražaj receptora za kašalj.

Receptori su živčani završeci smješteni u sluznici dišnog sustava. Najviše ih ima u sluznici grkljana, dušnika, velikih bronha, a nešto manje u sluznici nosa, ždrijela i manjih bronha.

Receptori mogu biti podraženi različitim podražajima:

  • mehaničkim
  • toplinskim
  • kemijskim
  • bakterijskim
  • virusnim

Kašalj mogu izazvati vanjski podražaji:

  • strana tijela
  • čestice prašine
  • plinovi
  • nagle promjene u temperaturi
  • najčešće nastaje kao posljedica nagomilavanja sekreta u bronhima zbog upalnih ili alergijskih procesa

Kašalj nije bolest nego simptom bolesti dišnog sustava. On je obrambeni mehanizam kojim organizam želi osloboditi dišne puteve od stranih čestica i drugih produkata upale.

Vrste kašlja

Razlikujemo:

  • produktivni (vlažni, “zreli”) kašalj
  • neproduktivni (suhi, podražajni) kašalj

U djece s akutnim upalama dišnih puteva kašalj je redovit simptom.
Počinje kao neproduktivan, a nastaje zbog upalnog podražaja sluznice. Nakon nekoliko dana pojavljuje se produktivni kašalj zbog pojačanog izlučivanja sluzi. Cijeli dišni sustav obložen je sluznicom u kojoj se nalaze takozvane cilindrične stanice koje proizvode sekret i vlaže sluznicu, a na površini se nalaze brojne trepetljike koje se gibaju prema gore i tako pomažu odstranjenju sluzi.

Tijekom upale cilindrične stanice proizvode veću količinu sluzi, a trepetljike ju teže odstranjuju. Dijete do pete godine života guta iskašljani sekret, a tek poslije nauči iskašljani sekret ispljunuti.

Sekret može biti sluzavo gnojan kod bakterijskih upala bronha ili pluća, ili bijel, gust i žilav kod napadaja astme. Međutim, dijete može produktivno kašljati i iskašljavati sekret iz gornjih dišnih puteva, što je najčešće kod upala u području sluznice nosa, sinusa, ždrijela ili trećeg krajnika.

Uzroci kašlja

Iako je kašalj kod djece nespecifičan simptom i nastaje kod svih bolesti dišnog sustava, neke njegove karakteristike mogu nam pomoći u pronalaženju pravog uzroka.

Suh, ne osobito jak kašalj čest je u dojenčadi s akutnom upalom ždrijela, i katkada može uzrokovati povraćanje sluzi ili hrane. U predškolske i školske djece takav kašalj najčešći je u ranim jutarnjim satima, a nastaje zbog slijevanja sekreta u ždrijelo iz nosa, sinusa ili zbog upale trećeg krajnika. Također, dugotrajni podražajni kašalj koji se pojavljuje pred jutro može biti i znak astme.

Napadaji suhoga, grčevitog kašlja kod djece koji se karakterizira nizom uzastopnih iskašljaja nakon čega slijedi snažan, zvučan udisaj, tipičan je za hripavac, koji može biti popraćen crvenilom lica i povraćanjem, osobito u dojenčadi i male djece. Kašalj u napadajima uz povraćanje ili bez njega može se pojaviti i kod nekih bolesti dišnog sustava uzrokovanih virusima te kod cistične fibroze.

Glasan, promukao kašalj kod djece “poput pasjeg laveža” najčešći je kod laringitisa.

Produktivni kašalj karakterističan je za bronhitis, astmu, cističnu fibrozu.

Rijetko kašalj kod djece može biti dvoglasan (bitonalan). Takav kašalj tipičan je za suženje dušnika ili bronha, koje može nastati zbog pritiska povećanoga limfnog čvora ili stranog tijela.

