Pregled kod logopeda obično počinje sa strukturiranim razgovorom između roditelja i logopeda. Tijekom toga razgovora roditelji trebaju logopeda upoznati s razlogom dolaska na pregled. Također i podijeliti svoja razmišljanja o djetetovu komunikacijskom i govorno-jezičnom razvoju. Ali i o svim ostalim djetetovim razvojnim područjima jer je cilj razgovora dobiti uvid u način cjelokupna djetetova funkcioniranja u okolini.

Kako bi logoped bolje upoznao dijete i njegove poteškoće, važno je da ima sve potrebne informacije o djetetovu ranom razvoju. Stoga će roditeljima tijekom razgovora postavljati mnogobrojna pitanja. Dobro je pripremiti odgovore na neka od sljedećih pitanja:

• Trudnoća – kratak opis tijeka trudnoće. Ako je trudnoća bila obilježena nekim komplikacijama, obavijestite logopeda o tome.
• Porod ‒ podatci o porodu, porođajnoj težini i visini djeteta, APGAR testu (preporuka je da ponesete otpusno pismo iz rodilišta).
• Rani motorički razvoj – pripremite kratak opis djetetova ranog motoričkog razvoja, primjerice: u kojoj je dobi dijete počelo samostalno sjediti? Je li dijete puzalo? U kojoj je dobi prohodalo?
• Komunikacijski djetetov razvoj – rani komunikacijski razvoj čini osnovu djetetovih složenijih komunikacijskih i jezičnih kompetencija.
• Govorno-jezični razvoj – detaljan opis djetetovih govorno-jezičnih obilježja uvelike pomaže Prisjetite se u kojoj se dobi pojavila prva riječ sa značenjem? U kojoj je dobi dijete počelo koristiti dvočlane iskaze? Obilježja i razvijenost djetetova rječnika? Opišite način na koji dijete prepričava poznate događaje i prenosi informacije okolini. Ako ste uočili nepravilnosti u izgovoru glasova, opišite ih.
• Obilježja djetetove igre – opišite način na koji se dijete voli Koje igračke voli? Može li se dijete zadržati u igri ili stalno mijenja aktivnosti? Kako se igra s drugom djecom?
• Prati li dijete neki od liječnika specijalista (neuropedijatar, otorinolaringolog, fizijatar, psiholog…). Ako dijete prati netko od specijalista sa sobom ponesite medicinsku dokumentaciju.
• Ako smatrate da dijete ima poteškoća sa spavanjem ili hranjenjem, pokušajte te teškoće opisati.
• Ako se radi o školskom djetetu i na pregled dolazite zbog teškoća čitanja, pisanja ili usvajanja školskog gradiva, sa sobom ponesite i školske bilježnice.

Kod logopeda

Prosječno je trajanje prvog pregleda kod logopeda oko sat vremena, ali naravno da je trajanje pregleda određeno i nekim drugim čimbenicima kao što su djetetova kronološka dob, poteškoća zbog koje je upućeno logopedu, djetetova suradnja…

Važno je napomenuti – slobodno iznesite svoja razmišljanja koja su vezana uz dijete i njegov razvoj jer je cilj logopedskog pregleda što bolje upoznati dijete i steći uvid u cjelokupno njegovo funkcioniranje na području svih razvojnih aspekata.

Za vrijeme prvog dijela pregleda dijete može proučavati prostoriju, igrati se s igračkama koje su u prostoriji te tako prihvatiti ispitnu situaciju i uspostaviti početni kontakt s logopedom.

Procjena

Nakon uvodnog razgovora s roditeljima logoped će određeno vrijeme provesti u igri i druženju s djetetom. Tijekom igre djetetu će ponuditi različite igračke, zadatke i postaviti ciljana pitanja u svrhu procjene komunikacijskog i govorno-jezičnog razvoja djeteta.

Važno je istaknuti da procjena spomenutih vještina ovisi o kronološkoj djetetovoj dobi, poteškoćama zbog kojih je upućeno logopedu te o djetetovoj suradnji.

Tijekom pregleda (ovisno o razlogu dolaska) procjena će biti usmjerena na sljedeće vještine:

1. razvoj djetetovih komunikacijskih vještina,
2. razvoj govorno-jezičnih vještina koje se odnose na jezično razumijevanje (receptivni govor) i govorno-jezičnu produkciju (ekspresivni govor)
3. procjenu socio-kognitivnih vještina

Struktura, pokretljivost i funkcija artikulatora, način djetetova govora, kvaliteta glasa te grafomotoričke sposobnosti također su dio procjene logopeda. Ako se radi o predškolskom djetetu, procjenjuju se i obilježja rane pismenosti, no ako je riječ o školskom djetetu, procjenjuju se vještine čitanja, pisanja i računanja.

