Dakle, radi se o krivo usmjerenom imunološkom odgovoru. Danas bilježimo značajan porast alergijskih reakcija, što je najvjerojatnije posljedica promjena našeg životnog okoliša i životnog stila. Najveća učestalost alergija na hranu je u male djece, a sa odrastanjem se smanjuje.

Kako se objašnjava nastanak alergijskih reakcija na hranu?

Iako je to malo poznato, probavni trakt je bogat imunološkim tkivom i zapravo je najveći imunoški organ u našem tijelu. On ima svoju vlastitu mikrofloru, a svakodevno je u doticaju s raznovrsnim namirnicama, tekućinama, bojama, aditivima, kao i mikroorganizmima.

Normalno se u ranoj dobi imunološki sustav programira kako bi reagirao na škodljive tvari, a tolerirao korisne, odnosno neštetne. Ako je to postignuto kažemo da se razvila oralna tolerancija. Nutritivna alergija nastaje u okolnostima kada imunološki sustav nije uspostavio oralnu toleranciju na određeni sastojak hrane pa na to reagira.

Koji su razlozi za to?

Zapravo se radi o međudjelovanju više čimbenika:

• genskoj predispoziciji
• nezrelosti organizma
• okolišnim faktorima

Genetika ima važnu ulogu u formiranju imunološkog odgovora. Tako je poznato da se rizik alergijskog reagiranja značajno povećava u obiteljima u kojima je već netko alergičar. To konkretno znači: u obitelji u kojoj nema alergije rizik da će se ona javiti kod djeteta je 15%, ako alergiju ima jedan član obitelji šansa je 25-30%, a ako ju imaju 2 člana čak 70%.

Drugo, imunološke ali i ostale funkcije probavnog trakta po rođenju nisu još u potpunosti zrele zbog čega su alergije na hranu najčešće u djece. Srećom, prirodno sazrijevanje sa dobi omogućava da se veći dio alergija s vremenom preraste. Stoga, alergiju na hranu ima 3-8% djece, a manje od 3% odraslih.

Treće, naša crijevna flora (mikrobiota) također ima ulogu u moduliranju imunološkog odgovora. Formira se nakon rođenja, a kakva će u konačnici biti ovisi o opet o genima, majčinoj flori, ali i okolini. Danas se zna da porod carskim rezom, izostavljanje majčinog mlijeka iz prehrane djeteta, učestala primjena antibiotika, sklonost hiperhigijenskim uvijetima mogu djelovati na promjenu mikroflore probavnog trakta u nepovoljnom smjeru, tj. na pojačanje alergijskog reagiranja.

Koja hrana izaziva alergiju?

Alergeni sastojak u hrani uvijek su bjelančevine. Iako, svaka hrana može biti alergen, većinu alergijskih reakcija, njih preko 90%, uzrokuje sljedećih 8 namirnica: kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, pšenično brašno, soja, orašasti plodovi, riba i školjke.

Najčešći alergen, pogotovo u dojenačkoj dobi je kravlje mlijeko, ali ta se alergija uglavnom prevlada do 3. godine života.

Kako se prepoznaje alergija na hranu?

Alergija na hranu može se pojaviti u raznim oblicima, na koži, probavnom, dišnom sustavu, ali i burnom reakcijom koja zahvatiti cijeli organizam. Simptomi mogu nastati različitom brzinom.

Ako se pojave par sekundi do par sati od unosa alergena kažemo da se radi o ranim reakcijama, a one koje se nastaju više sati pa do par dana od unosa alergena zovemo kasnim reakcijama.

Najopasnija brza reakcija je anafilaktična reakcija u kojoj dolazi do naglog kolapsa organizma, radi oticanja tijela, pada krvnog tlaka, otežanog disanja, obilnog lučenja žlijezda, a ako se ne reagira odmah može imati fatalan ishod.

