Nos je početak našeg dišnog sustava. Kroz njega dišemo, ali i mirišemo, dakle radi se o jednom vrlo važnom organu kako za naš opstanak tako i za naše doživljavanje svijeta. Važan dio anatomije tog našeg nosa je nosna sluznica odnosno prva crta obrane od respiratornih infekcija.

Sluznica nosa

Unutrašnjost nosa bogata je dobro prokrvljenom sluznicom i trepetiljkama koje koje pročišćavaju zrak koji udišemo. Dakle, nos je i mehanički i imunološki posložen tako da nas brani od antigena (uzročnika alergija) i mikroorganizama (uzročnika bolesti). Dnevno čovjek udahne više od 100 tisuća različitih vrsta mikroorganizama i vrlo se rijetko razboli.

Prvi mehanizam obrane imuniteta u dodiru s mikroorganizmima je sluznica, i to nosa, očiju i usta. Tim putem unosa virusa i bakterija dijete će najčešće i oboljeti. Stoga je vrlo važno i kako ta sluznica funkcionira.

Respiratorne infekcije, odnosno laički rečeno prehlade, javljaju se tijekom cijele godine, a najviše u jesen i zimu. Nakon dugog toplog ljeta djecu zatvaramo u grupe i učionice, gdje je zrak suh i prostorije se uglavnom nedovoljno provjetravaju. Tada nastaje plodno tlo za razvoj infekcija.

Sluznica nosa se prirodno vlaži, a u dodiru s virusima i bakterijama počinje proizvoditi prirodan sekret. Stoga je vrlo važno da sluznica bude stalno vlažna, odnosno da se prirodno vlaži.

Vlažan i hladan zrak pogoduje stvaranju prirodnog sekreta sluznice, a topao i suh zrak ju isušuje. Na suhu sluznicu vrlo lako slijeću bakterije, pa se i vrlo brzo šire. Vlažna sluznica stvara prirodnu barijeru između mikroorganizma i tijela, pa se dijete i teže razboli.

Začepljen nos

Jasno, kada sluznica pojačano radi proizvode se šmrklji. A taj sekret često dovodi i do začepljenja. Nosna kongestija dolazi zbog toga što membrane sluznice postaju otečene zbog upale krvnih žila. Nagomilani sekret u kombinaciji s otečenom sluznicom onemogućava normalan prolaz sekreta kroz nos.

Novorođenčad i začepljen nos

Bebe imaju prirodno vlažniju sluznicu od odraslih, pa često možemo čuti kako hrču dok dišu. No, problem nastaje kada se ta sluznica napuni sekretom jer bebe ne znaju disati na usta, već samo na nos.

Uzrok začepljenog nosa kod beba može biti zaostala plodna voda, ali samo u ranim danima nakon poroda, te prehlada.

Posebno je neugodno kada beba ima začepljen nos jer prvi problemi nastaju u hranjenju odnosno dojenju. Tada bebe ne mogu disati pa nastaju problemi, nezadovoljstvo i frustracije i kod bebe i kod roditelja.

Jednostavan test može vam pomoći utvrditi je li vašoj bebi začepljen nos. Ispod nosića postavite žlicu i gledajte magli li se prilikom disanja, ako je odgovor potvrdan vrijeme je za čišćenje nosića.

Kako novorođenčetu očistiti nos?

1. djetetu okrenuti glavicu na stranu
2. na okrenutu stranu ukapati nekoliko kapi fiziološke otopine kako bi se sekret razrijedio (ne štrcati ili špricati!)
3. nosnim apsiratorom izvaditi sekret iz nosnice (ako je riječ bebici od nekoliko mjeseci pokušajte prvo ručnom pumpicom, pa tek onda nastavkom za usisivač)
4. postupak ponovite s drugom nosnicom tako da bebinu glavicu okrenete na drugu stranu

Bebi obavezno čistite nosić prije hranjenja i prije spavanja.

Djeca i začepljen nos

Začepljen nos u djece je jednako česta pojava kao što su i ogrebana koljena. A posebice kada se kreće u vrtić. Naime, učestala izloženost raznim infekcijama kad – tad probije prvu crtu obrane imuniteta i napuni nosić.

Zato je klince vrlo važno i što ranije naučiti kako da sami ispušu nos!

