Bebe i mališani

Prvi pregled novorođenčeta – što sve uključuje?

Pitajmamu Prvi Pregled novorođenča

Prvi pregled novorođenčeta započinje već opservacijom djetetova ponašanja nakon dolasku u ordinaciju, a obvezno je skidanje odjeće i opći pregled po sustavima.

Nakon pregleda neonatologa u rodilištu i dolaska djeteta kući, prvi je pregled pedijatra u djetetovoj dobi od mjesec dana, a prema potrebi i ranije.

Time započinju preventivni programi praćenja djetetova rasta i razvoja, koji uključuju sistematske preglede, cijepljenja i savjete o djetetovoj njezi i prehrani. To je ujedno i prilika za upoznavanje s odabranim pedijatrom, koji će najčešće biti prvi liječnik za kontakt u slučaju djetetove bolesti.

Na pregled je potrebno donijeti medicinsku dokumentaciju iz rodilišta i onu tijeka trudnoće, odnosno otpusno pismo za dijete i majku. Kako je novorođenačko razdoblje i djetetov dolazak kući doista velika promjena, nesigurnost ili nedostatak iskustva otvara mnoga zdravstvena pitanja roditelja i ostalih osoba uključenih u skrb za dijete. Njih je dobro zapisati i postaviti ih pedijatru na prvom sistematskom pregledu.

Prvi pregled novorođenčeta

Pregled započinje uzimanjem anamnestičkih podataka o tijeku poroda i boravka u rodilištu, eventualnim bolestima u obitelji te dosadašnjem djetetovu zdravstvenom stanju i prehrani. Taj dio uključuje i razgovor o usvojenom ritmu hranjenja i spavanja te moguću pojavu dojenačkih kolika. Liječnički pregled djeteta započinje već opservacijom djetetova ponašanja nakon dolasku u ordinaciju, a obvezno je skidanje odjeće i opći pregled po sustavima. Procjenjuje se takozvani somatski status i neurološki status.

Somatski pregled uključuje:
  • opće stanje djeteta
  • pregled kože, glave
  • usne šupljine
  • auskultacijski pregled slušalicama rada srca, pluća i abdomena
  • palpaciju abdomena i pokretljivosti vrata, kukova i drugih zglobova
  • zarastanje pupka
  • ekstremiteti
Provode se antropometrijska mjerenja:
  • tjelesna masa
  • dužina
  • opseg glave te uspoređuju s centilnim krivuljama po spolu i procjenjuje se porast i dinamika u odnosu na podatke iz rodilišta.

Centilna krivulja ispod i iznad granica normale ili pomicanje krivulje na manje ili više u odnosu na prvobitnu centilnu krivulju upozorava na moguće patološke uzroke. Novorođenče u prvim danima izgubi od sedam do deset posto porođajne tjelesne mase, a na kraju prvog mjeseca života ima je oko 20 posto više.

Neurološki pregled novorođenčadi

Neurološki pregled novorođenčeta uključuje:

  • procjenu razvoja motorike (spontani pokreti, držanje glave, trupa i udova)
  • pokrete očiju i vid
  • reakciju na zvuk.
Ispitivanje refleksa

Ispituju se:

  •  refleks traženja
  • optički i akustički refleks
  • automatski hod
  • potporna reakcija
  • suprapubični i križani refleks ekstenzora
  • refleks hvatanja šake i stopala
  • Moroov i Galantov refleks

Procjena se provodi u različitim položajima djeteta: potrbušni položaj, ležanje na leđima, pokus posjedanja povlačenjem, okomiti položaj. Testiraju se reakcije uspravljanja koje počinju odizanjem brade te glave i vrata potkraj prvog mjeseca života. Nezaobilazna je procjena mišićnoga tonusa. Na znak moguće bolesti upozorava prisutnost refleksa izvan granica normale, držanje tijela, abnormalna spontana motorika, položajne reakcije, asimetrije ili djetetova prevelika opuštenost ili ukočenost.

Somatski i neurološki status je u velike većine novorođenčadi uredan. Ako roditelji prvi posumnjaju na odstupanje prije posjeta pedijatru, važno je svaku sumnju podijeliti sa svojim liječnikom na pregledu. Samodijagnosticiranje se ne preporučuje.
Procjenu odstupanja treba prepustiti stručnoj osobi, u prvom redu pedijatru koji prema potrebi upućuje dijete na dodatnu procjenu. U slučaju neuromotornih odstupanja fizijatru ili neuropedijatru. Djetetov se neurološki status mijenja vrlo dinamično tijekom prve godine života.

Baby handling

Manje smetnje ne moraju i ne mogu uvijek biti vidljive u ranom razvoju. Zato su i neurološki pregledi dobno specifični i zahtijevaju ponavljanu procjenu. Kada se i dogodi odstupanje, važno je znati da neoptimalan tijek neurorazvoja ne upozorava odmah na moguće dugoročne posljedice i loš ishod.
Mladi mozak posjeduje veliku moć plastičnosti, i tijekom rasta i razvoja puno manjih neurorazvojnih odstupanja može, uz stimulaciju razvoja, prijeći u normalizaciju. Vezano za pravilan neurorazvoj, svakako se preporučuju načela ispravnoga postupanja s djetetom (engl. baby handling), ne samo za djecu s odstupanjem nego za svu djecu.

Neurorizična djeca

Neurorizična djeca su ona kod kojih tijek porođaja, nalazi i anamnestički podaci upućuju na rizik od oštećenja mozga. Važno je istaknuti da neurorizik nije dijagnoza i ne znači da će dijete imati odstupanje, nego znači potrebu za ranim, stručnim i detaljnim pregledom te za neuropedijatrijskim praćenjem djeteta. Cilj je takvoga programa praćenja što ranije dijagnosticiranje mogućih odstupanja, rana intervencija i habilitacija djeteta, koja u konačnici dovodi do povoljnijeg ishoda.

Na kraju prvog pregleda dobit ćete savjet o prevenciji rahitisa vitaminom D3, o prevenciji anemije, savjete o prehrani i njezi djeteta. Pedijatar će objasniti redoviti program cijepljenja i ponuditi dodatna cjepiva koja su dostupna. Ako je ostalo neodgovorenih pitanja ili nejasnoća, svakako ih prođite na kraju s pedijatrom.

Autor: dr. sc. Goran Krakar, dr. med.,
Poliklinika za dječje bolesti dr. Sabol

Foto: Freepik