Trudnoća i porođaj

Epiduralna anestezija – bezbolni porod

epiduralna, anestezija, bolovi

Epiduralna analgezija najčešće je korištena regionalna analgezija za porod. Svoju popularnost zadobiva zbog činjenice da se radi o jednostavnoj metodi kojom se u potpunosti uklanja bol s minimalnom mogućnošću nastanka nuspojava i komplikacija.

„Drugo stanje“ je izraz koji se često koristi i čuje, a mudro govori o trudnoći. Svaki je dio tijela u trudnoći promijenjen i prilagođen novonastalom stanju. Zbog velike količine prirodnih analgetika koji se luče u organizmu smanjena je osjetljivost i promijenjena percepcija boli što omogućuje svakoj majci da rodi i bez dodatnih analgetika i metoda obezboljavanja porod. Ipak se bolovi koji nastaju tijekom trudova i porod smatraju jednima od najjačih.

Tijekom povijesti u svim civilizacijama nastojali su se na razne načine olakšati porođajni bolovi. Prekretnica u obezboljavanju poroda dogodila s 1853. kada je John Snow, osobni liječnik kraljice Viktorije, kloroformom obezbolio porod njezina osmog djeteta, princa Leopolda. Njezina izjava „blaženi kloroform“ promijenila je tijek pristupa analgeziji u porodništvu.

epdiralna, anestezija, bolovi

Epiduralna anestezija

Danas je analgezija/anestezija sastavni i neodvojivi dio modernog porodništva te bi se trebala moći primijeniti u svim rodilištima na zahtjev trudnice, poštujući medicinske indikacije. Idealna analgezija trebala bi u cijelosti rodilju osloboditi boli, a da pri tome ne izazove nuspojave ni kod majke ni kod djeteta. Od svih metoda koje se koriste za obezboljavanje poroda, epiduralna i spinalna analgezija osiguravaju najefikasniju blokadu boli.

Epiduralna analgezija najčešće je korištena regionalna analgezija za porod. Svoju popularnost zadobiva zbog činjenice da se radi o jednostavnoj metodi kojom se u potpunosti uklanja bol s minimalnom mogućnošću nastanka nuspojava i komplikacija.

Samo je postavljanje epiduralnog katetera bezbolno, on se postavlja između kralježaka u donjem dijelu leđa. Mjesto uboda prvotno se anestezira lokalnim anestetikom, a potom se preko igle u epiduralni prostor uvodi tanki kateter koji ondje i ostaje, a igla se vadi. Kateter je načinjen od inertnog plastičnog materijala koji na tjelesnoj temperaturi još omekša pa ga rodilja ne osjeća, može se bez bojazni okretati, micati, ležati na njemu ili hodati.

Preko postavljena katetera najprije se u epiduralni prostor daje testna doza, a nakon nje  postupno puna doza  koja dovodi do nestanaka boli, a rodilja i dalje ima očuvan osjet, može micati nogama, pa i hodati.

epiduralna, anestezija, bolovi

Bezbolni porod

Postignuta analgezija prosječno traje oko dva sata i može se ponavljati koliko je potrebno, odnosno do poroda. Postignuto stanje najbolje je održavati kontinuiranim uštrcavanjem malih doza razrijeđenog anestetika preko epiduralne pumpe. Na taj se način osigurava bezbolnost do samog poroda, a da pri tome majka može aktivno sudjelovati u istiskivanju djeteta.

Treba znati da preuranjeno postavljanje epiduralne analgezije može dovesti do nestanka trudova, pa rodilji treba davati lijekove za poticanje trudova (DRIP – infuzija oksitocina) kako bi se izbjeglo dovršenje poroda vakuum ekstraktorom ili carskim rezom. U toj ranoj fazi poroda, kada trudovi nisu jaki, a ušće maternice nije dovoljno otvoreno, većina rodilja jačinu bolova podnosi bez većih problema te se može pričekati da ušće bude otvoreno barem tri centimetra kako bi se aplicirala epiduralna analgezija.

Isto tako davanje „pune“ doze anestetika kada je ušće maternice potpuno otvoreno, može dovesti do mišićne slabosti koja onemogućuje sudjelovanje majke u završnom istiskivanju djeteta, tako da rodiljama savjetujemo da neposredno pred sam izgon bebe ne pojačavamo količinu lijeka kako bi one same mogle aktivno sudjelovati u kraju poroda.

U slučaju rigidnog i čvrstog ušća maternice epiduralna analgezija olakšava otvaranje ušća maternice i time ubrzava porod, a katkada i uklanja potrebu za carskim rezom. Adekvatnim vođenjem epiduralne analgezije, odnosno prilagodbom koncentracije i doze anestetika, prema stadiju poroda  i individualnim potrebama rodilje te strpljenjem, ako stanje djeteta to dozvoljava, može se postići bezbolan i brz porod.

Od mogućih komplikacija mogu se javiti oštećenje živca, epiduralni hematom, glavobolja, pad krvnog tlaka, jaka motorička blokada, neuspjela analgezija. Srećom, te su komplikacije uglavnom prolazne i izrazito rijetke.

Strah koji buduće majke imaju od poroda uglavnom je strah od porođajnih boli koji uspješno možemo riješiti epiduralnom analgezijom. Primjenom bezbolnog poroda i rješavanjem tog straha želimo budućim majkama osigurati da im rađanje djeteta bude doista najljepši i najsretniji događaj u životu kojega se sjećaju s osmijehom.

Tekst:
Dr. Damir Žalac, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Dr. Petra Podobnik Brlečić, specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist humane reprodukcije

Rodilište & Poliklinika Podobnik
Sveti Duh 112, Zagreb
www.podobnik.hr

 

Foto: Freepik