Učenje se neće dogoditi preko noći već je to proces. Naime, radi se o sprezi usta i nosa, te njihove glavice, koja se mora savršeno koordinirati kako bi puhanje bilo uspješno. U tom procesu učenja klinci osim što će znati ispuhati nos, naučit će i  prepoznati kada im je nos pun i kada je vrijeme za pražnjenje te će te probleme moći i iskomunicirati s roditeljima.

Kada je riječ o starijim klincima, od dvije ili tri godine pa naviše, nosna sluznica je redovito izložena raznim napadima pa su češći i slučajevi začepljenog nosa. Prva obrana jest redovito ispuhivanje nosa i čišćenje sluznice nekakvom otopinom, a najbolja preventiva je fiziološka otopina.

Mokra nosna sluznica je sretna sluznica

Redovito vlaženje nosne sluznice u vrijeme kada dijete ide u vrtić može biti dobra preventiva začepljenom nosu.

Preventivno čišćenje nosa nekim oblikom hipertonične ili hipotonične otopine pomoći će sluznici u prirodnom stvaranju sekreta i prvoj obrani od mikroorganizama.

Također, ništa nije bolje za sluznicu i dišne puteve nego boravak na zraku. Izlaskom na svježi zrak sluznica reagira pojačanim lučenjem, a time se pojačava i njezino čišćenje. Osim toga, redovito pijenje vode u dovoljnim količinama pomoći će održavanju sluznice vlažnom.

Zašto je važno čistiti nos?

Začepljen nos kod klinaca i beba izaziva nelagodu. Osim toga, nestručno i pregrubo “rukovanje” nježnim dječjim nosićem može dovesti do oštećenja kože, a najprije do djetetovog odbijanja suradnje.

Stoga, polako i smireno u čišćenje nosa!

Nakupljeni sekret u nosu može izazvati razne probleme:

• upala sinusa
• upala srednjeg uha
• upala donjih dišnih putova
• poremećaje u hranjenju (ako je u pitanju beba)

Kada zvati liječnika?

Kao uvijek, liječnika ćete zvati kada bebi ili mališanu skoči temperatura, te ako ne uspijevate spustiti temperaturu. Izuzev toga, u početcima adaptacije na vrtić, bilo bi dobro da pedijatra obavijestite kada počne prvo jače curenje nosa, da vas savjetuje o potrebnim koracima.

Kada je riječ o starijoj djeci valja pripaziti na učestalost prehlada. Naime, ako je dijete sezonski prehlađeno može biti da je riječ o alergiji. Iako su respiratorne infekcije česte u proljeće, ako primijetite da klincu suze oči prilikom igranja na zraku, možda je u pitanju pelud.

Osim toga, učestalost prehlada možda nije problem vrtića, već trećeg krajinka. To je nakupina (kugla) limfnog tkiva koja se nalazi u nosnom dijelu ždrijela. Ona predstavlja mehaničku zapreku disanju, a i može biti žarište infekcije u kojem se nakupljaju bakterije koje se šire na srednje uho.

Foto: Freepik

Objava Začepljen nos kod djece je vrlo česta pojava pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Tijekom prvog tromjesečja povećava se količina krvi koja kola tijelom trudnice. To znači da i sluznica vašeg nosa također dobiva više krvi nego inače. Unutar nosa nalaze se sićušne krvne žile koje povećani volumen krvi može ponekad oštetiti. Zbog toga one čak mogu i puknuti, a rezultat toga je krvarenje iz nosa.

Trebam li se zabrinuti?

Krvarenje iz nosa može trajati nekoliko sekunda ili minuta, a krvariti možete iz obje ili samo jedne nosnice. Također, krvarenje može biti blago, ali i obilnije. Na krvarenje iz nosa mogu utjecati i hormonalne promjene. Zbog tih promjena nos vam može biti zaštopan češće i više nego inače.

Saznajte još: KAKO SE RIJEŠITI NESANICE?

Sve to skupa može biti prilično naporno, ali dok god ne gubite pretjerano puno krvi, nemate razloga za zabrinutost. U velikoj većini slučajeva krvarenje iz nosa neće štetiti niti vama niti vašoj bebi.

Kako zaustaviti krvarenje?

