Malo o mliječnim zubima

Vaš bebač će do treće godine imati svih 20 mliječnih zubića koji će biti i sitniji i bijeliji od trajnih zuba. Mliječni zubići imaju važnu ulogu jer pomoću njih dijete uči jesti i žvakati, ali i pričati, te imaju važan psihološki faktor kod razvoju djeteta. Trajni zubi također imaju svoje čuvare, to su mliječni zubi, koji ima čuvaju mjesto u čeljusti.

Trajni zubi – novi početak

Nakon muka po nicanju mliječnih zuba slijedi pauza do pete ili šeste godine kada će se početi spuštati prvi trajni zubi – “šestice”. No, tada se počinju i klimati mliječni zubi.

Obično u šestoj godini, taman pred polazak u školu, počinje klimanje prvih zuba i to su “jedinice”. Čim prvi zubić ispadne raste novi i tako redom – jednice, dvojke, trojke. 

• 6. godina – jedinice
• 7. – 8. godina – dvojke
• 9. – 11. godina – trojke (sjekutići)

Posljednje će ispasti četvorka i petica, negdje oko 12. godine. One čuvaju mjesto za svoje trajne nasljednike. A nakon njih izrasti će još po 3 zuba u svakom radu, sve zajedno – 12!

Do 12. godine vaš mališan bi trebao imati 28 zuba, a svoje umnjake će čekati do negdje 18. godine.

Kako se brinuti o trajnim zubima?

Prilikom klimanja prvog zuba mališana valja odvesti kod zubara da mu pregleda zubiće. Stomatolog će potražiti karijes, pregledati zube koji se klimaju i dati vam savjete o njezi zuba.

Naravno, kao i do sada, zube valja prati najmanje dva puta dnevno – ujutro i navečer. Do šeste godine mališan bi već trebao steći naviku samostalnog pranja zuba, ali vi uvijek možete prekontrolirati situaciju.

Klimanje zubića

Većina mliječnih zuba će se samostalno rasklimati i pasti bez imalo boli. No, ako zub ima čvrst korijen, te se dulje vremena klima, a ne ispada, potražite savjet stomatologa.

Foto: Freepik

Objava Trajni zubi – nicanje, ispadanje i na što paziti pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Oh, ne? Oh, da!

Prvo klimanje zuba dogodit će se oko šeste godine i to je zaista velika stvar za jednog predškolca! No, zub može ispasti i ranije, a ponekad se to zna i odgoditi. Ako vašem mališanu ne ispadne prvi mliječni zub do sedme godine, nazovite stomatologa i tražite savjet.

Kada krene rasti trajni zub on počinje gurati mliječni koji se počinje klimati. Kada je trajni zub gotov s prvom fazom rasta, mliječni ispada i spušta se trajni.

I da, trajni zubi ne bole! Što je super jer ste se vrlo vjerojatno naslušali plakanja od rasta mliječnih zuba.

Kako izvaditi mliječni zub

Vrlo brzo ćete saznati da se mališanu klima zubić jer će vam se doći pohvaliti. I to je super! No, imajte na umu da starinske metode čupanja zubića više ne funkcioniraju.

Umjesto vađenja zubića (koncem i kvakom i sl.) ohrabrite vašeg mališana da se nježno igra sa zubićem: gura ga jezikom, klima i igra se (čistim) prstićima ili četkicom. Mališan će zub moći u jednom trenutku i cijelog okretati jer će se držati na samo jednom kraku korijena – to je znak da će uskoro ispasti.

Ako dijete želi da mu se izvadi zub, i za to postoji rješenje! Maramicom primite zubić između dva prsta i lagano povucite, ali možda je i bolje da si mališan to sam napravi!

Higijena i stomatolog

Obavijestite svog stomatologa da je prvi mliječni zub ispao, a on će vas uputiti u daljnje korake.

