Glasovi se javljaju određenim razvojnim redoslijedom, pa tako slušajte čujete li „p“, „b“, „m“ i „v“, a kasnije i „d“ i „g“.

Gugutanje se odnosi na zvukove koji nastaju kad se suglasniku doda samoglasnik – na primjer „gu-gu“ ili „ba-ba“. 
Do osmog ili devetog mjeseca gugutanje se razvija tako što se spajaju po dva suglasnika, na primjer „mu-bu“ ili „du-vu“. Do desetog mjeseca gugutanje podrazumijeva do pet slogova i raznovrsnih tonova – „gu-iii-ja“ ili „ka-da-bu-ba“. To zvuči kao da je vaše dijete izumilo vlastiti jezik.

Savjet!

Napravite vreću za gugutanje – izaberite igračke koje vaše dijete potiču na govor, s kojima se možete zajedno igrati. Dobre su igračke, primjerice, igračka telefon, mikrofon, zrcalo, knjiga koja proizvodi zvukove, tuljac od kuhinjskih ubrusa koji proizvodi jeku dok pričate kroz njega, plišane životinje (izaberite one koje proizvode jasne zvukove poput „muuu“ ili „vau vau“), igračka auto („brum-brum“) i lutke za ruke.

Foto: Pexels

Objava Kada beba počinje gugutati? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Kako napreduje razvoj govora, razvija se i rječnik vašeg mališana, a kako mu vi možete pomoći i što učiniti ako se pojave teškoće?

UČENJE JEZIKA

Prve su riječi vaše bebe krici i plač, a vi morate naučiti znači li to da želi jesti, spavati ili joj treba promijeniti pelenu. Sa šest će tjedana beba gugutati, a između četvrtog i šestog mjeseca to će se pretvoriti u žubor različitih glasova kojima će vam željeti priopćiti što želi.
S otprilike šest mjeseci izgovorit će prvi toliko željeni ma-ma, a do sedmog će mjeseca odgovarati na svoje ime. Kada navrši godinu dana, vaš će mališan početi izgovarati prve prave riječi poput „mlijeko“ i „još“.

ŠTO JE NORMALNO?

Ne zaboravite da je svako dijete različito, stoga se nemojte brinuti ako vaš mališan uči brže ili sporije od navedenog. Postoji niz razloga zbog kojih se govor vašeg mališana razvija brže ili sporije. Djevojčice obično progovore prije dječaka (premda nije poznato zašto), mlađi blizanac može biti sporiji jer stariji govori za oboje, no vaš će mališan učiti svojim tempom. Ako ste ipak zabrinuti da kasni za svojim vršnjacima, razmislite o savjetovanju sa stručnjakom.

ISPRAVLJANJE GOVORA

Do četvrte godine vaš mališan neće moći razumjeti gramatička pravila, stoga ga nemojte ispravljati ako ne razlikuje imperfekt od imenica! Ako je sadržaj rečenice pravilan, na primjer „mama, sve sam jedeo“, najbolje je da potvrdite to što je rekao ponavljajući rečenicu u pravilnom obliku: „Da, sve si pojeo.“ Tako ga nećete kritizirati zato što je upotrijebio iskrivljeni glagolski oblik, već ćete mu dati primjer koji u budućnosti može oponašati.

IMATE PROBLEMA?

Uobičajeni problemi koji se mogu pojaviti kod mališana su „šuškanje“, nemogućnost izgovaranja glasa r i mucanje. Ako dijete često duda dudicu ili palac, to može utjecati na izgovor jer sprječava jezik da dođe u pravilan položaj za stvaranje nekih glasova. Posljedica može biti prečesta upotreba glasa c ili g ili guranje jezika između prednjih zuba što rezultira „šuškanjem“.

Pokušajte dijete odviknuti od dudanja dudice ili palca i nemojte mu dopustiti da govori kada ih ima u ustima. Šuškanje kod mališana obično nije povod za zabrinutost, osim ako ne utječe na sve što izgovara. Potražite savjet specijalista za govor ako primijetite da je mališanu teško postići da ga drugi razumiju.