• Bez obzira na to sjedite li ili stojite, držite glavu uspravno. Taj položaj smanjuje pritisak u krvnim žilama unutar vašeg nosa i to će vam pomoći zaustaviti krvarenje.
• Uhvatite prstima meki dio nosa, ispod kosti. Obje stjenke nosnica trebale bi biti jedna uz drugu. Držite tako 10 minuta.
• Ako jako krvarite, možda će vam dobro doći da se nagnete lagano naprijed tako da krv ne bi krenula niz grlo. Ako u ustima osjetite krv, ne paničarite, nego ispljunite krv.
• Pomoći će i hladni oblog na vratu ili čelu.
• Nakon 10 minuta lagano otpustite stisak da biste provjerili je li krvarenje prestalo. Ako nije, ponovite postupak.

Saznajte još: ZAŠTO JE PREEKLAMPSIJA OPASNA?

Ako ste nedavno imali krvarenje iz nosa:

• Kišite otvorenih usta.
• Pokušajte ne saginjati se brzo ili vježbati idućih 12 sati.
• Pazite da ne udarite nosom o nešto.

Liječnika posjetite ako:

• Imate visok krvni tlak
• Napravili ste sve kako je navedeno, ali krvarenje nije prestalo niti nakon 20 minuta
• Teško dišete na usta
• Čini vam se da obilno i prečesto krvarite
• Progutali ste previše krvi i povraćate
• Imate temperaturu ili drhtavicu

Foto: Freepik

Objava Krvarenje iz nosa u trudnoći – normalna pojava pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Nosna sluznica je bogata krvnim žilama, pogotovo nosni septum (pregrada), gdje krvarenja najčešće i nastaju. U prednjem donjem dijelu nosnog septuma nalazi se splet kapilara (krvnih žilica) tzv. Kiesselbachov pleksus.

On je smješten u samoj nosnoj sluznici koja je izrazito tanka (tek jedan do dva milimetra), tako da svaka ozljeda sluznice može dovesti do krvarenja.

Zašto nos krvari?

Krvarenje iz nosa najčešće uzrokuje mehanička ozljeda (guranje prstića ili nekih predmeta u nos), već spomenuta virusna ili bakterijska upala sluznice, suhoća zraka, alergijske promjene sluznice, uzimanje nekih lijekova, prekomjerno izlaganje suncu te prekomjerni fizički napor.
Rijetko krvarenje nastaje zbog nekih patoloških stanja: povišenog krvnog tlaka, srčanih bolesti, anemija, poremećaja zgrušnjavanja krvi.

Krvarenja u djece su u 90 posto slučajeva iz prednjeg segmenta nosa, obično su manja i umjerena, prolaze spontano ili na manju intervenciju.

Kako pomoći?

Nos je potrebno najprije ispuhati, zatim ga stisnuti palcem i kažiprstom, držati nekoliko minuta s glavom lagano nagnutom
prema naprijed (zbog kontrole količine krvarenja). Ako krvarenje ne prestane, potreban je liječnički pregled.

Ako se krvarenje iz nosa ponavlja više puta tijekom desetak ili mjesec dana, dijete mora pogledati otorinolaringolog da bi se ustanovilo mjesto krvarenja, i pedijatar ako je potrebna dodatna obrada.

Piše: dr. Svjetlana Bela Klancir, spec. pedijatar
Poliklinika za dječje bolesti Dr. Sabol

Foto: Freepik

Objava Krvarenje iz nosa: uzroci i kako pomoći pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Dr.  sc. Željka Roje odgovorila nam je na nekoliko pitanja koja nas, a i vjerujemo vas, zanimaju o uhu, grlu i naravno, zvijezdi – nosu!

Zajedno kroz dječju otorinolaringologiju, priručnik je o anatomiji uha, nosa i grla. Roditelji tamo mogu naći odgovore na najčešća pitanja o bolestima, upalama, korisne savjete i  najčešćim bolestima, pitanjima, ali i korisnim savjetima. Koji se to roditelj još nije susreo s napornim upalama uha u prvoj godini jaslica ili groznim laringitičnim kašljem usred noći?
U knjizi se mogu naći i brojne zanimljivosti, poput nečega čemu smo svi svjedočili – alergijski pozdrav.

Dr. Roje, otkrijte nam što je alergijski pozdrav?