Alati logopeda

Način procjene spomenutih vještina također ovisi o djetetovoj kronološkoj dobi. Igračke, slikovnice, slike, olovke i papir glavni su alati koje logoped koristi tijekom prvog pregleda. U svrhu postavljanja dijagnoze logoped često koristi i standardizirane testove koji se većinom sastoje od kratkih zadataka i slikovnih materijala.

Važno je napomenuti da za vrijeme pregleda kod logopeda na pitanja koja su upućena djetetu ne odgovarate vi, čak ni u situacijama kada dijete ne nudi odgovor na pitanje za koje ste sigurni da zna odgovor. Naravno, kada se ukaže potreba za vašim aktivnim sudjelovanjem u procesu procjene, logoped će to od vas i zatražiti.

Na kraju pregleda logoped će reći svoje mišljenje roditeljima, a ovisno o rezultatima procjene logoped može preporučiti  dodatne pretrage, indicirati terapiju, dati savjete o načinima poticanja djetetova razvoja kroz svakodnevne aktivnosti te po potrebi preporučiti kontrolni pregled.

Zato, kako bi prvi pregled kod logopeda bio produktivniji, dobro je napraviti malu pripremu te olakšati djetetu i sebi. Samo s pozitivnim stavom i dobrom pripremom pomoći ćete djetetu da lakše pristupi novoj situaciji i novoj osobi, u ovom slučaju logopedu.

Kako pripremiti dijete za pregled kod logopeda

1. Za vrijeme pregleda dijete bi trebalo biti odmorno i naspavano.
2. Prije pregleda objasnite djetetu da ide na pregled, ali da će se tijekom pregleda puno igrati, gledati slike i pričati s logopedom
3. Prije i tijekom pregleda, zajedno s logopedom pokušajte stvoriti mirnu i opuštenu atmosferu.
4. Pustite dijete da se slobodno izražava, igra, postavlja pitanja, griješi, jer samo na taj način logoped može dobiti realnu sliku djetetova komunikacijskog i govorno-jezičnog razvoja.

Tekst: Martina Starčević Perica, prof. logoped
martininblog.hr

Foto: Freepik

Objava Prvi pregled kod logopeda – što očekivati i kako pripremiti dijete pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Obavezni odlasci pedijatru u prvoj godini djetetova života uključuju sva potrebna mjerenja fizičkog razvoja:

• dužina/ visina
• tjelesna masa
• opseg glave

Također pedijatar pregleda dijete i po svim organskim sustavima:

• glava i vrat,
• dišni sustav
• srce
• trbuh
• spolovilo
• koža
• koštani
• zglobni sustav

Važan je dio svakog pregleda i procjena djetetova psihomotoričkog razvoja, tj. ostvaruje li u određenoj dobi one vještine koje su za tu dob očekivane. Iznimno je važno od najranije dobi pratiti i komunikaciju djeteta s okolinom i razvoj govora. Naime, ranim zamijećivanjem zaostajanja i ranom intervencijom može se polučiti velik napredak, koji je bolji što dijete ranije počne sa stimulacijom.

Prva godina je najintenzivnija

Budući da su u prvoj godini rast i razvoj najintenzivniji, to je razdoblje kada je potrebno najviše takvih pregleda. Prvi pregled pedijatar učini se već u rodilištu, potom za 1 mjesec, dalje s 2, 4, 6 i 9 mjeseci djeteta i oko prvog rođendana. Zdravo dijete u prvoj godini života naraste čak oko 25 cm, a tjelesnu masu utrostruči. Kada je preslab kalorijski unos, to se lako uoči jer dijete ne dobiva očekivano na tjelesnoj masi, a ako to potraje, onda zaostaje i rastom. Isto je i ako se radi o nekoj bolesti koja ometa dijete. No, čim se otkloni razlog i vrate optimalni uvjeti, dijete će vrlo brzo dostići zaostatak.

