Trudnoća i porođaj

Što kad se pojavi alergija u trudnoći?

Alergije

Ako ste već neko vrijeme trudni ili vam je ovo druga trudnoća, sigurno već znate da vaš organizam u mnogočemu drukčije reagira tijekom trudnoće. Nije drukčije ni s alergijama! Što učiniti ako se pojavi alergija u trudnoći?

Trudnica bi tako mogla reagirati na neke poznate alergene na koje ne bi reagirala da nije trudna. Drugim riječima, alergeni kao što su prašina, gljivice, pelud, mačje dlake, pa i sunce, mogli bi kod trudnice izazvati alergijsku reakciju kakvu prije trudnoće nije imala u kontaktu s tim alergenima.

Kako u trudnoći tretirati pojavu alergijske reakcije na neki poznati ili sasvim novi alergen?

Trudnicama se uobičajeno preventivno savjetuje izbjegavanje kontakta s poznatim alergenima, jer se ne može unaprijed znati kakva će reakcija biti, odnosno hoće li uopće biti reakcije, posebice ako trudnica inače nije alergična. No, znamo da to često nije tako jednostavno izvesti.

To bi podrazumijevalo sljedeće:
  • Kućne ljubimce (osobito mačke) trebalo bi udaljiti iz neposredne blizine trudnice, odnosno iz prostorija u domu u kojima se trudnica dulje zadržava.
  • Ne bi trebalo prekomjerno otvarati prozore u razdobljima kada počinje cvatnja.
  • Trebalo bi redovito održavati čistoću doma i svakako pritom nastojati ne koristiti previše agresivnih i kemijskih sredstava za čišćenje.
  • Treba biti oprezan s novim (napose egzotičnim) namirnicama, odnosno kombinacijama nekih namirnica koje inače ne konzumirate, posebno ako nešto od toga ima alergena svojstva.
  • Ne izlagati se izravnim sunčevim zrakama.

trudnoća, trudnički simptomi

Sezonska alergija u trudnoći

Ako se radi o sezonskoj alergiji, koju izvan trudnoće buduća majka svake godine iznova proživljava, idealno bi bilo promijeniti podneblje. No, znamo da to najčešće nije moguće. Što od preparata koji se inače izvan trudnoće koriste smije i trudnica koristiti?

Sezonska alergija najčešće se manifestira suzenjem očiju, začepljenim nosom, otežanim disanjem, svrbežom i slično, dakle simptomima koji se inače uobičajeno tretiraju lokalno (u vidu sprejeva za nos, kapi za oči i nos i krema) i koji su u slobodnoj prodaji, te antihistaminicima za peroralnu primjenu (u vidu tableta).

U težim se slučajevima alergijska reakcija manifestira astmom, a kao najteži oblik alergijske reakcije može se razviti alergijski šok.

Simptome alergija moguće je držati pod kontrolom terapijom lijekovima iz raznih skupina, npr. antihistaminicima, kortikosteroidima, dekongestivima ili imunoterapijom.

Većinu ovih lijekova dopušteno je, s oprezom, koristiti u trudnoći jer spadaju u onu skupinu lijekova kod kojih se procjenjuje da je potencijalna dobrobit veća naspram potencijalnog štetnog učinka.

Kako se tretira alergija u trudnoći?

Postoje velike razlike u tretiranju alergija kada se radi o trudnicama. Prema klasifikaciji američke agencije Food and Drug Administration (FDA) postoji pet kategorija rizika kod primjene lijekova u trudnoći s obzirom na mogućnost utjecaja na razvoj fetusa. Većina lijekova za alergije pripada kategoriji B, što znači da nema kontroliranih studija koje su pokazale štetan učinak. Male doze kortikosteroida (lokalnih i sistemskih) ne dovode do povećane učestalosti malformacija u trudnoći. Sigurna uporaba loratadina za vrijeme trudnoće nije utvrđena, stoga se preporučuje samo ako moguća dobrobit opravdava rizik za fetus. Važno je trudnicama objasniti tzv. normalnu učestalost malformacija u trudnoći (bez uzimanja lijekova), koja iznosi 1-3 %. Trudnice treba upozoriti da ne uzimaju lijekove koji se izdaju bez recepta bez prethodnog dogovora s liječnikom.

Primjena nazalnih dekongestiva (kapi sa nafazolinom) u trudnica je upitna, pa se radije ne preporučuje. Ako se tegobe ipak ne mogu riješiti kapima na bazi morske vode, onda se te kapi mogu koristiti, ali dozirano. Ako je imunoterapija protiv alergije već započela (dakle prije trudnoće), preporučuje se nastavak započete terapije i u trudnoći, uz povećan oprez.

Kako postupiti ako se u trudnice razvije prava alergijska reakcija, koja je i za život opasno stanje?

To je i inače stanje koje najčešće zahtijeva bolničko liječenje, pa je potrebno, bez odlaganja, pozvati hitnu pomoć ili doći u hitni bolnički prijem. Trudnica neće pogriješiti ako prethodno uzme neki od spomenutih antihistaminika u tableti.

veza mame i bebe

Što je s trudnicama koje imaju astmu?

Astmatičarke trebaju izbjegavati sve potencijalne izazivače napadaja: velik psihički ili fizički napor, prehlade, dlake kućnih ljubimaca, zagađen zrak (osobito duhanski dim), prašinu, kemikalije, vlagu, obilne obroke – jer i žgaravica može izazvati napadaj!

Hoće li dijete trudnice koja je i izvan trudnoće na nešto alergična, odnosno u koje se tijekom trudnoće razvije alergija na nešto, imati alergijsku dijatezu? Nije dokazana uzročno-posljedična povezanost, pa se jedino preporučuje povećan oprez prilikom izlaganja novorođenčeta/djeteta poznatim alergenima, odnosno alergenima na koje je majka alergična.

Ipak se preporučuje što kasnije izlaganje djeteta potencijalnom alergenu, na primjer kasnije nego kod druge djece uvođenje nekih namirnica.

Prema reakciji novorođenčeta/djeteta vidjet će se smije li se sa sigurnošću odbaciti vjerojatnost alergije novorođenčeta/djeteta na nešto, odnosno ustanoviti alergija ili preosjetljivost na neki alergen.

Dojite svoje dijete. Iako nije zajamčeno, dojeći dijete smanjujete djetetov rizik od obolijevanja jer dojenje pozitivno djeluje na imunosni sustav.

Tekst: Matilda Mladinić, dr. med. spec.
ginekologije i porodništva
Foto: Unsplash, Freepik