Alergijski pozdrav je pokret rukom kojim dijete  briše nosić iz dva razloga: jedan je svrbež nosa  karakterističan za  alergisjki rinitis, a drugi je  stalno curkanje  prozirnog sekreta kojeg dijete osjeća na izlazu iz nosnice i na taj način ga briše. U priručniku ćete naći  fotografiju kako izgleda “allergic hello”.

Kako ste došli na ideju za knjigu i koliko dugo ste je pisali?

Ideja za knjigu se javila na jednom pedijatrijskom skupu pod nazivom: Najčešća pitanja iz dječje otorinolaringologije. Kako je to izazvalo veliki interes pedijatara na kraju je jedna jako pametna Mirna rekla: Pa što Vi ne biste napisali jedan mali priručnik o bolestima uha u djece? I bi tako.

Ona je rezultat  mog dugogodišnjeg rada u dječjoj otorinolaringologiji, ali iznad svega rezultat kontakata  s roditeljima. Kod njih sam uočila veliki nesrazmjer između želje za znanjem i mogućnosti dodatne edukacije o bolestima koje imaju njihovi mališani. Bilo je jasno da im je potrebna dodatno znanje i usvajanje novih pojmova na laičkoj razini.

Naš sustav uha, grla i nosa vrlo je kompleksan. U dječjoj je dobi često upravo taj sustav žarište infekcija. Zašto je tome tako?

Uho, grlo i nos  su zajednička cjelina čija je prva zvijezda upravo nos! On predstavlja ulazna vrata u sve naše male sobice (sinuse, srednje uho, bronhe i pluća). Služi za normalnu izmjenu plinova, ventilaciju i drenažu, itd. Osim toga predstavlja prvo mjesto ulaza  bakterija i virusa koji se šire zrakom. Središte je respiracijskih infekcija u koju spada i gripa i  COVID 19. U nosu i oko nosa i ždrijela postoje brojni obrambeni mehanizmi koji nas  štitne od štetnih uzročnika bolesti, ali u čestim bitkama ponekad toliko nastradaju da izgube imunosnu funkciju i postanu žarište infekcije koju onda treba  kirurški zbrinjavati. Zato ponekad moramo radi operacije treće mandule i  nepčanih angina.

Zašto su neka djeca sklonija upalama uha, a druga, recimo, bronhitisu?

Teško je dati generalni odgovor na ovo pitanje. Cijeli dišni sustav je jedinstvena  cjelina koju smo  artificijelno podijelili na gornje i donje  dišne putove. Tako ako su u redu  gornji dišni putovi (nos, ždrijelo) bit će puno bolja funkcija i bronha i pluća kao što sam i ranije rekla.

Jedan pametan francuski fiziolog je rekao da je nos onaj dio pluća u koji možemo ugurati prst! Sve je time rečeno. Ipak bronhitisima su sklonija djeca s alergijskim bolestima ili s alergijskom predispozicijom, dok su upale srednjeg uha nešto češće u djece s povećanom trećom mandulom. Iako pravila naravno nema!

Kod liječnika ćemo često čuti da je najvažnije održavati nos prohodnim. Je li to nužno raditi i onda kad nema naznaka bolesti i koliko često (i kako točno) bi to trebalo raditi? I recite nam jednostavno – zašto je to toliko važno?

Ne treba pretjerivati u toaleti nosa ako dijete s tim nema problema. Priroda se za sve pobrinula sama. Ali, ako dijete ima često začepljen nosić, pun sekreta treba ga razrijediti ispiranjem fiziološkom otopinom i usisavanjem sekreta iz nosa jer mala djeca ne znaju kako ispuhati nos. To radimo točno po uputama proizvođača i onda nema straha za nosnu sluznicu. 

Inače u ljetnim mjesecima, tko god može, kupanje i ronjenje u moru  je idealna terapija za nosnu sluznicu!

Za čitateljice portala Pitajmamu, dr. Roje je pripremila savjete za prevenciju bolesti gornjih dišnih putova. Više pročitajte u članku.

Foto: Privatni album, promo

Objava Dr. sc. Željka Roje: Uho, grlo i zvijezda – nos! pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Gotovo svatko u obitelji ima baku, nonu ili tetku koja strastveno podupire korištenje „mora“ ili morske vode u ublažavanju simptoma prehlade, grlobolje, promuklosti, uz neizbježne anegdotalne dokaze o njenom čudotvornom učinku.

