1. Oči kao u odraslih

Te njihove oči! To je ono zbog čega nam se bebe često čine tako nevjerojatno slatkima, uz cijeli popis drugih stvari. No, jeste li znali da su njihove oči već gotovo iste veličine kao kad budu u odrasloj dobi?

SAZNAJTE SVE ŠTO MORATE ZNATI O SVOJOJ BEBI?

Širina bebina oka je oko 16.5 mm, dok je kod odraslih oko 24 mm. Očne jabučice ostvare svoj najznačajniji rast upravo tijekom prve godine, te još jednom značajnije – tijekom puberteta.

2. Imaju škrge, repove i krzno

No, dobro, ne govorimo o vanzemaljcu, nego o bebi! Pa ipak, znate li da je vaša beba u nekom trenutku u maternici na vratu uistinu razvila otvor nalik na škrge (stručno nazvan faringealni luk)? Te se škrge kasnije pretvore u kosti čeljusti i ušiju (naše su uši posljednji „dokazi“ tih otvora). U isto vrijeme, na bebi je vidljiv i – rep. No, dok se službeno upoznate s bebom, on će nestati. Ali ostat će krzno! Da, nije neobično da bebe budu prekrivene ostatcima dlaka na nekim mjestima po tijelu. Ne brinite se, nestat će u prvih par tjedana.

3. Rađaju se bez tjelesnog sata

Za ovo ne trebate dokaze, zar ne? Iako su bebina buđenja izvan reda i rasporeda naporna za roditelje, bebi je to sve sasvim normalno. Naime, one još uvijek nisu svladale svojim cirkadijskim ritmom – fiziološkim impulsom koji tijelu daje do znanja da je vrijeme za spavanje noću, a da treba biti budno danju. Pričekat ćete da se to sredi… Između tri i pet mjeseci.

4. Rođene su s više kostiju nego odrasli

Možete li vjerovati da u to malo tjelešce stane čak 300 kostiju? Odrasla osoba ima ih 206. Kamo nestanu? Neke kosti srastu u jednu.

5. Sjećaju se maternice

Studija provedena u Nizozemskoj utvrdila je da fetusi imaju kratkoročno pamćenje zvukova, i to od oko 30. tjedna trudnoće.

PRATITE RAZVOJ BEBE IZ MJESECA U MJESEC

Tijekom studije fetusi nisu reagirali na glasne zvukove kakve su već čuli. Tako, na primjer, ne reagiraju na lavež psa ako ga često čuju.

6. Imaju triput više okusnih pupoljaka

Ako ste se ikada pitali zašto beba tako slasno mljacka tu bljutavu rižu ili korabu, sad vam je sigurno jasnije. Imaju triput više okusnih pupoljaka, pa mogu uživati u tom nezačinjenom pireu od jednog sastojka. Beba ima oko 30,000 pupoljaka, dok odrasli čovjek ima oko 10,000.

7. Plaču s naglaskom

Možete li prepoznati odakle je beba samo na temelju plača? Ne, naravno. No, istraživanja su pokazala da bebe uistinu plaču različito, ovisno o tome s kojeg govornog područja dolaze.

Na primjer, francuske bebe plaču s laganim uzlaznim naglaskom na kraju. Njemačke bebe započinju snažnim plačem, čiji ton zatim opada, baš kako je to u njemačkom jeziku.

8. …ali nemaju suze

Bebe će puno plakati tijekom prvih tjedana, primijetit ćete (nemate izbora, znamo). No, ako uspijete obratiti pažnju na to, primijetit ćete da nema suza na njihovim obrazima. Naime, bebe se rađaju sa suznim kanalima, ali suza je dovoljno tek za vlaženje oka, pa nema viška koji bi se kotrljao niz obraze. Suze ćete vidjeti tek u razdoblju od mjesec dana do tri mjeseca.

Foto: Freepik

Objava Bebe – 8 neobičnih činjenica o novorođenčadi pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Ono što bebe moraju naučiti napraviti kako bi što bolje vidjele jest kako vizualne informacije koje oko vidi poslati mozgu kako bi bolje vidjeli i razumjeli svijet oko sebe, te komunicirali s okolinom. Upravo su oči bebina važna veza sa svijetom, čak i prije nego počnu držati predmete, puzati ili sjediti.

Kako se razvija bebin vid?

Od rođenja do četiri mjeseca

• Na rođenju bebu zatrpa mnoštvo vizualnih podražaja. Iako može vidjeti predmete jakih kontrastnih boja, bebin vid nije razvijen tako da bi mogla vidjeti razliku između dva različita predmeta ili pomicati oči od jedne do druge slike.
• Tijekom prvih mjeseci života oči se počnu usklađivati i vid se naglo popravi. Koordinacija oka i ruke počinje se razvijati kad dijete počne pratiti predmete koji se miču i posezati za njima.
• Tijekom prva dva mjeseca života oči nisu dobro koordinirane, pa se može činiti da beba gleda ukriž. To je najčešće normalno, ali ako se to nastavi, potražite savjet okuliste.
• S otprilike tri mjeseca beba bi trebala moći pratiti predmete koji se miču.

Pet do osam mjeseci

• Tijekom ovog razdoblja, koordinacija oka sve je bolja.
• Percepcija dubine ne javlja se pri porođaju, a tek s pet mjeseci oči su sposobne raditi zajedno kako bi oformile trodizmenzionalnu sliku i vidjele dubinu.
• Iako boje koje vidi dijete nisu jednake onima koje vide odrasli, do petog mjeseca beba dobro vidi boje.
• S osam mjeseci većina beba počne puzati, što dodatno popravi koordinaciju oka, ruke, stopala i tijela. Bebe koje su rano prohodale i nisu dovoljno puzale možda neće naučiti dovoljno dobro kako koristiti oba oka istovremeno, kao ona koja su puzala.

Devet mjeseci do godinu dana

• S oko devet mjeseci beba se počne dizati na nogice. Do 10 mjeseci trebala bi moći hvatati predmete palcem i kažiprstom.
• Do godine dana većina beba pokušava hodati ili hoda. Roditelji bi trebali poticati radije puzanje umjesto hodanja, jer bolje utječe na koordinaciju oka i ruke.
• Bebe sad već poprilično dobro procijeniti udaljenost i precizno baciti stvari.

Jedna do dvije godine

• Do druge godine koordinacija oka i ruke trebala bi biti dobro razvijena.
• Djeca ove dobi zainteresirana su za istraživanje okoline, te gledanje i slušanje. Prepoznaju poznate predmete i slike u slikovnicama, te mogu crtkarati pastelama ili bojicama.

Foto: Freepik

Objava Vid kod beba – vodič za razvoj kroz mjesece pojavila se prvi puta na pitajmamu.