U prvoj je godini i iznimno brz rast mozga, koje pedijatar prati indirektno prema OG-u, stoga je to mjerenje obvezan dio svakog pregleda. Odstupanje se uvijek ozbiljno shvaća i dalje istražuje. Mjeri se i kolika je velika fontanela, kako bi se reagiralo u slučaju preranog zatvaranja. Svakako se pregleda koža te daju savjeti o njezinoj njezi i promjenama koje se mogu javiti u pojedinim etapama novorođenačke i dojenačke dobi. Dalje se  pregledava dijete od glave do pete ‒ oblik glavice, oči, uši, nos, usna šupljina, štitnjača, gibljivost vrata. Obvezno se poslušaju srce i pluća, pregleda trbuh, također kod prvog pregleda i pupak ‒ je li otpao pupčani batrljak, ima li pupčane kile. Pregleda se i spolovilo ‒ kod dječaka neizostavno jesu li testisi u skrotumu.

Nadalje, pedijatar gleda ekstremitete, kralježnicu, gibljivost zglobova, posebno kukova. U dobi od 4. do 8. tjedna savjetuje se učiniti ultrazvuk kukova kako bi se procijenio razvoj zgloba kuka koji se ne može u potpunosti ispitati samo kliničkim pregledom. Naime, ako se na vrijeme ustanovi prirođena displazija („iščašenje“) zgloba kuka, ista se može u potpunosti ispraviti konzervativnim tretmanom, a bez operacije, što se ne može učiniti ako se propusti dragocjeno vrijeme.

Ispitivanje refleksa

Potom se u ležećem, pa potrbušnom položaju, prilikom povlačenja za ručice, u vertikali i horizontali, promatra djetetov motorički status. Ispituje se i prisutnost pojedinih refleksa. Također, funkcija šake, tj. kako se razvija sposobnost hvatanja predmeta. Očekivano je tijekom prve godine da dijete postupno iz ležećeg položaja preko sjedećeg ide do uspravljanja. Najprije kreće samo pridizanje glavice, zatim sposobnost okretanja, usvajanje sjedenja između 6. i 8. mjeseca, iza toga puzanje i ustajanje prema prvim koracima.

Socijalni razvoj također je intenzivan i počinje kratkotrajnim fiksiranjem pogleda u novorođenačkoj dobi, dalje sve boljim praćenjem i uspostavljanjem komunikacije s okolinom, smješkanjem, pokazivanjem interesa za ljude i igračke, raspoznavanjem bližnjih u odnosu na strance…

Dijete se i glasovno razvija od gugutanja do prvih slogova. Krajem 1. godine i prvih smislenih riječi. Na svakom od nabrojenih pregleda pedijatar ocjenjuje se što je dijete usvojilo i je li to u redu u odnosu na dob.

Prati se i razvoj zuba, koji ima vrlo velike fiziološke varijacije. Prvi zub može postojati već pri rođenju, a može niknuti tek potkraj prve godine života. Ipak većina djece dobije prvi zubić između 5. i 9. mjeseca i u dobi od godine dana ima oko 6-8 zubića.

Vitaminska suplemencija

Posebnu pažnju zaslužuju prehrana i vitaminska suplementacija koje su važne ne samo za rast i razvoj bebe, već i za dobar imunitet, prevenciju anemije i rahitisa te manjka drugih vitamina. Dodatno se zna da je prehrana u prve dvije godine osnova organizmu da se dobro metabolički „isprogramira“ za kasnije. Tako se smanjuju rizici za neke bolesti u odrasloj dobi, poput debljine, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti… Zato je savjetovanje pedijatra o tome važan dio svakog takvog pregleda.

Najbolja je prehrana u prvih 6 mjeseci majčino mlijeko, a uz uvođenje drugih namirnica ostaje najbolja mliječna baza i dalje.

Ako majka nema dovoljno mlijeka ili ne može dojiti, uvode se gotovi dojenački pripravci (adaptirano mlijeko). Neadaptirano kravlje mlijeko, mlijeka drugih sisavaca, kao i biljna mlijeka, ne bi se trebala koristiti kao osnovno mlijeko u djece do godine dana. Uloga je pedijatra podržati dojenje, ali i na vrijeme uputiti na počinjanje dohrane kao i na način dohrane. Prema preporukama optimalno je vrijeme za to između navršenog 4. i 6. mjeseca života.

