Što je senzorna integracija?
Kako bih odgovorila na to pitanje krenut ću odmah s jednim primjerom: praveći ručak opekli ste se na vruću tavu. Taktilni receptori u koži šalju poruku duž vaše ruke do mozga u kojem se ta poruka analizira. Postajemo svjesni laganog pritiska a onda i boli. U međuvremenu se šalju impulsi do vašeg prsta i brzo ga odmičete od tave.
Dakle primanje informacija iz osjetila, njihova obrada i reakcija – to je senzorna integracija.
Kako prepoznati teškoće na području senzorne integracije?
Kada mozak ne može dobro obraditi neki senzorni unos, on ne može niti upravljati našim ponašanjem. Tada dolazi do problema u percepciji, socio-emocionalnom razvoju i učenju. To ne znači da postoje određena oštećenja mozga nego da postoje teškoće pri primanju, obradi i otpuštanju informacija.
Osjetilo ravnoteže se najranije razvija; njegova uloga je da nam daje informacije o kretanju, položaju u prostoru i gravitaciji. Rano se razvija i propriocepcija koja informira mozak o kretanju naših udova i trupa. Ova dva sustava su nam nužna za usklađivanje naših dijelova tijela, pravilnu kontrolu pokreta, dobar mišićni tonus i ravnotežu. Djeca koja imaju teškoće sa senzornom obradom na ovim područjima često su dosta nespretna, netočna, spotiču se i sudaraju s ljudima ili stvarima te se neprestano vrpolje ili ljuljaju. Isto tako mogu biti ukočena, vezana za podlogu, izbjegavati trčanje, penjanje ili spuštanje niz tobogan.
Osjetilo dodira prima informacije iz kože koja prekriva naše tijelo. Najosjetljivija područja kože su jezik, usne, lice, jagodice prstiju i stopala. Teškoće u senzornoj integraciji taktilnih informacija se kod djece očituju kroz pretjeranu potrebu da sve diraju, grubu igru, nesvjesnost o boli, temperaturi ili teksturi predmeta, ali i kroz izbjegavanje dodira, grljenja i maženja, neurednih aktivnosti češljanja i šišanja.
Osjetilom vida primamo vizualne informacije iz svoje okoline. Iako je bazični vid dobar, teškoćama u obradi informacija dijete može propustiti neke važne vidne informacije, izraze lica i geste, putokaze ili teško prepisivati s ploče. Isto tako, može imati loš kontakt očima, pokrivati ih i pretjerano reagirati na jako svjetlo.
Sluhom primamo zvukove koje čujemo. Poteškoćama pri obradi dijete može ignorirati glasove, teško pratiti verbalne upute, glasno slušati televiziju i radio. S druge strane može pokrivati uši, obraćati pažnju na vrlo tihe zvukove (kucanje sata, zujanje uređaja) te iskazivati negodovanje kod naglih zvukova.
Njuh prima mirise iz naše okoline. Pojedina djeca mogu imati izraženu potrebu mirisati intenzivne mirise (lakovi, sredstva za čišćenje) ali i izbjegavati prostorije u kojima se kuha ili ljude koji nose parfeme.
Okusom dobivamo informacije o teksturi i sadržaju hrane. Neke od teškoća na ovom području su jedenje izrazito hladne, vruće ili prezačinjene hrane, te pak izbirljivost, jedenje samo pasirane hrane i otežano žvakanje.
Svatko od nas ima svoje senzorne mušice. Netko ne voli „ljigave“ predmete pa ih neće ni dirati rukama. Netko ne voli zvuk grebanja noktima po ploči pa će ga izbjegavati ili na vrijeme pokriti uši. Nekome smetaju etikete na odjeći pa će ih odrezati. Važno je koliko tih mušica zapravo imamo i ometaju li nas u svakodnevnom funkcioniranju.
Terapija senzorne integracije
Aktivnosti za poticanje senzorne integracije se kreću u rasponu od velikih motoričkih pokreta na loptama različitih veličina, oblika, boja i tekstura, ljuljanja na platformi, skakanja na trampolinu te aktivnosti u bazenu s lopticama do vibracijskih aktivnosti, četkanja, stiskanja, razvrstavanja, umetanja, izlaganja svjetlosnim efektima i mirisnim uljima.
Stručno izređeni senzorni profil baza je za daljnju terapiju kojoj je cij razvijanje i ujednačavanje svih senzora sa ciljem kompletnog razvoja djeteta i njegovih sposobnosti učenja. Sve to i još mnogo više dostupno Vam je u novoj Senzornoj sobi!
U Bužanovoj 6 stručnjaci Kabineta Korneo provode terapiju senzorne integracije. U bogato opremljenoj senzornoj sobi veselo i stručno osoblje razvija sve senzorne potencijale vašeg djeteta uz mnogo igre, smijeha i zabave.
Tekst: Kabinet Korneo
Danijela Dragić, mag.rehab.educ.