ZNAKOVI UPOZORENJA

Teškoće koje smo ovdje spomenuli može uzrokovati niz čimbenika. Ovo su neki od pokazatelja da vaš mališan možda ima teškoća s učenjem jezika i razvojem govora:

•    Ima li mališan teškoća s koncentracijom?
•    Ima li teškoća s razumijevanjem jednostavnih uputa?
•    Jesu li njegove društvene vještine i igra s drugom djecom ograničene?
•    Je li mu teško saslušati pitanje i dati odgovor?
•    Je li teško razumjeti njegov izgovor, ili jako muca?
•    Frustrira li ga kada pokušava razgovarati?
•    Je li ikada imao slušnih problema?

Spomenute teškoće ne znače da će mališan nužno imati problema s govorom, samo su znakovi na koje treba obratiti pozornost. Ako ste zabrinuti da se govorne vještine vašeg mališana ne razvijaju kako treba, razgovarajte s liječnikom.

7 NAČINA DA POTAKNETE RAZVOJ GOVORA

1. Igrajte igre koje potiču komunikaciju i naizmjenično preuzimanje zadataka poput skrivača ili dodavanja loptom.
2. Obraćajte mu se kratkim rečenicama koje mališan može razumjeti.
3. Riječima koje već poznaje dodajte druge riječi. Kada kaže „auto“, vi dodajte „crveni auto“.
4. Nemojte zahtijevati odgovor na svoja pitanja, to može izazvati pritisak. Umjesto da ga pitate „što crtaš?“, opišite mu ono što radi – na primjer, recite mu: „Crtaš kuću.“ Nemojte očekivati ili zahtijevati da vam odgovori. Mališan će zapamtiti ono što govorite ako i ne odgovori.
5. Svoje rečenice popratite gestama i znakovima. Kada mu kažete „pogledaj plavi tramvaj“, pokažite ga također prstom.
6. Razgovarajte o različitim temama i iskoristite situacije u kojima se nalazite kako bi mališan naučio nove riječi. Često ih ponavljajte kako bi mu se urezale u pamćenje. Ako razgovarate o životinjama, uzmite knjigu ili pogledajte animirani ili dokumentarni o toj temi pokazujući životinje i glasajući se poput njih.
7. Dopustite mališanu da bira kada mu nudite piće. Umjesto da ga pitate „želiš li nešto popiti?“, recite „želiš li sok ili mlijeko?“ Na taj ćete ga način ohrabriti da vam ne odgovori samo s „da“.

Foto: Pexels

Objava Razvoj govora vašeg mališana – pratite i reagirajte na vrijeme pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Jedno je od češćih pitanja koje roditelji postavljaju logopedu je pitanje o najboljem izboru igračaka za dijete koje pokazuje kašnjenje govorno-jezičnog razvoja. Moj je odgovor roditeljima da se govorno-jezični djetetov razvoj potiče kroz sve oblike interakcije i igre s djetetom ali ipak postoje smjernice koje nam pomažu u boljem izboru igračaka.

Elektroničke igračke nisu najbolji izbor

Elektroničke igračke govore, pjevaju, recitiraju, imenuju predmete, boje… Tržište je bogato interaktivnim elektroničkim igračkama i većina djece voli se igrati s njima. Postavlja se pitanja jesu li one najbolji izbor za dijete? Trenutačno dostupna istraživanja na ovu temu daju negativan odgovor na postavljeno pitanje. Komunikacija je temelj usvajanja jezika i razvoja govora, a elektronička igračka nije igračka koja potiče međusobnu  komunikaciju sudionika igre.