Ono što će vam sigurno reći je da je vrijeme za pojačanu higijenu zubića jer počinju rasti zubi koji moraju trajati cijeli život. Također, vrijeme je i za uvođenje polugodišnjih posjeta stomatologu. To će djetetu uvesti naviku brige oko zuba, te ćete na vrijeme otkriti sve što treba otkloniti.

Foto: Freepik

Objava Klimanje zuba – zbogom mliječni, dobrodošli trajni pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Higijena dječjih zubića je iznimno bitna jer u ustima počinje naš probavni sustav. Kako bi zubići bili što zdraviji potrebno je paziti što se jede iako se četkaju dva puta dnevno. No, na što još treba reći NE, saznajte u nastavku…

NE izbjegavajte fluor

Previše fluora je štetno, ali potpuno izbjegavanje je svakako pogrešno. Pripazite na to da ne koristite previše paste.

NE preskačite četkanje

Dobro, postoje iznimne situacije, ali nikako ne preskačite četkanje zubića jer tako ćete spriječiti nastanak karijesa. Idealno bi bilo mališanima četkati zubiće nakon svakog jela, ali ok je i ako to činite ujutro i navečer.

NE preskačite nadgledanje pranja

Samostalnost je sjajna, ali ne kad se radi o pranju zuba. Sve dok ne krene u školu, morate djetetu prati zube, nakon što ono prvo opere samo.

NE dajte im ljepljive slatkiše

Šećer je loš, ali je još gori ako se lijepi za zube. Karmele, gumene bombone, pa i sušeno voće nudite samo rijetko, a bilo bi bolje da dijete odmah nakon konzumiranja opere zube.

NE dajte im da pijuckaju sokove

Naravno da smiju povremeno popiti sok, ali neka to NE bude iz dječje čašice iz koje mogu satima pijuckati. Tako su zubi neprestano izloženi šećeru.

I na kraju, jednom godišnje, minimalno, posjetite zubara!

Foto: Freepik

Objava Higijena dječjih zubića: 5 velikih NE! pojavila se prvi puta na pitajmamu.

U suradnji s dm-om i dr. stom. Mislavom Perićem donosimo    vam odgovore na najčešća pitanja i dileme roditelja. Ne  zaboravite da tijekom cijelog ožujka dileme oko odabira  proizvoda za dentalnu njegu možete potražiti u dm-u i dm  online shopu i pri tom ostvariti 15x više bodova dm active beauty. 

1. Kada biste savjetovali prvi posjet stomatologu?

Prvi posjet stomatologu bi obvezno trebao biti do navršene treće godine kad dijete ima svu mliječnu denticiju, odnosno nakon što niknu svi mliječni zubi. Naravno da posjet stomatologu treba napraviti i ranije, čim počnu nicati mliječni zubi, kada ne treba raditi nikakav bolni zahvat i kad nema traume za dijete. To je najvažniji period izgradnje djetetove percepcije o stomatologu.

2. Po vašem iskustvu, postoje li neke greške koje roditelji rade, a koje mogu uzrokovati strah djece od stomatologa?

Često se dogodi da roditelji prekasno dođu na pregled kod stomatologa, kad dijete ima nekakve probleme i bolove te ne može spavati ili jesti. U tim situacijama, da bi pomogli djetetu, moramo izvesti neke zahvate koji nisu baš ugodni i predstavljaju traumu za dijete. Dijete to, na žalost,  pamti cijeli život.

3. Kada početi s njegom zuba i na koji način?

Njega zuba treba početi onog trenutka kada oni niknu, znači od šestog mjeseca pa nadalje. To je naravno obveza roditelja. Dijete je u toj dobi premalo za upotrebu običnih četkica te zato postoje male četkice ili je čak dovoljna sterilna gaza da te male zubiće održavamo čistima. U toj dobi nije potrebna pasta za zube, samo temeljito i redovno čišćenje zuba redom kako niču.

