Zdravlje i prehrana

Skolioza i loša postura kod djece

skolioza

Skolioza je postranično iskrivljenje kralježnice s torzijom i rotacijom kralježaka, deformacijom rebrenih lukova i prsnog koša

Učestalija je kod djevojčica nego kod dječaka, i to u omjeru 2:1. Statistika pokazuje da se na svakih 1000 ljudi javlja tri do pet osoba sa skoliozom. Skolioza se obično javlja već u dobi od 7-10 godina, ali se može javiti i u kasnijoj dobi.

PODJELA SKOLIOZA:

1) Strukturne skolioze:

  • idiopatske
  • infantilne (do 3. godine)
  • juvenilne (od 3. godine do puberteta)
  • adolescentne (nastanak nakon pojave puberteta)

2.) Nestrukturne (labave, funkcijske) skolioze:

  • Posturalne (nepravilna držanja)

3.) Živčanomišićne (neuromuskularne)

 4.) Prirođene (kongenitalne)

Dijagnoza  

Skolioza se, kao dijagnoza, kod djece danas vrlo često koristi čak i u situacijama kada ne postoji nikakva medicinska podloga za to. Naime, ako vaše dijete ima asimetričan položaj ramena, lopatica ili denivelaciju zdjelice, to nije nužno znak skolioze.

To su najčešće znakovi loše posture, a nastaju slijedom preferiranja jedne strane tijela (posebno vidljivo kod djece koja se bave nogometom, rukometom, odbojkom, tenisom… ali i kod brojnih drugih sportova).

Da bi se loš položaj tijela proglasio skoliozom, mora postojati konkretna zakrivljenost same kralježnice koja je vidljiva već u okomitom položaju, ali posebno do izražaja dolazi kod pokreta inklinacije (pretklona), kada se na jednoj strani leđa vide konkretno povišeni rebreni lukovi (gibus), a sama kralježnica ima liniju konveksiteta u jednu (strana na kojoj su povišeni rebreni lukovi) te konkaviteta u drugu stranu. Skoliometrom tada možemo točno odrediti stupanj skolioze.

Nakon što sam do sada pregledala gotovo dvije tisuće djece sportaša, mogu sa sigurnošću reći da je prava, strukturirana skolioza bila prisutna u 2% djece, dok je funkcionalno loš položaj tijela imalo gotovo 68% pregledane djece.

Kod preostalih 30% nije bilo nikakvih posebnih problema. Priče o kraćoj nozi i sl. kao uzroku funkcionalne skolioze “ne drže vodu” jer ta famozna kraća noga nije uzrok nego posljedica koju treba riješiti uklanjanjem uzroka koji je do nje doveo (skraćenje i asimetrija ligamenata zdjelice, skraćenje struktura stražnjeg kinetičkog lanca…)

skolioza

Rješenje

Dakle, kao što uvijek volim reći ‒ svaka posljedica ima uzrok, a dok ne riješimo uzrok, posljedica će se razvijati i postati i sama uzrokom daljnjih problema. Svaki disbalans (bez obzira na to što nije nužno skolioza) treba vratiti u balans, svaku denivelaciju popraviti i tek onda možemo očekivati da ćemo imati zdrave mlade ljude, kako u svakodnevnom životu, tako i u sportu.

Sve to nam ukazuje na neminovnost brige o dječjoj posturi od samih početaka – od rođenja. Mislite li da je to pretjerana izjava? Nije, nije nikako.

Veliki sam pobornik što prirodnijeg odrastanja djeteta u smislu izbjegavanja kojekakvih pomagala koja djecu drže, pomiču, drže im gležnjeve, kralježnicu i ne znam što sve ne. Zaboravite sva ta čuda, čudesne cipele, „prijeko potrebne“ uloške u cipelama… Pustite djecu da budu djeca… Pustite da im se lokomotorni sustav razvija prirodno, da im mišići nešto rade bez vanjskih podrživača (znam da to baš nije riječ, ali idealna je za ovaj tekst)

Zapostavljanjem prirodne aktivacije mišića narušava se stabilnost gležnjeva. Nestabilnost gležnjeva dovodi do (pogotovo tijekom rapidne faze rasta djeteta) nestabilnosti koljena što pak utječe na sve strukture u zdjelici (ligamenti, mišići, zglobovi), a onda sve to skupa utječe na stabilnost i položaj kralježnice.

S obzirom na to da je današnja situacija, na žalost, takva kakva je i djeca su nam pod utjecajem svih mogućih sjedilačkih neaktivnosti, od iznimne je važnosti pratiti djetetov posturalni razvoj i voditi ga na preventivne preglede posture kako bi se na vrijeme ustanovile eventualne malformacije koje su ispravljive, ali ako ih zanemarimo, mogu itekako narušiti posturalno zdravlje naše djece u budućnosti.

Bez obzira na to bavilo se dijete sportom ili ne, razvoj posture potrebno je pratiti.

Za sva pitanja možete mi se uvijek obratiti putem društvenih mreža ili na vertebra.fizio@gmail.com.

Tekst: Patricija Šimić,
fizioterapeutkinja,
Vertebra fizio

Foto: pixabay