Febrilne konvulzije u biti su jedan oblik epileptičnih napadaja koji se javljaju za vrijeme povišene tjelesne temperature, i to temperature kojoj uzrok nije infekcija središnjeg živčanog sustava (bolesti poput meningitisa ili encefalitisa). Ovaj oblik napadaja, febrilne konvulzije odnosno grčevi, najčešći su epileptički poremećaj, a javlja se isključivo kod male djece, i to je ono što ih čini zastrašujućima.

Kada se javljaju?

Febrilne konvulzije javit će se kod četiri do pet posto djece, a najčešće se javljaju kod djece stare između tri mjeseca i pet godina. Najveći ih se postotak javlja između 17. i 23. mjeseca starosti djeteta, i to nešto češće kod muške djece. Iako sa sigurnošću još uvijek nije utvrđeno zbog čega se javljaju, dokazano je da za njih postoji genska predispozicija, odnosno da se mogu naslijediti.

Od djece koja su imala jedan napadaj, kod njih četiri posto napadaj se više neće ponoviti, a ponovit će se kod 30-ak posto djece. Najčešći su uzroci visokih temperatura tijekom kojih se javljaju febrilne konvulzije:

• humani herpesvirus
• virus gripe tipa A,
• virusi parainfluence
• adenovirusi

Kako izgleda napadaj?

Tijekom napadaja grči se cijelo tijelo, očne jabučice su fiksirane na jednoj strani, mogu se tresti ruke i noge, poplavjeti usne, dijete prestaje disati, može izgubiti svijest, a sve to traje samo nekoliko minuta. Nakon toga dijete će vrlo vjerojatno biti plačljivo i pospano, ali bez brige – to je normalno!

Prva pomoć!

Dijete nemojte ni slučajno: 

• polijevati hladnom vodom
• tuširati
• pljuskati
• gurati išta u usta

Prvo što treba jest osigurati prohodnost dišnih putova. Pritom mu se ne smije vaditi jezik iz usta ili u usta stavljati maramice kako bi se spriječilo gutanje ili griženje jezika. To ćete spriječiti tako da dijete okrenete na bok da mu je glava okrenuta u stranu, kako mu jezik ne bi blokirao disanje. Nakon što prođe napadaj dijete odvedite u bolnicu, tamo će dobiti klizmu Diazepama, te će morati ostati na promatranju. Liječnici će vam dati i klizmu za doma, te vam objasniti korištenje.  

I za kraj malo ohrabrenja…

Vjerojatnost je da se konvulzije ponove 50 posto. Od djece koja su doživjela ponovnu pojavu konvulzija najveći ih je dio to doživio samo još jednom. Samo manji dio djece,  tri ili više puta. Ma koliko bile strašne, konvulzije su benigna pojava. Tek kod pet posto djece koja su imala konvulzije mogla bi se kasnije javiti epilepsija.

Foto: Freepik

Objava Febrilne konvulzije: sve što trebate znati! pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Napadaji se pojavljuju u dobi između tri mjeseca i pet godina prilikom visoke temperature koja nije povezana s upalama središnjeg živčanog sustava, poput meningitisa ili encefalitisa. Febrilne konvulzije nisu opasne odnosno ne uzrokuju oštećenja mozga, te nemaju ni utjecaja na intelektualni razvoj djeteta.
Febrilne konvulzije odnosno grčevi predstavljaju najčešći epileptički poremećaj u čovjeka.

Što uzrokuje febrilne konvulzije?

Biološka osnova za febrilne konvulzije nije poznata, a prema nekim znanstvenicima poremećaj je nasljedan. Naime, prema istraživanjima rizik za grčeve se povećava čak 10 do 15% ako u bližoj obitelji postoji osoba koja je imala napadaje.

Faktor koji povećava rizik od febrilnih konvulzija su teški porodi, usporeni neurološki razvoj bebe, te kako smo ranije naveli – nasljedni faktor.

Kada se pojavljuju?

Febrilne konvulzije se pojavljuju kod djece između tri mjeseca i pet godina starosti, najveća učestalost im je pak u razdoblju od 17. do 23. mjeseca pri visokoj temperaturi.

Kod 30-ak % djece napadaj će se ponoviti nakon prvog, a samo 4% djece imati će samo jedan napad.

Rizik od napadaja febrilnih konvulzija raste u siječnju, lipnju, kolovozu i studenom. Naime, u tim mjesecima najčešća su oboljenja od adenovirusa ili pak respiratornih infekata i crijevnih infekata.

Kako izgledaju?

Febrilne konvulzije izgledaju i zvuče strašno i svaki roditelj koji ih je proživio će svjedočiti da je pomislio da mu dijete umire.

Bebi se očne jabučice fiksiraju na jednu stranu, podrhtavaju ili se tresu i noge i ruke, pojavljuje se plavo oko usana uz glasno krkljanje, a karakteristični su i napadaji prestanka disanja odnosno apneje.

U vrijeme napadaja dijete ima temperaturu između 39 i 40 stupnjeva.