Gastrointestinalna anafilaksija

Ako je zahvaćen samo probavni sustav sa jakim bolovima u trbuhu, povraćanjem i/ili proljevom, koji nastaju promptno nakon konzumiranja namirnice kažemo da se radi o “gastrointestinalnoj anafilaksiji“. Peckanje i žarenje usne šupljine sa svrbežom ustiju, a bez ozbiljnijih simptoma nazivamo oralni alergijski sindrom. Rezultat je križnog reagiranja alergena iz biljne hrane s nekom peludi, primjerice korova ili stabala.

Tako alergični na pelud breza mogu reagirati na jabuku, breskvu, a oni na pelud trava na rajčicu i kikiriki…

Kožne reakcije

Vrlo česte su i kožne reakcije ranog tipa poput koprivnjače (urtikarije), ali i različiti drugi osipi. Iako to možda ne očekujemo i teško disanje, astmatski napadaj, upala sluznice oka i nosa sa sekrecijom, kihanjem i svrbežom, mogu biti posljedica reakcije na hranu.

Reakcije kasnog tipa obično su kožne ili zahvaćaju gastrointestinalni trakt. Najčešće viđamo suhu kožu s mjestimičnim crvenilom i ekcemom koji svrbi.

Kod djece su obično promjene na tipičnim mjestima- licu, pregibima zglobova i vratu. To je slika atopijskog dermatitisa. Kasna reakcija probavnog trakta može biti pojava ponavljanih tračaka krvi (nekad i sluzi) u stolici, koji nastaju zbog alergijske upale završnog dijela debelog crijeva. To se može dogoditi čak i u dojene djece zbog alergena iz majčine hrane koji se prenesu putem majčinog mlijeka.

Druga, kod djece česta kasna probavna manifestacija je kronični proljev. Naime, zbog alergije tanko crijevo postane pretjerano propusno pa se gubi tekućina, bjelančevine i krvne stanice. Kao posljedicu imamo dijete koje slabo dobiva na tjelesnoj masi, naduto je, a nerijetko i anemično ili čak otečeno zbog niske razine bjelančevina.

Kako se alergija dokazuje?

Najbolja metoda utvrđivanja alergije je povezivanje pojave simptoma sa unosom određene hrane, a potpuni nestanak nakon eliminacije te namirnice iz jelovnika.

Međutim, za alergijske reakcije kasnog tipa koje nastaju s odgodom od više sati, pa čak i dana to nije jednostavno utvrditi. Dobro je voditi dnevnik prehrane kako bi se mogle naći poveznice. Uz to, dodatno se u praksi rade i alergološki testovi. Važno je znati da niti jedan test nije 100% pouzdan, niti osjetljiv, tj. čak i kada su svi negativni, samo na temelju toga, ne može se isključiti alergija.

Stoga se dijagnoza postavlja poput mozaika, kombiniranjem testova i podataka dobivenih od roditelja te pokušaja eliminacije i ponovnog vraćanja namirnice u prehranu (uvijek isključivo prema odluci i pod nadzorom liječnika, da se izbjegnu teške reakcije).

Jesu li sve reakcije na hranu alergijske?

Ponekad se neopravdano miješaju alergijske reakcije na hranu s toksičnim reakcijama, intolerancijom ili celijakijom. Toksične reakcije su one koje uzrokuje mikrobiološki neispravna hrana, tzv. „pokvarene“ namirnice. Obično se manifestiraju probavnim tegobama: naglo nastalim povraćanjem ili proljevom, sa ili bez temperature.

Reakcije intolerancije ili nepodnošljivosti nastaju zbog nedostatka nekog enzima ili zbog unosa u hrani tvari koja simulira reakciju imunološkog sustava, iako to zapravo nije.
Najčešće se miješa intolerancija i alergija na kravlje mlijeko. Intolerancija je  nepodnošenje mliječnog šećera (laktoze) uslijed slabije aktivnosti enzima koji probavlja mliječni šećer. Javlja se većinom u starijih od 2 godine, a najčešće odraslih. Konzumacija fermentiranih mliječnih proizvoda i mlijeka s manjim udjelom laktoze ne izaziva tegobe.

