Membrane zahvaćene infekcijom mogu oteći, a u ekstremnim slučajevima i prouzročiti oštećenja živaca u mozga te izazvati paralizu, promijenjene reakcije osjetila (oči mogu postati preosjetljive na svjetlo), invalidnost, pa i smrt.

Dva su tipa meningitisa: virusni i bakterijski.

Virusni meningitis smatra se manje opasnim jer u njegovi simptomi relativno blagi i gotovo nikad nije opasan za život. Bakterijski je jako opasan jer može izazvati trovanje krvi (sepsu), uzrokujući pritom i osip koji se povezuje s tom bolesti.

Sama mogućnost da dijete može oboljeti od meningitisa, noćna je mora svakog roditelja. No, unatoč roditeljskom strahu, korisno je znati da je meningitis u djece rijedak. Bez obzira na to, uvijek treba biti na oprezu, pa nije loše znati kako zapravo prepoznati meningitis.

Simptomi bakterijskog meningitisa:

-osip koji ne blijedi ni kad staklom pritisnete kožu
-visoka temperatura
-hladne ruke i noge
-dijete ne želi da ga dodirujete
-neobičan plač
-ukočenost i grčevi
-obamrlost i izostanak reakcija
-ispupčenje ili napetost fontanele (mekani dio glave)
-slab tek ili povraćanje
-blijeda koža s mrljama
-tup pogled
-pospanost, teško buđenje

Metode provjere:

Na kožu zahvaćenu osipom pritisnite stakalce kako biste vidjeli hoće li koža izblijedjeti. Osip koji isprva izgleda kao da je koža izbodena iglicama, a kasnije se pretvara u ljubičaste modrice trebao bi – na mjestu pritiska – izblijedjeti.

Ako ne izblijedi uslijed pritiska stakalca, odmah biste trebali pozvati hitnu pomoć. Ipak, znajte da osip nije uvijek rani simptom. Ključ je u postojanosti simptoma. Traju li duže od nekoliko sati ili se pogoršavaju, pozovite hitnu pomoć.

Što je uzrok meningitisa?

Klice koje izazivaju oba tipa bolesti šire se kašljanjem i kihanjem. Uzročnici bakterijskog meningitisa ne žive dugo izvan tijela, ali se mogu proširiti dužim bliskim kontaktom, primjerice, dijeljenjem pribora za jelo i ljubljenjem.

S druge strane, uzročnici virusnog meningitisa mogu danima živjeti izvan tijela i ne mogu se „pokupiti“ s kontaminiranih površina.

Što možete poduzeti?

Postoje cjepiva protiv nekih uzročnika bakterijskog meningitisa, poput Hib-cjepiva koje se daje djeci u sklopu obvezatnog programa cijepljenja. No, cjepivo protiv najčešćeg tipa te bolesti – meningitisa B – nažalost ne postoji. Sumnjate li da je vaše dijete oboljelo od meningitisa, smjesta potražite liječničku pomoć ili nazovite hitnu.

Foto: Freepik

Objava Što je meningitis i kako se liječi? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Epilepsija predstavlja kronični poremećaj stanica moždane kore zbog kojeg te stanica postanu “prenadražljive”. Stanice moždane kore u epileptičkom napadaju sinhronizirano izbijaju električne impulse.

Uzroci epilepsije

Uzroci epilepsije mogu biti brojni, od prirođenih poremećaja središnjeg živačnog sustava, pa sve do traume glave ili tumora. U dječjoj dobi epilepsija je najčešće uzrokovana neonatalnom traumom. Nakon toga slijede uzroci poput poremećaji razvoja krvnih žila, prirođena oštećenja, ozljede glave i infekcije.

Međutim, najveći i najznačajniji broj epilepsija su one s nasljednom osnovom i one kriptogene (skrivenog, nevidljivog značenja).

Epileptički napadaji

Epileptički napadaji su klinička manifestacija epilepsije, a postoji nekoliko vrsta napadaja.

Grand mal napadaj

To je najteži oblik epileptičkog napadaja u kojem bolesnik uz glasan krik gubi svijest, pada na pod, pjena mu izlazi na usta, te se trza i grči. Nakon napadaja slijedi duboki san ili pak koma, ako je riječ o dužem napadaju i težem obliku bolesti.

Apsans

To je kratkotrajni gubitak svijesti s prestancima tjelesnih aktivnosti, uključujući i disanje, a traje najdulje 20-ak sekundi. Apsans je specifičan po tome što bolesnik ne zna da ima napadaj, a tijekom dana ih može biti nekoliko. Javlja se isključivo kod djece.

Mioklonizmi

Riječ je o nevoljnim trzajevima mišića, a mogu uključivati cijelo tijelo, pojedine skupine mišića ili pak zasebne mišiće. Tipični mioklonizmi su trzajevi kapaka ili pak trzajevi glavom.

Atonički ili astatski napadaji

Kod ove vrsta napadaja riječ je o potpunom gubitku tonusa čitavog tijela. Kod atoničkog napadaja osoba se ruši na pod i često trpi traumu od pada.

Epilepsija i epileptički napadaj

Epilepsija je skup kroničnih neuroloških poremećaja, dok je epileptički napadaj manifestacija epilepsije. Osoba koja je imala epileptički napadaj ne mora nužno imati epilepsiju.

Epilepsiju će liječnici dijagnosticirati tek nakon isključenih drugih uzročnika napadaja (poput traume glave), utvrđivanja okolnosti napadaja, te naposljetku EEG nalaza.

Epileptički napadaji kod djece

Epileptički napadaji kod djece su vrlo česti bez dijagnoze epilepsije kao bolesti.

Febrilne konvulzije: epileptički napadaj koji se javlja uslijed visoke temperature , a vrlo je čest kod djece do četvrte godine života.

Upale mozga: meningitis i encefalitis često će uzrokovati epileptički napadaj

Kontuzija mozga: nagnječenje mozga često kao simptom ima epileptički napadaj

Moždani udar: udar često ima popratni epileptički napadaj

Metabolički poremećaji: manjak kalcija i elektrolita i niska razina šećera mogu biti okidač za epileptički napadaj

Foto: Freepik

Objava Što je epilepsija? pojavila se prvi puta na pitajmamu.