Djetetova najbolja igračka je roditelj, a sve ostalo samo su pomoćni alati

Dijalog, razgovor između sudionika igre tijekom igranja s elektroničkim igračkama minimalan je ili izostaje.  Izmjena uloga u komunikaciji (ja pričam – ti slušaš, ti pričaš ‒ja slušam)  također je nedovoljna, a upravo ti  aspekti komunikacije čine komunikacijski temelj za uspješan govorno-jezični djetetov razvoj. Istraživanja su pokazala da tijekom igre s elektroničkim igračkama djeca proizvode mali  broj zvukova, glasova i riječi jer je potreba za komunikacijom i govorom izrazito smanjena.

Jedna od važnih odrednica igre s djecom je i činjenica da tijekom zajedničke igre roditelji verbalno prate i opisuju tijek igre (npr. imenuju sudionike u igri, opisuju radnje koje se događaju tijekom igre, rade logičke poveznice između dijelova igre…) ali tijekom zajedničke igre djeteta i roditelja s elektroničkim igračkama verbalno je praćenje igre oskudnije, igra je popraćena  manjim brojem riječi, manjim rasponom vrsta riječi, socijalna je interakcija oslabljena, što rezultira osiromašenim komunikacijskim i govorno-jezičnim okruženjem koje nije poticajno za djetetov razvoj.

Birajte tradicionalne igračke

U tradicionalne igračke ubrajamo puzzle, kockice, drvene životinjice, lutke, slagalice, umetaljke. Međusobna interakcija, izmjena uloga u komunikaciji, učestalost iniciranja komunikacije, uzajamnost u međusobnoj komunikaciji samo su neke od prednosti igranja tradicionalnim igračkama.

Istraživanja su pokazala da  tijekom igranja s  tradicionalnim igračkama roditelji  koriste veći broj riječi, raspon je vokabulara (vrste riječi koje se upotrebljavaju u različitim kontekstima) širi, verbalizacija koja prati igru bogatija je, izmjena uloga u komunikaciji češća, igra je praćena i većim brojem neverbalnih ponašanja (pokazivanjem, izrazima lica, tonom glasa…) te upravo zbog toga igranjem s tradicionalnim igračkama potičemo ono što je najvažnije za uspješan razvoj komunikacijskih i  govorno-jezičnih vještina  djeteta, a to je socijalna interakcija.

Knjige i slikovnice uvijek su dobrodošle

Čitanjem i prelistavanjem slikovnica potičemo razvoj govorno-jezičnih djetetovih vještina. Uspoređujući djecu koja su od najranije dobi  odrastala uz knjige, slikovnice i iskustvo prelistavanja slikovnica i čitanja i djecu  koja su odrastala u siromašnijem okruženju kada govorimo o knjigama i čitanju, istraživanja su dokazala pozitivan utjecaj čitanja na govorno-jezični razvoja djece.

Istraživanja su pokazala da tijekom igranja tradicionalnim igračkama roditelji koriste veći broj riječi

Objašnjavajući značenja riječi, poticanjem povezivanja riječi i slike, postavljanjem pitanja, opisivanjem slika stvaramo pozitivno i poticajno okruženje za govorno-jezični razvoj djeteta koje će kasnije, tijekom školskog razdoblja rezultirati i uspješnijim školskim uspjehom (lakšim ovladavanjem vještinama čitanja i pisanja, lakšim razumijevanjem tekstova…)

I ne zaboravite!

I za zaključak moram naglasiti da danas na tržištu postoji velik broj igračaka (elektroničkih, modernih, tradicionalnih, skupih, malo manje skupih …), ali  djetetova najbolja igračka nije skupa, nije nedostupna  jer najbolja je igračka roditelj, a sve ostalo samo su pomoćni alati.

U vrijeme kada imamo malo vremena za igranje s djecom uvelike je važno istaknuti važnost upravo tako provedenih zajedničkih trenutaka jer samo na taj način potičemo cjelokupan djetetov razvoj.

Tekst: Martina Starčević Perica, prof. logoped
Logopedsko-rehabilitacijski centar ABC
martininblog.hr
Foto: Unsplash

Objava Koje igračke mogu potaknuti razvoj govora i jezika pojavila se prvi puta na pitajmamu.