Dodavanje vitamina D preporučuje se cijele prve godine života, u vrijednosti od 400IU, zbog prevencije rahitisa. Prema suvremenim stavovima, tijekom prva tri mjeseca preporučuje se i vitamin K koji sudjeluje u stvaranju faktora zgrušavanja krvi. Potkraj prve godine dobro je provjeriti krvnu sliku djeteta kako bi se procijenile rezerve željeza. Kod prijevremeno rođenje djece to se radi i ranije, jer su sklonija anemiji, a sukladno tome dodaje se željezo.

Kako se pripremiti?

Budući da je svaki od ovih pregleda zahtijevan za dijete te da se puno toga procjenjuje, poželjno je da dijete kod pregleda bude u dobrom raspoloženju. To znači da je sito i naspavano. Budući da to ponekad nije lako uskladiti s dolaskom k liječniku, dobro je sa sobom imati u pripremi hranu i/ili napitak koji dijete inače uzima kako bi se po potrebi moglo nahraniti. Isto tako, ako dijete spava, ne  treba ga  naglo buditi, ni ubrzano skidati, kako bi se sve požurilo. To može razdražiti dijete koje onda možda neće pokazati sve ono što je usvojilo. Također je važno da je dijete suho i premotano, a u pripremi treba biti i rezervna odjeća i pelena. Dobro je imati i igračku na koju je dijete naviklo, kojom se može umiriti ili koja može poslužiti za ispitivanje motoričkih vještina, tj. funkcije šake.

Savjet roditeljima

Nerijetko i roditelji imaju dodatnih pitanja. Nije loše da si ih unaprijed popišu kako nešto u uzbuđenju kod pregleda ne bi zaboravili.

Tekst: Prim. dr. Alemka Jaklin Kekez,
spec. pedijatar gastroenterolog
Poliklinika za dječje bolesti Helena

Foto: Freepik

Objava Obavezni odlasci pedijatru u prvoj godini djetetova života – što očekivati? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Nakon pregleda neonatologa u rodilištu i dolaska djeteta kući, prvi je pregled pedijatra u djetetovoj dobi od mjesec dana, a prema potrebi i ranije.

Time započinju preventivni programi praćenja djetetova rasta i razvoja, koji uključuju sistematske preglede, cijepljenja i savjete o djetetovoj njezi i prehrani. To je ujedno i prilika za upoznavanje s odabranim pedijatrom, koji će najčešće biti prvi liječnik za kontakt u slučaju djetetove bolesti.

Na pregled je potrebno donijeti medicinsku dokumentaciju iz rodilišta i onu tijeka trudnoće, odnosno otpusno pismo za dijete i majku. Kako je novorođenačko razdoblje i djetetov dolazak kući doista velika promjena, nesigurnost ili nedostatak iskustva otvara mnoga zdravstvena pitanja roditelja i ostalih osoba uključenih u skrb za dijete. Njih je dobro zapisati i postaviti ih pedijatru na prvom sistematskom pregledu.

Prvi pregled novorođenčeta

Pregled započinje uzimanjem anamnestičkih podataka o tijeku poroda i boravka u rodilištu, eventualnim bolestima u obitelji te dosadašnjem djetetovu zdravstvenom stanju i prehrani. Taj dio uključuje i razgovor o usvojenom ritmu hranjenja i spavanja te moguću pojavu dojenačkih kolika. Liječnički pregled djeteta započinje već opservacijom djetetova ponašanja nakon dolasku u ordinaciju, a obvezno je skidanje odjeće i opći pregled po sustavima. Procjenjuje se takozvani somatski status i neurološki status.

Somatski pregled uključuje:

• opće stanje djeteta
• pregled kože, glave
• usne šupljine
• auskultacijski pregled slušalicama rada srca, pluća i abdomena
• palpaciju abdomena i pokretljivosti vrata, kukova i drugih zglobova
• zarastanje pupka
• ekstremiteti

Provode se antropometrijska mjerenja:

• tjelesna masa
• dužina
• opseg glave te uspoređuju s centilnim krivuljama po spolu i procjenjuje se porast i dinamika u odnosu na podatke iz rodilišta.

Centilna krivulja ispod i iznad granica normale ili pomicanje krivulje na manje ili više u odnosu na prvobitnu centilnu krivulju upozorava na moguće patološke uzroke. Novorođenče u prvim danima izgubi od sedam do deset posto porođajne tjelesne mase, a na kraju prvog mjeseca života ima je oko 20 posto više.

Neurološki pregled novorođenčadi

Neurološki pregled novorođenčeta uključuje:

• procjenu razvoja motorike (spontani pokreti, držanje glave, trupa i udova)
• pokrete očiju i vid
• reakciju na zvuk.

