Bebe i mališani

Odlazak pedijatru – što očekivati?

odlazak pedijatru

Rast i razvoj najvažniji su pokazatelj po kojemu se procjenjuje zdravlje djeteta, a prati ih pedijatar na periodičkim sistematskim pregledima

Kod obaveznih odlazaka pedijatru u prvoj godini života, pedijatar će učiniti sva potrebna mjerenja fizičkog razvoja:

  • dužina/ visina
  • tjelesna masa
  • opseg glave

Također pedijatar pregleda dijete i po svim organskim sustavima:

  • glava i vrat,
  • dišni sustav
  • srce
  • trbuh
  • spolovilo
  • koža
  • koštani
  • zglobni sustav

Važan je dio svakog pregleda i procjena djetetova psihomotoričkog razvoja, tj. ostvaruje li u određenoj dobi one vještine koje su za tu dob očekivane. Iznimno je važno od najranije dobi pratiti i komunikaciju djeteta s okolinom i razvoj govora. Naime, ranim zamijećivanjem zaostajanja i ranom intervencijom može se polučiti velik napredak, koji je bolji što dijete ranije počne sa stimulacijom.

Prva godina je najintenzivnija

Budući da su u prvoj godini rast i razvoj najintenzivniji, to je razdoblje kada je potrebno najviše takvih pregleda. Prvi pregled pedijatar učini se već u rodilištu, potom za 1 mjesec, dalje s 2, 4, 6 i 9 mjeseci djeteta i oko prvog rođendana. Zdravo dijete u prvoj godini života naraste čak oko 25 cm, a tjelesnu masu utrostruči. Kada je preslab kalorijski unos, to se lako uoči jer dijete ne dobiva očekivano na tjelesnoj masi, a ako to potraje, onda zaostaje i rastom. Isto je i ako se radi o nekoj bolesti koja ometa dijete. No, čim se otkloni razlog i vrate optimalni uvjeti, dijete će vrlo brzo dostići zaostatak.

U prvoj je godini i iznimno brz rast mozga, koje pedijatar prati indirektno prema OG-u, stoga je to mjerenje obvezan dio svakog pregleda. Odstupanje se uvijek ozbiljno shvaća i dalje istražuje. Mjeri se i kolika je velika fontanela, kako bi se reagiralo u slučaju preranog zatvaranja. Svakako se pregleda koža te daju savjeti o njezinoj njezi i promjenama koje se mogu javiti u pojedinim etapama novorođenačke i dojenačke dobi. Dalje se  pregledava dijete od glave do pete ‒ oblik glavice, oči, uši, nos, usna šupljina, štitnjača, gibljivost vrata. Obvezno se poslušaju srce i pluća, pregleda trbuh, također kod prvog pregleda i pupak ‒ je li otpao pupčani batrljak, ima li pupčane kile. Pregleda se i spolovilo ‒ kod dječaka neizostavno jesu li testisi u skrotumu.

-> PRVI PREGLED NOVOROĐENČETA

Nadalje, pedijatar gleda ekstremitete, kralježnicu, gibljivost zglobova, posebno kukova. U dobi od 4. do 8. tjedna savjetuje se učiniti ultrazvuk kukova kako bi se procijenio razvoj zgloba kuka koji se ne može u potpunosti ispitati samo kliničkim pregledom. Naime, ako se na vrijeme ustanovi prirođena displazija („iščašenje“) zgloba kuka, ista se može u potpunosti ispraviti konzervativnim tretmanom, a bez operacije, što se ne može učiniti ako se propusti dragocjeno vrijeme.

Ispitivanje refleksa

Potom se u ležećem, pa potrbušnom položaju, prilikom povlačenja za ručice, u vertikali i horizontali, promatra djetetov motorički status. Ispituje se i prisutnost pojedinih refleksa, također funkcija šake, tj. kako se razvija sposobnost hvatanja predmeta. Očekivano je tijekom prve godine da dijete postupno iz ležećeg položaja preko sjedećeg ide do uspravljanja: najprije kreće samo pridizanje glavice, zatim sposobnost okretanja, usvajanje sjedenja između 6. i 8. mjeseca, iza toga puzanje i ustajanje prema prvim koracima.