Kašalj može biti suzdržan, a viđa se u djece koja otežano dišu zbog astmatičnog napadaja, upalnog procesa pluća i porebrice ili bolova.

kašalj

Vrste kašlja

S obzirom na trajanje, kašalj može biti:

  • akutni
  • kronični
  • tvrdokorni
  • dugotrajni
  • ponavljajući

Može se pojavljivati danju ili noću, tijekom cijele godine ili samo sezonski. Ponavljajući kašalj susrećemo pri čestim upalama gornjih dišnih puteva, zbog slijevanja sekreta iz nosa ili sinusa, obično u vrtićke i školske djece.

Sezonski kašalj pojavljuje se u proljeće, rano ljeto i jesen, i najčešće je posljedica alergijske preosjetljivosti na pelud stabala, trava i korova. Tada uz kašalj idu i drugi simptomi peludne alergije: crvenilo, svrbež i suzenje očiju, kihanje i svrbež nosa, te u slučaju peludne astme i otežano disanje.

Astmatski kašalj kod djece

Kašalj u astmi može biti suh ili produktivan, pojavljivati se tijekom dana ili noći, ili samo pri tjelesnom naporu. Katkada se astma može manifestirati samo kao uporan, dugotrajan kašalj. Dugotrajan kašalj nastaje i kod oštećenja sluznice bronha koje je uzrokovano upalnim djelovanjem bakterija, virusa, gljivica, udisanjem štetnih plinova, kod cistične fibroze i sindroma nepokretnih cilija.

Dugotrajni kašalj kod djece je i hripavac te kašalj koji zaostaje zbog preosjetljivosti receptora nakon neke, najčešće virusne infekcije.

Olakšavanje kašlja kod djece

S obzirom na to da je kašalj obrambeni mehanizam organizma, ne treba ga suzbijati nego olakšavati.

Kod produktivnog kašlja potrebno je razrijediti i pokrenuti gusti sekret u dišnim putevima. Sekret se može razrijediti uzimanjem dovoljnih količina tekućine, što je osobito važno u dojenčadi i male djece s vrućicom.

Pri povišenoj temperaturi organizam gubi veće količine tekućine, sluznice su suhe, pa tako i sluznica bronha. Upalni sekret je gust i teško se iskašljava. Lijekovi koji razrjeđuju i dijelom pokreću sekret nazivaju se mukoliticima, i pomažu iskašljavanju.

Djeci mlađoj od godine dana ne treba davati nikakav sirup protiv kašlja. Kašalj koji se javlja u prehladi i nastaje zbog “slijevanja sekreta” iz gornjih dišnih puteva ne treba liječiti sirupima. Ovdje je važno čišćenje nosa te eventualno upotreba dekongestivnih kapi za nos. Kada prestane curenje nosa, prestat će i kašalj.

Fizikalna terapija

Za pokretanje i uklanjanje sekreta iz dišnih  puteva služimo se i položajnom drenažom i fizikalnom terapijom. Položajna drenaža zasniva se na djelovanju sile teže, tj. dio pluća koji se drenira postavljamo u viši položaj u odnosu na glavne bronhe, a drenažu potpomažemo vibracijskom masažom.

Fizikalnom terapijom poboljšavaju se tehnike disanja i iskašljavanja te postiže bolja djetetova kondicija. U liječenju je jako važna i tzv. simptomatska terapija koja se provodi najčešće inhalacijama fiziološke ili hipertonične otopine, zatim vlaženje zrakai prozračivanje prostorije u kojoj dijete boravi. Liječenje bronhitisa provodi se inhalacijama bronhodilatatora i eventualno kortikosteroida.

Svaki dugotrajni kašalj kod djece zahtijeva posjet liječniku. Tada se na temelju razgovora s roditeljima i nakon pregleda djeteta odlučuje o daljim postupcima koji će dovesti do dijagnoze i ispravnog liječenja.

Tekst:

Svjetlana Bela Klancir, dr. med. spec.pedijatar
Poliklinika za dječje bolesti “Dr. Sabol”

Foto: Freepik