Alergija na mliječne proteine

Različito od toga, alergija je reakcija na bjelančevinu mlijeka i javlja se pretežno u male djece, mlađe od 2 godine. U tom slučaju se ne može jesti kravlje mlijeko uopće. Intolerancija na druge namirnice vrlo je rijetka, iako su danas prošireni razni medicinski nepotvrđeni testovi kojima se različite namirnice neopravdano optužuju za svakojake simptome. Nažalost eliminacijom nekih grupa namirnica postiže se više štete nego koristi, budući da takva prehrana može rezultirati ozbiljnim prehrambenim deficitima.

Još bih spomenula da alergija na gluten nije celijakija, iako nekada simptomi mogu sličiti. Celijakiju dokazuju drugi dijagnostički testovi i kada se potvrdi uvijek je doživotna.

Što učiniti kod alergije na hranu?

Najvažnija mjera je eliminacija namirnice koja uzrokuje alergiju. Važno je uvijek čitati deklaracije proizvoda kako bismo bili sigurni da alergene tvari nema. Ukoliko se radi o alergiji na više namirnica, uvijek moramo razmišljati hoćemo li zbog eliminacije dovesti do nekog nutritivnog manjka. U tom slučaju možemo suplementirati vitamine ili minerale. Jedan od najčešćih problema je eliminacija mlijeka i manjak kalcija.

Alergija na mlijeko

Ako imamo alergiju na kravlje mlijeko a majka doji, majci se preporuča nastaviti dojenje, ali u prehrani eliminirati sve na bazi kravljeg mlijeka. Kako kod majke ne bi nastao manjak kalcija, savjetujemo da ona uzima 1 gr. kalcija svakodnevno. Za dojenčad koja nisu na prsima, a alergična su na proteine kravljeg mlijeka, budući da je mlijeko osnovna namirnica mora ga se kvalitetno zamijeniti. Najbolja zamijena su specijalne dojenačke formule u kojima su bjelančevine mlijeka razgrađene na manje dijelove koji nisu alergeni.

Spasonosne formule

Te formule se zajednički zovu ekstenzivni hidrolozati. One su nažalost lošijeg okusa i vrlo skupe zbog složenosti postupka hidrolize. Idu na recept kao lijek, uz preporuku pedijatra gastroenterologa. Sojino mlijeko, kozje mlijeko i biljna mlijeka nisu dobra zamijena, pogotovo u dojenačkoj dobi i ne treba ih koristiti. Uz to u 30% slučajeva na sojino i kozje mlijeko može nastati križna reakcija.

Ukoliko je dijete imalo životno opasnu alergijsku reakciju na hranu, uvijek se roditelje educira o postupku u slučaju ponavljanja takve reakcije. Uz to se svajetuje nabavka autoinjektora adrenalina. Radi se injekciji koju može primjeniti svaka osoba u slučaju nužde, a služi brzoj aplikaciji adrenalina, čak i kroz odjeću, kako bi se spriječila životna ugroženost.

Alergija na hranu – može li se spriječiti njen razvoj?

Do sada su isprobavane razne mjere kako bi se smanjila pojavnost alergije na hranu. Jedino što se pokazalo da djelotvorno smanjuje rizik razvoja alergije, prije svega atopijskog dermatitisa, je dojenje najmanje 4-6 mjeseci.
Za djecu koja ne doje, a rođena su u obiteljima koje imaju rizik za alergiju, djelotvornost u sprečavanju pojave alergije na hranu pokazuju dojenačke forumle s oznakom HA (hipoalergene). One imaju blago hidroliziran protein koji ne stimulira alergeni potencijal. Iako kod već razvijene alergije nisu efikasne, za prevenciju se preporučuju.