Ispitivanje refleksa

Ispituju se:

•  refleks traženja
• optički i akustički refleks
• automatski hod
• potporna reakcija
• suprapubični i križani refleks ekstenzora
• refleks hvatanja šake i stopala
• Moroov i Galantov refleks

Procjena se provodi u različitim položajima djeteta: potrbušni položaj, ležanje na leđima, pokus posjedanja povlačenjem, okomiti položaj. Testiraju se reakcije uspravljanja koje počinju odizanjem brade te glave i vrata potkraj prvog mjeseca života. Nezaobilazna je procjena mišićnoga tonusa. Na znak moguće bolesti upozorava prisutnost refleksa izvan granica normale, držanje tijela, abnormalna spontana motorika, položajne reakcije, asimetrije ili djetetova prevelika opuštenost ili ukočenost.

Somatski i neurološki status je u velike većine novorođenčadi uredan. Ako roditelji prvi posumnjaju na odstupanje prije posjeta pedijatru, važno je svaku sumnju podijeliti sa svojim liječnikom na pregledu. Samodijagnosticiranje se ne preporučuje.
Procjenu odstupanja treba prepustiti stručnoj osobi, u prvom redu pedijatru koji prema potrebi upućuje dijete na dodatnu procjenu. U slučaju neuromotornih odstupanja fizijatru ili neuropedijatru. Djetetov se neurološki status mijenja vrlo dinamično tijekom prve godine života.

Baby handling

Manje smetnje ne moraju i ne mogu uvijek biti vidljive u ranom razvoju. Zato su i neurološki pregledi dobno specifični i zahtijevaju ponavljanu procjenu. Kada se i dogodi odstupanje, važno je znati da neoptimalan tijek neurorazvoja ne upozorava odmah na moguće dugoročne posljedice i loš ishod.
Mladi mozak posjeduje veliku moć plastičnosti, i tijekom rasta i razvoja puno manjih neurorazvojnih odstupanja može, uz stimulaciju razvoja, prijeći u normalizaciju. Vezano za pravilan neurorazvoj, svakako se preporučuju načela ispravnoga postupanja s djetetom (engl. baby handling), ne samo za djecu s odstupanjem nego za svu djecu.

Neurorizična djeca

Neurorizična djeca su ona kod kojih tijek porođaja, nalazi i anamnestički podaci upućuju na rizik od oštećenja mozga. Važno je istaknuti da neurorizik nije dijagnoza i ne znači da će dijete imati odstupanje, nego znači potrebu za ranim, stručnim i detaljnim pregledom te za neuropedijatrijskim praćenjem djeteta. Cilj je takvoga programa praćenja što ranije dijagnosticiranje mogućih odstupanja, rana intervencija i habilitacija djeteta, koja u konačnici dovodi do povoljnijeg ishoda.

Na kraju prvog pregleda dobit ćete savjet o prevenciji rahitisa vitaminom D3, o prevenciji anemije, savjete o prehrani i njezi djeteta. Pedijatar će objasniti redoviti program cijepljenja i ponuditi dodatna cjepiva koja su dostupna. Ako je ostalo neodgovorenih pitanja ili nejasnoća, svakako ih prođite na kraju s pedijatrom.

Autor: dr. sc. Goran Krakar, dr. med.,
Poliklinika za dječje bolesti dr. Sabol

Foto: Freepik

Objava Prvi pregled novorođenčeta – što sve uključuje? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Rak vrata maternice rijetko pokazuje simptome ‒ to je “tiha” bolest. U većini slučajeva, ako je nekontroliran, treba od sedam do deset godina da bi se razvio. I zato su važne redovite kontrole i PAPA-test. Njime ne možemo dokazati HPV i ne možemo ga tako prevenirati.

Kako se radi PAPA-test? Tko očitava nalaz?

To je obrisak kojim ginekolog nježno postruže površinske stanice vrata maternice posebnom četkicom ili špatulom. Stanice se u citološkom laboratoriju proučavaju pod mikroskopom jer se tako mogu vidjeti abnormalnosti.

Taj postupak izvode posebno obučeni citoskrineri i liječnici specijalisti citolozi. Ako ih ima, bolesnica će biti upućena na liječenje

Koliko često treba raditi PAPA-test?