Socijalni razvoj također je intenzivan i počinje kratkotrajnim fiksiranjem pogleda u novorođenačkoj dobi, dalje sve boljim praćenjem i uspostavljanjem komunikacije s okolinom, smješkanjem, pokazivanjem interesa za ljude i igračke, raspoznavanjem bližnjih u odnosu na strance…

Dijete se i glasovno razvija od gugutanja do prvih slogova, a krajem 1. godine i prvih smislenih riječi. Na svakom od nabrojenih pregleda pedijatar ocjenjuje se što je dijete usvojilo i je li to u redu u odnosu na dob.

Prati se i razvoj zuba, koji ima vrlo velike fiziološke varijacije, od toga da prvi zub postoji već kod rođenja, pa do toga da nikne tek potkraj prve godine života. Ipak većina djece dobije prvi zubić između 5. i 9. mjeseca i u dobi od godine dana ima oko 6-8 zubića.

odlazak pedijatru, prvi pregled

 

Vitaminska suplemencija

Posebnu pažnju zaslužuju prehrana i vitaminska suplementacija koje su važne ne samo za rast i razvoj bebe, već i za dobar imunitet, prevenciju anemije i rahitisa te manjka drugih vitamina. Dodatno se zna da je prehrana u prve dvije godine osnova organizmu da se dobro metabolički „isprogramira“ za kasnije i smanji rizike za neke bolesti u odrasloj dobi, poput debljine, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti… Zato je savjetovanje pedijatra o tome važan dio svakog takvog pregleda.

Najbolja je prehrana u prvih 6 mjeseci majčino mlijeko, a uz uvođenje drugih namirnica ostaje najbolja mliječna baza i dalje.

Ako majka nema dovoljno mlijeka ili ne može dojiti, uvode se gotovi dojenački pripravci (adaptirano mlijeko). Neadaptirano kravlje mlijeko, mlijeka drugih sisavaca, kao i biljna mlijeka, ne bi se trebala koristiti kao osnovno mlijeko u djece do godine dana. Uloga je pedijatra podržati dojenje, ali i na vrijeme uputiti na počinjanje dohrane kao i na način dohrane.Prema preporukama optimalno je vrijeme za to između navršenog 4. i 6. mjeseca života.

Dodavanje vitamina D preporučuje se cijele prve godine života, u vrijednosti od 400IU, zbog prevencije rahitisa. Prema suvremenim stavovima, tijekom prva tri mjeseca preporučuje se i vitamin K koji sudjeluje u stvaranju faktora zgrušavanja krvi. Potkraj prve godine dobro je provjeriti krvnu sliku djeteta kako bi se procijenile rezerve željeza. Kod prijevremeno rođenje djece to se radi i ranije, jer su sklonija anemiji, a sukladno tome dodaje se željezo.

Kako se pripremiti?

Budući da je svaki od ovih pregleda zahtijevan za dijete te da se puno toga procjenjuje, poželjno je da dijete kod pregleda bude u dobrom raspoloženju. To znači da je sito i naspavano. Budući da to ponekad nije lako uskladiti s dolaskom k liječniku, dobro je sa sobom imati u pripremi hranu i/ili napitak koji dijete inače uzima kako bi se po potrebi moglo nahraniti. Isto tako, ako dijete spava, ne  treba ga  naglo buditi, ni ubrzano skidati, kako bi se sve požurilo, jer to može razdražiti dijete koje onda možda neće pokazati sve ono što je usvojilo. Također je važno da je dijete suho i premotano, a u pripremi treba biti i rezervna odjeća i pelena. Dobro je imati i igračku na koju je dijete naviklo, kojom se može umiriti ili koja može poslužiti za ispitivanje motoričkih vještina, tj. funkcije šake.

Savjet roditeljima

Nerijetko i roditelji imaju dodatnih pitanja, pa nije loše da si ih unaprijed popišu kako nešto u uzbuđenju kod pregleda ne bi zaboravili.

 

Tekst: Prim. dr. Alemka Jaklin Kekez,
spec. pedijatar gastroenterolog
Poliklinika za dječje bolesti Helena

 

Foto: Freepik, 123rf