Tekst: prim. Alemka Jaklin Kekez, specijalist pedijatar
uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije
Poliklinika za dječje bolesti Helena

Foto: Freepik

Objava Alergija na hranu kod djece – kako i zašto se javlja? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Ako se pojavi alergija u trudnoći, trudnica bi tako mogla reagirati na neke poznate alergene na koje ne bi reagirala da nije trudna. Drugim riječima, alergeni kao što su prašina, gljivice, pelud, mačje dlake, pa i sunce, mogli bi kod trudnice izazvati alergijsku reakciju kakvu prije trudnoće nije imala u kontaktu s tim alergenima.

Kako u trudnoći tretirati pojavu alergijske reakcije na neki poznati ili sasvim novi alergen?

Trudnicama se uobičajeno preventivno savjetuje izbjegavanje kontakta s poznatim alergenima, jer se ne može unaprijed znati kakva će reakcija biti, odnosno hoće li uopće biti reakcije, posebice ako trudnica inače nije alergična. No, znamo da to često nije tako jednostavno izvesti.

To bi podrazumijevalo sljedeće:

• Kućne ljubimce (osobito mačke) trebalo bi udaljiti iz neposredne blizine trudnice, odnosno iz prostorija u domu u kojima se trudnica dulje zadržava.
• Ne bi trebalo prekomjerno otvarati prozore u razdobljima kada počinje cvatnja.
• Trebalo bi redovito održavati čistoću doma i svakako pritom nastojati ne koristiti previše agresivnih i kemijskih sredstava za čišćenje.
• Treba biti oprezan s novim (napose egzotičnim) namirnicama, odnosno kombinacijama nekih namirnica koje inače ne konzumirate, posebno ako nešto od toga ima alergena svojstva.
• Ne izlagati se izravnim sunčevim zrakama.

Sezonska alergija u trudnoći

Ako se radi o sezonskoj alergiji, idealno bi bilo promijeniti podneblje. No, znamo da to najčešće nije moguće. Što od preparata koji se inače izvan trudnoće koriste smije i trudnica koristiti?

Sezonska alergija najčešće se manifestira suzenjem očiju, začepljenim nosom, otežanim disanjem, svrbežom i slično. Dakle simptomima koji se inače uobičajeno tretiraju lokalno (u vidu sprejeva za nos, kapi za oči i nos i krema) i koji su u slobodnoj prodaji, te antihistaminicima za peroralnu primjenu (u vidu tableta).

U težim se slučajevima alergijska reakcija manifestira astmom, a kao najteži oblik alergijske reakcije može se razviti alergijski šok.

Simptome alergija moguće je držati pod kontrolom terapijom lijekovima iz raznih skupina, npr. antihistaminicima, kortikosteroidima, dekongestivima ili imunoterapijom.

Većinu ovih lijekova dopušteno je, s oprezom, koristiti u trudnoći. Lijekovi spadaju u onu skupinu kod kojih se procjenjuje da je potencijalna dobrobit veća naspram potencijalnog štetnog učinka.

Kako se tretira alergija u trudnoći?

Postoje velike razlike u tretiranju alergija kada se radi o trudnicama. Male doze kortikosteroida (lokalnih i sistemskih) ne dovode do povećane učestalosti malformacija u trudnoći. Sigurna uporaba loratadina za vrijeme trudnoće nije utvrđena, stoga se preporučuje samo ako moguća dobrobit opravdava rizik za fetus. Važno je trudnicama objasniti tzv. normalnu učestalost malformacija u trudnoći (bez uzimanja lijekova), koja iznosi 1-3 %. Trudnice treba upozoriti da ne uzimaju lijekove koji se izdaju bez recepta bez prethodnog dogovora s liječnikom.

Primjena nazalnih dekongestiva (kapi sa nafazolinom) u trudnica je upitna, pa se radije ne preporučuje. Ako se tegobe ipak ne mogu riješiti kapima na bazi morske vode, onda se te kapi mogu koristiti, ali dozirano. Ako je imunoterapija protiv alergije već započela (dakle prije trudnoće), preporučuje se nastavak započete terapije i u trudnoći, uz povećan oprez.

Kako postupiti ako se u trudnice razvije prava alergijska reakcija, koja je i za život opasno stanje?

