Bebe i mališani

Izvanškolske aktivnosti


Ako dijete nema interesa, ne treba ga siliti. Možda mu treba više vremena da pronađe što ga zanima.

Vjerujemo da mnogi roditelji dvoje kada je najbolje vrijeme za početak izvanškolskih aktivnosti te koje odabrati od mnoštva ponuđenih.

Aktivnosti ili toplina doma?
Da bismo donijeli odluku, potrebno je razumjeti njihovu namjenu i svrhu. Danas sve više djece pohađa dodatne aktivnosti već u vrtićkoj dobi. Uglavnom su one i ponuđene unutar odgojne ustanove (nakon redovitoga predškolskoga programa), no nerijetko roditelji svoju djecu upisuju i u izvanodgojne ustanove.
U predškolskoj dobi dodatne aktivnosti imaju ponajprije svrhu dječje zabave i socijalizacije, te se djeca u njih uključuju jer idu i njihovi vršnjaci iz odgojne skupine. Ako roditelj za to ima mogućnosti, te istovremeno dijete želi dodatni program, nema ništa loše u tome da ih i pohađa.

No ako se aktivnosti provode u kasnim poslijepodnevnim ili večernjim satima, valja biti oprezan. Dijete je dobar dio dana odvojeno od roditelja, i bez obzira na to što u predškolskoj ustanovi provodi vrijeme u igri, to je vrijeme strukturirano i dijete u poslijepodnevnim satima ipak osjeća umor i ima potrebu za slobodnim vremenom i za bliskošću s roditeljima, braćom i sestrama. Ako nekoliko puta u tjednu ima dodatne aktivnosti, dijete je uskraćeno za pravo koje mu pripada. Nadalje, vrijeme koje je u potpunosti strukturirano tijekom cijeloga dana ne ostavlja djetetu dovoljno prostora za kreiranje vlastitih aktivnosti i ideja, a samim time i za razvoj kreativnosti. Dijete koje ima slobodno vrijeme može osjećati dosadu, no ona nipošto nije nužno loša. Ako se dijete dosađuje, valja ga potaknuti da samo osmisli svoje vrijeme, vrstu ili način igre i tako razvija kreativnost.
Ako dijete ne pohađa predškolsku ustanovu, ili pak povremeno pohađa igraonice, uključivanje u dodatne aktivnosti može biti poželjno za razvoj socijalnih vještina te druženja s vršnjacima.


Osluškujte djecu
Izvanškolske aktivnosti primjerene su za školsku dob. Ako dijete nije pohađalo aktivnosti u predškolskoj dobi, polazak u prvi razred nije idealno vrijeme za početak, te je bolje pričekati da krene u drugi razred. Djetetu je škola prirodna ali velika promjena, te mu je potrebno omogućiti uspješnu prilagodbu i dobar početak. To uključuje prihvaćanje promjena, poštivanje obveza, ispunjavanje istih i određivanje prioriteta u danu.
Također, to je i vrijeme kada roditelj, osluškujući svoje dijete, može vidjeti koji su djetetovi interesi i prema tome odabrati aktivnost koja djetetu odgovara. Od škole ne treba očekivati da će razvijati djetetove specifične potencijale, već je to zadatak roditelja.
Roditelj je taj koji može prepoznati ima li dijete potencijal za sport, pjevanje, crtanje, glumu ili ples. Ako ga u tome ne podrži, taj potencijal dijete najvjerojatnije neće ni razviti. Stoga je važno, nakon što dijete svlada prihvaćanje i ispunjavanje školskih obveza, usmjeriti ga na aktivnosti koje podržavaju njegove interese.

Ako dijete nema interesa, ne treba ga siliti. Možda mu treba više vremena da pronađe što ga zanima. Dijete, na primjer, može poželjeti krenuti na određenu aktivnosti zbog najboljeg prijatelja ili prijateljice. Roditelj treba procijeniti hoće li se dijete na istu upisati, no svakako pritom uvažavajući i taj razlog. Katkada nam se može učiniti da dijete ima mnoštvo interesa i da ne znamo što bismo od svega izabrali, no dio njih su najčešće trenutni hirovi zbog različitih motiva. Zbog toga je prvi razred dragocjeno vrijeme za prepoznavanje što je istinski djetetov interes, a što prolazna želja.

Što ako roditelj pretjera?
Naravno, i to se događa. Katkada su roditelji skloni vlastite neostvarene ambicije rješavati preko djeteta, upisujući ga na one aktivnosti koje su željeli za sebe.
Također, svjesni zahtjevnosti tržišta rada, roditelji žele omogućiti djetetu raznovrsne izvore znanja, pa ih upisuju na velik broj aktivnosti. Ili pak djetetu u potpunosti prepuštaju odluku ne praveći razliku između njegove prolazne želje i istinskog zanimanja.
Takva djeca najčešće imaju svakodnevne izvanškolske aktivnosti, i to nikako nije dobro. Dijete ima pravo na slobodno vrijeme i igru, a izvanškolske aktivnosti to nisu! Jedan od dobrih načina je izraditi raspored koji bi organizirao djetetovo i roditeljevo vrijeme. U raspored treba ubrojiti vrijeme za spavanje, jelo, domaću zadaću, izvanškolske aktivnosti, vrijeme s obitelji, djetetovo slobodno vrijeme te roditeljske i obveze drugih uključenih članova obitelji.
Takav raspored može pomoći u prepoznavanju prioriteta, lakšem ispunjavanju obveza i boljoj organizaciji. Stavite naglasak na aktivnosti i stjecanje radnih obveza i navika, a manje na rezultate.
Budite fleksibilni i strpljivi, promatrajte djetetov razvoj, ali i razvoj njegovih interesa i napretka, kako biste zajedno mogli uživati.


Tekst: Psihološki centar Razvoj