4. Na što paziti prilikom odabira paste za zube i četkice?

Pastu i četkicu treba odabrati sukladno godinama, djeci trebaju četkice s malom glavom, a odraslima se preporučuje koristiti srednje tvrdu četkicu. Djeca trebaju upotrebljavati dječje paste, a odrasli bilo kakvu pastu za odrasle, prema želji.

5. Je li dovoljno nakon slatkiša isprati usnu šupljinu vodom ili je potrebno oprati zube i tijekom dana?

Ako nismo u mogućnosti oprati zube nakon jela, potrebno je barem malo isprati vodom kako bismo smanjili kiselost u ustima.

6. Kada dijete treba početi učiti koristiti dodatke svakodnevnom pranju zuba – vodicu za ispiranje usta i konac za zube?

Preporuka za potpunu higijenu usta bi bila kad dijete ima sve trajne zube te je dovoljno zrelo za odgovornu uporabu tih dodataka, znači negdje oko dvanaeste godine.

7. Kada dijete može početi nositi aparatić za zube ukoliko je to potrebno?

Ortodontske anomalije se mogu korigirati i u mliječnoj denticiji, ali najčešći početak terapije je kad niknu svi trajni zubi, negdje iza 12-13 godine. Terapija se obično provodi fiksnim aparatićima premda se u zadnje vrijeme dosta rade i prozirni aparatići (aligneri).

Foto: promo, Freepik

Objava Sve o njezi dječjih zuba! Stomatolog dr. Perić odgovara na važna pitanja pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Jako je nezgodno kada dijete prvi puta dolazi stomatologu, a razlog je  slomljeni zub, no budete li informirani, moći ćete ostati smireni i napraviti pravu stvar u najbolje vrijeme.

Što učiniti?

Dogodili se ipak da dijete slomi zub, najčešće neće biti posljedica na trajne zube, tako da u uglavnom nema razloga za paniku.

Kod male djece je teško napraviti i klinički pregled, pogotovo u slučaju bolnosti. Također, takve ozljede se događaju, najčešće, izvan radnog vremena, pa bi bilo korisno stomatologu se javiti e-mailom, te poslati sliku ozljede kako bi što prije i što bolje znao pomoći.

Kako pomoći?

Ovisno o djetetovoj dobi, i traume se dijele na one mliječnih zuba, one u mješovitoj denticiji i one u trajnom zubalu.

No kod dojenčadi i male djece nezgodno je to što traume u ustima često ne dolaze same: može doći i do ozljede usnice, jezika, brade ili nosa.

U slučaju udarca ili pada brzo i smireno reagirati. Djeca najčešće plaču jer se preplaše – iskreno, nisam vjerovala koliko dobro podnose udarce. To kao roditelji nažalost moramo prihvatiti kao sastavni dio odrastanja. Moram priznati da se katkada nakon pada uspaničim, no pokušavam bar izvana ostati smirena, koliko god to nekad bilo teško.

Pokušajte pomaziti i utješiti dijete nakon udarca te ga suptilno klinički pregledati. Potražite tragove krvi ili komadiće zuba te izvadite komadiće zuba, nekakvih predmeta ili bilo čega drugog iz usta. Pregledajte usnicu pa onda i zubiće. U slučaju jačeg krvarenja, pokušajte mjesto krvarenja pritisnuti krpom, gazom ili nečim sličnim nekoliko minuta kako biste zaustavili krvarenje. U slučaju veće rane, nastojte što prije doći do stomatologa ili potražite hitnu pomoć.

Ako primijetite modricu, uzmite komad leda, zamotajte ga u krpu ili u gazu te držite na zahvaćenom području nekoliko minuta pa maknite nekoliko minuta, da se ne bi stvorile ozebline.