Važno je da se obavlja redovito; u nekim zemljama, na primjer, svake tri godine. Smatra se da nema potrebe češće raditi  PAPA-test ako je nalaz uredan. U Hrvatskoj je običaj i preporuka da se radi jednom godišnje ako je nalaz uredan, ili po preporuci ginekologa češće, prema prihvaćenim smjernicama Hrvatskoga društva ginekologa.

Što se može iščitati iz nalaza PAPA-testa?

Žene buni da je u nalazu uvijek označen pojam „reaktivna upala“ ✗ on označava promjene na stanicama rodnice i vrata maternice koje su prisutne u gotovo svake spolno aktivne žene, i ne znače „aktualnu“ upalu. To stanje se ne liječi.

Formular PAPA-testa sadržava nekoliko stavki:

✗ primjerenost uzorka (odnosi se na kvalitetu uzetog materijala za obradu – npr. nedovoljno materijala, loše fiksiran, itd.)

✗ opisna dijagnoza ‒ u obrisku se mogu naći bakterije, protozoe/trihomonas, Gardnerela, gljivice, promjene vezane uz

prisutnost HPV-a ili herpes virusa Stupac koji je naslovljen „Abnormalne“ stanice zapravo je najbitniji dio PAPA-testa.

Abnormalni nalazi PAPA-testa

Abnormalan nalaz ne znači da imate rak. Takav je nalaz relativno čest. Ako su promjene blage, liječnik će preporučiti ponavljanje Papa-obriska za nekoliko mjeseci, nakon provedene terapije, i tek onda, ako se promjene ne popravljaju, predložiti liječenje pa ponovo ponoviti Papa-obrisak. To je zato što se blage promjene često povlače same od sebe.

Što su abnormalne stanice (ASCUS)?

Ponekad Papa-obrisak pokazuje da neke od stanica vrata maternice izgledaju abnormalno. Ne treba paničariti! To znači da te stanice imaju promijenjen izgled, veličinu ili su drugačije poredane nego je uobičajeno, ali ne znači automatski da su kancerozne.

Mnogo je uzroka upale vrata maternice koji dovode do abnormalnog nalaza:

✗ nedavni spolni odnos
✗ ispiranje rodnice
✗ gljivice ili druge infekcije, npr. herpes
✗ trudnoća ili pobačaj
✗ neki lijekovi
✗ hormonske promjene
✗ tipovi HPV-a koji uzrokuju genitalne bradavice

Takav rezultat PAPA-testa ne znači da morate odmah na liječenje. Neke će promjene nestati same, za neke će vas liječnik naručiti na ponovni obrisak ili kolposkopiju.

Dvije su glavne klasifikacije nalaza, koje su jako slične ‒ koriste se kratice SIL ili CIN

✗ ASC-US: netipične pločaste stanice neodređenog značenja, potrebna kontrola za 4 ‒ 6 mjeseci, testiranje na HPV i eventualno kolposkopija

✗ ASC-H: netipične pločaste stanice neodređenog značenja kod kojih se ne može isključiti bolest visokog stupnja, stanice nisu sasvim abnormalne, ali postoje neki znaci bolesti, potrebna kolposkopija s uzimanjem uzorka za patologiju

✗ LSIL:CIN I oštećenja stanica niskog stupnja, stanice su blago abnormalne i upozoravaju na bolest niskog stupnja, potreban Papa test za 4 ‒ 6 mjeseci i eventualno kolposkopija

✗ HSIL:CIN II/III oštećenja stanica visokog stupnja, stanice su umjereno do jako abnormalne, bolest visokog stupnja, potrebna kolposkopija s uzimanjem uzorka za patologiju

Abnormalne stanice pokazuju i unutarnje promjene u stanici. Nazivaju se prekancerozne jer imaju potencijal da postanu stanice raka. To ne znači da su one rak, nego da će to postati ako ih se ne liječi na vrijeme.

CIN 1: Više od pola žena s takvim nalazom ne treba nikakvo liječenje jer je vjerojatno da će promjene proći spontano.

CIN 2: Abnormalne stanice koje su klasificirane kao CIN 2 imaju veću vjerojatnost da će napredovati. Žene s tim nalazom uglavnom će biti upućene na liječenje, gdje će zahvaćeni dio vrata maternice biti uklonjen da se smanji mogućnost napredovanja abnormalnih stanica.