Nažalost, svjedoci smo pandemije COVID-19 respiratornog virusa iz obitelji koronavirusa, čija je krajnja prijetnja zdravlju zajednice još uglavnom nejasna i nepoznata.

Farmaceutske kompanije, vlade i znanstvena zajednica nastoje u što kraćem roku pronaći i osigurati učinkovito liječenje za teške oblike bolesti i cjepivo za prevenciju oboljenja u rizičnih skupina, no do toga će sigurno proći mjeseci u kojima nam je samoizolacija i karantena najučinkovitija mjera za prevenciju prijenosa.
Često pranje ruku, dezinfekcija kućanstva i održavanje osobne higijene su najčešće preporuke, ali bez pobližeg objašnjenja što sve čini osobnu higijenu u ovim uvjetima. Građani su u rekordnom roku nabavili ogromne količine dezinficijensa i antiseptika za korištenje na raznim površinama, ali većina tih sredstava se ne može koristiti na onome mjestu koje je zapravo najrizičnije za prijenos zaraze – respiratornoj sluznici bolesnika ili osoba u kontaktu s bolesnikom.

Postoje mehanizmi kojima se može učinkovito oponašati dezinfekcijski učinak na siguran način i na respiratornoj sluznici.

Velik broj dezinficijensa koristi kemikalije kao što je hipokloritna kiselina (HCOL), no takve kemikalije nije moguće unijeti u usta ili nos. Na sreću, postoje mehanizmi kojima se može učinkovito oponašati dezinfekcijski učinak na siguran način i na respiratornoj sluznici. Povećanje količine i koncentracije kloridnih iona u epitelu sluznice nosa i usta pomaže stvaranju okoline u kojoj respiratorni patogeni, a tako i COVID-19 otežano preživljavaju i učinkovito im se smanjuje broj i virulencija.¹

Kroz prvih pet dana infekcije virus COVID-19 se značajno razmnožava u sluznici nosa i ždrijela.

U više radova objavljenih u novije vrijeme istraživana je učinkovitost ispiranja nosa i usne šupljine hipertoničnom otopinom u smanjenju simptoma infekcija respiratornim virusima, uključujući i obitelj koronavirusa kojoj pripada i COVID-19. Pokazano je kako je korištenje hipertonične otopina smanjilo prijenos virusa u okolinu za 35%, smanjujući stvaranje upale i sekrecije.^2,3

Kroz prvih pet dana infekcije COVID-19, virus se značajno razmnožava upravo u sluznici nosa i ždrijela, što objašnjava i najčešće simptome nosne kongestije i peckanja u ždrijelu. Kako su razine stvaranja novih kopija virusa izuzetno visoke prvih nekoliko dana bolesti, dok je bolesnik još bez simptoma, vrlo je teško suzbiti širenje bolesti s asimptomatskih bolesnika na okolinu.³

Tu su korisne sve mjere koje doprinose smanjenju razmnožavanja virusa u respiratornoj sluznici, a posebno ukoliko su svakodnevno dostupne svim građanima, ne zahtijevaju posjet zdravstvenim ustanovima i potpuno su neškodljive, poput korištenja hipertonične otopine za ispiranje nosa i usta.

Tekst: dr. sc. Andro Košec, dr. med. FEBORL-HNS, specijalist otorinolaringologije
Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, KBC Sestre milosrdnice

Foto: Freepik

1. Slapak I, Skoupá J, Strnad P, Horník P. Efficacy of isotonic nasal wash (seawater) in the treatment and prevention of rhinitis in children. Arch Otolaryngol Head Neck Surg. 2008;134(1):67–74. doi:10.1001/archoto.2007.19

2. Ramalingam S, Graham C, Dove J, Morrice L, Sheikh A. A pilot, open labelled, randomised controlled trial of hypertonic saline nasal irrigation and gargling for the common cold. Sci Rep. 2019;9(1):1015. doi:10.1038/s41598-018-37703-3

3. Chen Y, Liu Q, Guo D. Emerging coronaviruses: Genome structure, replication, and pathogenesis. J Med Virol. 2020;92(4):418–423. doi:10.1002/jmv.25681

Objava Korištenje hipertonične otopine može smanjiti rizik prijenosa virusa COVID-19 pojavila se prvi puta na pitajmamu.