Spremite slomljeni zub

U slučaju da se odlomio slomljeni zub ili pak puknuo cijeli zub, probajte ga što prije spremiti u neki improvizirani spremnik. Postoje pripremljeni spremnici koje možete nabaviti u ljekarni, no ako ih i nemate ili ne možete u par minuta nabaviti, svejedno možete sačuvati zub. Stavite ga u malu posudicu, najbolje s čepom radi lakšeg transporta, i neka bude uronjen u mlijeko ili još bolje u slinu, može to biti i fiziološka otopina ili voda s malo soli ako nemate ništa drugo pri ruci, no slina i mlijeko su najbolje otopine za transport.

Što prije stignete do stomatologa, to je prognoza bolja. Optimalno vrijeme je 45 minuta do nekoliko sati od traume. Zub nemojte ispirati vodom ni puno dirati jer se tako uništavaju vitalne strukture na zubnoj površini.

Iako nije ispao, slomljeni zub može biti više ili manje pomičan u ustima, te zubno meso oko njega može krvariti. To je često reverzibilna pojava, što znači da se on za koji dan može učvrstiti. Može se također pomaknuti iz svog ležišta u bilo kojem smjeru te se može intrudirati ili, laički rečeno, utisnuti u meso. To utiskivanje je zapravo i najopasnije za zametke trajnih zuba jer ih može oštetiti ili pomaknuti. Tu će stomatolog najčešće napraviti i malu rengensku snimku kako bi procijenio stanje zametka.

Najčešći oblici trauma su nekakvi manji potresi zuba s okolnim krvarenjem, koji se smire za nekoliko dana i koji bole samo na dodir ili jači pritisak. Može se dogoditi i da se odlomi veći ili manji komad zubića. Kod većih komada postoji opasnost da se vitalna struktura koja se nalazi unutar zuba, tzv. živac, izloži vanjskim utjecajima, te može doći do jačih ili slabijih bolova i upale. U takvim slučajevima potražite pomoć stomatologa i dajte djetetu nekakav sirupić protiv bolova kako bi moglo jesti.

Liječenje

Liječenje se individualno prilagođava djetetovoj dobi i stanju. Vrlo često su potrebne samo kontrole jer zubi mogu i naknadno reagirati na pretrpljenu traumu. Najčešće je to promjena boje zuba, odnosno zub može s vremenom potamniti.

Slomljeni zub može biti razlog za nervozu i razdražljivosti zbog bolova, pa imajte razumijevanja za promjene raspoloženja. Također, hranjenje može biti otežano zbog bolova, pomičnosti zuba ili rana na sluznici ili na usnicama. Pokušajte s mekšom hranom ili kašicama.

Postoji opasnost od pucanja kosti u ustima koja nosi zube, tzv. zubne alveole, i pomicanja fragmenata uslijed traume, pa svakako posjetite stomatologa radi kontrole traumom zahvaćenog područja.

Stomatolog katkada može tražiti da se napravi rengenska snimka pa se roditelji znaju uplašiti zbog nepotrebnog zračenja djeteta. Današnji aparati većinom koriste napredne tehnike snimanja u kojima je zračenje znatno smanjeno, na otprilike tek desetinu uobičajene doze zračenja, tako da je ta opasnost zanemariva, a podaci koje možemo dobiti iz rengenske snimke mogu nam biti jako važni za djetetovo daljnje liječenje. Također, svaki će stomatolog dobro razmisliti je li rengenska snimka stvarno potrebna u određenom slučaju.

Sve eventualne komplikacije bitno je samo na vrijeme uočiti i na vrijeme sanirati, te su nekakve trajne posljedice iznimno rijetke. Imate li pitanja ili nedoumica, javite se svojemu ili djetetovu stomatologu ili se obratite obiteljskom liječniku. Tko pita, ne skita.

Tekst: Valentina Petrović, dr. med. dent.
Ordinacija dentalne medicine Valentina Petrović

Foto: Freepik

Objava Slomljeni zub – što učiniti? pojavila se prvi puta na pitajmamu.