Prva pomoć prilikom napada

Prilikom napadaja djetetu nemojte vaditi jezik iz usta ili mu gurati maramice kako bi spriječili odgrizanje jezika. Gutanje i griženje jezika ćete spriječiti ako dijete lagano i nježno okrenete na bok tako da mu jezik ne može blokirati disanje.

Prilikom napadaja djetetu nježno držite glavicu okrenutu na stranu kako se ne bi ozlijedilo.

Dijete nemojte niti slučajno:

1. tuširati hladnom vodom (šokirat će se)
2. polijevati vodom
3. šamarati ili lagano pljuskati po obrazu (nećete prekinuti napad)
4. bilo što gurati u usta – uključujući i vaše prste kako bi izvadili jezik

Liječenje

Febrilne konvulzije će spontano proći unutar nekoliko minuta, no roditelji se svakako moraju uputiti u bolnicu ili pedijatru.

Kod ponavljajućih konvulzija, ako je u pitanju beba, liječnik će roditeljima dati lijek diazepam koji se primjenjuje rektalno. Kod veće djece lijek se primjenjuje intravenski.

Nakon napada liječnik će učiniti EEG mozga kako bi isključio upalu središnjeg živčanog sustava, a kod ponavljajućih napada učinit će se i lumbalna punkcija.

Sprječavanje ponavljanja febrilnih konvulzija

U cilju sprečavanja napadaja kod djece koja su ih imala više, liječnik će prepisati fenobarbiton koji se daje nakon prvog napadaja pri vrućici da se napadaj ne ponovi.

Ako je dijete imalo više napadaja liječnik će prepisati klizmu diazepama preventivno uz mjere sprječavanja porasta temperature.

Rizik od epilepsije

Samo mali broj djece, oko 5%, će razviti epilepsiju nakon napadaja febrilnih konvulzija.

Foto: Freepik

Objava Febrilne konvulzije kod djece – što, kako i zašto? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Epilepsija predstavlja kronični poremećaj stanica moždane kore zbog kojeg te stanica postanu “prenadražljive”. Stanice moždane kore u epileptičkom napadaju sinhronizirano izbijaju električne impulse.

Uzroci epilepsije

Uzroci epilepsije mogu biti brojni, od prirođenih poremećaja središnjeg živačnog sustava, pa sve do traume glave ili tumora. U dječjoj dobi epilepsija je najčešće uzrokovana neonatalnom traumom. Nakon toga slijede uzroci poput poremećaji razvoja krvnih žila, prirođena oštećenja, ozljede glave i infekcije.

Međutim, najveći i najznačajniji broj epilepsija su one s nasljednom osnovom i one kriptogene (skrivenog, nevidljivog značenja).

Epileptički napadaji

Epileptički napadaji su klinička manifestacija epilepsije, a postoji nekoliko vrsta napadaja.

Grand mal napadaj

To je najteži oblik epileptičkog napadaja u kojem bolesnik uz glasan krik gubi svijest, pada na pod, pjena mu izlazi na usta, te se trza i grči. Nakon napadaja slijedi duboki san ili pak koma, ako je riječ o dužem napadaju i težem obliku bolesti.

Apsans

To je kratkotrajni gubitak svijesti s prestancima tjelesnih aktivnosti, uključujući i disanje, a traje najdulje 20-ak sekundi. Apsans je specifičan po tome što bolesnik ne zna da ima napadaj, a tijekom dana ih može biti nekoliko. Javlja se isključivo kod djece.

Mioklonizmi

Riječ je o nevoljnim trzajevima mišića, a mogu uključivati cijelo tijelo, pojedine skupine mišića ili pak zasebne mišiće. Tipični mioklonizmi su trzajevi kapaka ili pak trzajevi glavom.

Atonički ili astatski napadaji

Kod ove vrsta napadaja riječ je o potpunom gubitku tonusa čitavog tijela. Kod atoničkog napadaja osoba se ruši na pod i često trpi traumu od pada.

Epilepsija i epileptički napadaj

Epilepsija je skup kroničnih neuroloških poremećaja, dok je epileptički napadaj manifestacija epilepsije. Osoba koja je imala epileptički napadaj ne mora nužno imati epilepsiju.

Epilepsiju će liječnici dijagnosticirati tek nakon isključenih drugih uzročnika napadaja (poput traume glave), utvrđivanja okolnosti napadaja, te naposljetku EEG nalaza.

Epileptički napadaji kod djece

Epileptički napadaji kod djece su vrlo česti bez dijagnoze epilepsije kao bolesti.

Febrilne konvulzije: epileptički napadaj koji se javlja uslijed visoke temperature , a vrlo je čest kod djece do četvrte godine života.

Upale mozga: meningitis i encefalitis često će uzrokovati epileptički napadaj

Kontuzija mozga: nagnječenje mozga često kao simptom ima epileptički napadaj

Moždani udar: udar često ima popratni epileptički napadaj

Metabolički poremećaji: manjak kalcija i elektrolita i niska razina šećera mogu biti okidač za epileptički napadaj

Foto: Freepik

Objava Što je epilepsija? pojavila se prvi puta na pitajmamu.