CIN 3: Takve promjene uvijek zahtijevaju liječenje u smislu otklanjanja zahvaćenog područja na vratu maternice. HPV testiranjem uz PAPA-test znatno povisujemo osjetljivost i prognostičku vrijednost probira karcinoma vrata maternice.

Kada se provodi kolposkopija?

U slučaju abnormalnog nalaza PAPA-testa provodi se kolposkopija, pregled donjega genitalnog trakta mikroskopom s izvorom svjetla, koju je 1925. u kliničku medicinu uveo Hinselman. Optimalno je vrijeme za kolposkopiju prva faza ciklusa, kada je cervikalna sluz bistra, a cervikalni kanal otvoren. Kolposkopijom vizualiziramo sumnjive promjene u donjem genitalnom traktu i pratimo njihovo kliničko ponašanje, a kod sumnjivih promjena dodatno učinimo ciljanu biopsiju i endocervikalnu kiretažu. Rezultati kolposkopije i ciljane biopsije mogu uputiti na stupanj bolesti i biti vodič u terapijskom postupku.

Upute citologa koji je napravio pretragu dane su na kraju testa. S njom se ginekolozi ponekad ne slažu jer su oni kliničari koji prate određenu ženu, te su kompetentniji u određivanju daljnjeg postupka i terapije.

Primjereno uzet materijal preduvjet je da bi se test točno očitao, tako da se PAPA radi u razmacima od najmanje tri mjeseca.

Usporedila bih to s pilingom kože: nećete ga raditi svaki dan. I stanicama koje analiziramo treba vremena da sazriju nakon „struganja“ te da dobijemo pouzdan nalaz kontrolnog PAPA-testa.

Priprema za PAPA-test:

Neki ginekolozi savjetuju suzdržavanje od spolnog odnosa koji dan prije uzimanje testa. Apsolutno se ne bi smjelo stavljati neke vaginalete ili ispirati rodnicu 5-6 dana prije. Uzimanje testa može biti bilo koji dan ciklusa, ako je nakon menstruacije ‒ barem par dana nakon zadnjeg dana krvarenja. Redovita higijena, tuširanje, nije potrebno depilirati se specijalno za pregled.

Tekst: Matilda Mladinić, dr. med., spec. ginekologije i porodništva
Foto: Freepik

Objava PAPA-test: što bi svaka žena trebala znati pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Osim rupica na glavi za sve nabrojano, počinju se javljati i zameci udova. Ruke će se u ovom tjednu podijeliti na ruku, šaku i rame, a noga na nogu, koljeno i stopalo. Ipak, još će uvijek izgledati kao vesla više nego ruku i noge, jer šake i stopala nisu još podijeljeni na prste.

Formira se čeljust, usna šupljina i unutarnje uho. Primitivno srce koje se sastoji od samo jedne klijetke počinje se dijeliti i kuca brzinom od 100 do 160 puta u minuti, gotovo dvostruko brže nego vaše – a embrijem počinje kolati i krv.

Beba je u ovom tjednu veličine borovnice.

7. tjedan trudnoće donosi vam važan trenutak – u ovome tjednu na ultrazvučnom pregledu možete čuti bebino srce. To je još jedan od razloga zašto vas doktori neće naručiti na pregled čim posumnjate u trudnoću, ako je to prije sedmog ili osmog tjedna.

U posteljici će se javiti i prve resice, a formirat će se i pupčana vrpca. Počet će se razvijati i bubrezi, a beba će uskoro početi proizvoditi urin.

Osjećat ćete jaki umor

A kako se vi osjećate? Umorno! Umorno i ćudljivo. No, ne brinite, to je sasvim normalno. Te promjene, uspone i padove raspoloženja uzrokuju hormoni. Odvojite dovoljno vremena za kvalitetan san, jer drukčije se nećete uspjeti odmoriti.

Ono što vam daje posebnu energiju u ovom razdoblju je taj što pomno krijete svoju tajnu. Trbuh vam još nije vidljiv, pa nitko kome niste rekli ne zna da ste trudni.

Prehrana vam u ovome može pomoći, ali isto tako morate pripaziti na to koju biste hranu zbog trudnoće morali izbjegavati. Savjetujte se sa svojim liječnikom.

Zašto ovaj tjedan ne biste:

• Smislili zabavan način kako priopćiti rodbini i prijateljima da ste trudni.

Foto: Freepik, 123rf

Objava 7. tjedan trudnoće – Možete čuti bebino srce pojavila se prvi puta na pitajmamu.