To je i inače stanje koje najčešće zahtijeva bolničko liječenje, pa je potrebno, bez odlaganja, pozvati hitnu pomoć ili doći u hitni bolnički prijem. Trudnica neće pogriješiti ako prethodno uzme neki od spomenutih antihistaminika u tableti.

Što je s trudnicama koje imaju astmu?

Astmatičarke trebaju izbjegavati sve potencijalne izazivače napadaja. Velik psihički ili fizički napor, prehlade, dlake kućnih ljubimaca, zagađen zrak (osobito duhanski dim), prašinu, kemikalije, vlagu, obilne obroke – jer i žgaravica može izazvati napadaj!

Hoće li dijete trudnice koja je i izvan trudnoće na nešto alergična, odnosno u koje se tijekom trudnoće razvije alergija na nešto, imati alergijsku dijatezu? Nije dokazana uzročno-posljedična povezanost, pa se jedino preporučuje povećan oprez prilikom izlaganja novorođenčeta/djeteta poznatim alergenima, odnosno alergenima na koje je majka alergična.

Ipak se preporučuje što kasnije izlaganje djeteta potencijalnom alergenu, na primjer kasnije nego kod druge djece uvođenje nekih namirnica.

Prema reakciji novorođenčeta vidjet će se smije li se sa sigurnošću odbaciti vjerojatnost alergije djeteta na nešto, odnosno ustanoviti alergija ili preosjetljivost na neki alergen.

Dojite svoje dijete. Iako nije zajamčeno, dojeći dijete smanjujete djetetov rizik od obolijevanja jer dojenje pozitivno djeluje na imunosni sustav.

Tekst: Matilda Mladinić, dr. med. spec.
ginekologije i porodništva
Foto: Unsplash, Freepik

Objava Alergija u trudnoći – što ako se pojavi i kako se tretira? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Dok je uglavnom poznato da je dermatitis upala na koži, jeste li se ikada pitali što znači atopijski dermatitis?

Ta se riječ odnosi na grupu bolesti koje su nasljedne, a često se pojavljuju uz druge bolesti, astmu, alergije i visoku temperaturu. Inače, atopija znači genetski uvjetovana sklonost razvoju neposredne reakcije preosjetljivosti na antigene iz okoliša.

Dijagnoza se postavlja na temelju tipične kliničke slike uz dokaz prisutnosti IgE u serumu ili pozitivnim kožnim testovima na sumnjivi antigen. 

Atopijski dermatitis u praksi

Bolest se javlja i nastaje periodički. U vrijeme kad tijelo reagira na nešto, koža je na određenim dijelovima crvena i suha uz izraziti svrbež. Mogu se stvoriti i kraste, posebno nakon grebanja. 

Nakon toga može uslijediti razdoblje smirivanja, kada se koža čisti i na njoj nisu vidljivi tragovi bolesti. 

Uzrok bolesti nerijetko su alergije. Često su to alergije koje djeca s vremenom “prerastu” kao što je alergija na jaja, mlijeko, agrume, konzervanse. Koža može reagirati i na određene deterdžente i omekšivače, pa pripazite koje koristite.

Ljeto je obično vrijeme koje odgovara bolesnicima s atopijskim dermatitisom, a dotad svakako:

• pripazite da dijete ne svrbi, odnosno grebe, kožu
• pripazite da koža ne bude vlažna
• djetetu odijevajte samo pamučnu odjeću
• održavajte jednoličnu temperaturu u domu. Svakako ne smije biti prevruće.
• koristite pripravke za kožu koji su namijenjeni liječenju atopijskog dermatitisa

Ako i vaše dijete pati od atopijskog dermatitisa možda će vas zanimati i ovi savjeti: 

• Alergija na pelud kod djece
• Alergija na hranu i na što treba paziti
• Kako uočiti ekcem?

Foto: Freepik

Objava Atopijski dermatitis muči svako peto dijete! Znate li što je to? pojavila se prvi puta na pitajmamu.