Ultrazvuk (UZV) mozga slikovna je dijagnostička metoda prikaza građe mozga. Kako ultrazvučni valovi ne prolaze kroz kost, za prikaz mozga u lubanji potreban je tzv. akustički prozor. U novorođenačkoj i dojenačkoj dobi, ali i u prerano rođene djece (prematurusa) za izvođenje pretrage koristimo veliku fontanelu, strukturu na vrhu glave gdje kosti lubanje po porođaju nisu potpuno okoštale. Središnji smještaj velike fontanele omogućuje optimalan prikaz građe mozga.

Pregled se izvodi tako da se djetetu koje leži na leđima na stolu za pregledavanje (ili inkubatoru). Nad otvor velike fontanele stavi se kontaktno sredstvo (gel) i prisloni sonda ultrazvučnog aparata.
Naginje se i okreće u željenim smjerovima za dobivanje različitih međunarodno standardiziranih ultrasonografskih
presjeka mozga.

Prema potrebi, ovisno o nalazu, ultrazvučni se presjek može i prilagođavati. Postupnim zatvaranjem (okoštavanjem) velike fontanele, kao i rastom glave, pouzdanost metode smanjuje se do nemogućnosti izvođenja pretrage.

Kako izgleda UZV mozga

Ultrazvuk mozga bezbolna je, neinvazivna i neškodljiva pretraga za dijete i može se ponavljati više puta ako je potrebno. Zbog svoje jednostavne i praktične primjene ultrazvuk je danas metoda izbora pregleda mozga u neonatalogiji i razvojnoj neurologiji. U svakom od položaja ultrazvučne sonde prikazuje se građa i eventualni poremećaji u anatomskoj strukturi mozga.

Najčešća medicinska indikacija za ultrazvuk mozga je perinatalno neurorizično dijete, prerani porođaj, nedostatak kisika, otežani porod, nizak Apgar, perinatalna infekcija ili druga medicinska stanja koja mogu utjecati na optimalan tijek trudnoće, porođaja i ranog doba nakon rođenja djeteta. Izvodi se i kod djece male porođajne mase ili odstupanja u opsegu glave, kao i dinamici rasta opsega glave (premalo ili previše) koja se redovno prati tijekom sistematskih pregleda u pedijatrijskim ordinacijama. Preporučuje se kao pretraga već kod sumnje u neurorazvojno odstupanje u prvim mjesecima života u smislu usporenog neurorazvoja, hipertonusa, hipotonusa i sl. upravo zbog svoje veće pouzdanosti ako se ranije izvede.

Odgađanje pretrage zbog sve manjih dimenzija velike fontanele i rasta glave dovodi do sve slabijeg prodiranja ultrazvučnih valova. Posljedica je niža rezolucija i manje detalja prikaza moždanog tkiva.

Ultrazvuk mozga izvodi se i u djece koja u rano dojenačko doba razviju konvulzije, epilepsijske napadaje, pretjerano su pospana ili razdražljiva.

Moderni uređaji

U slučaju znakova povećanja intrakranijskog tlaka (pritiska u glavi) ultrazvuk je odlična metoda praćenja dinamike promjena. Ali i indikacija za operativno liječenje i ugradnju „pumpice“ odnosno ventrikuloperitonealne drenaže od strane neurokirurga, te kao praćenje kretanja tlaka nakon operacije.
Redovno se izvodi i kod sumnje u anomaliju građe mozga koju ponekad prate i pridružene anomalije građe kralježnice (npr. spina bifida).

Tijekom godina ultrazvučni su aparati razvojem tehnologije jako napredovali. Iako ne možemo mijenjati fiziku ultrazvučnih
valova, sve bolje ultrazvučne sonde i računalna analiza omogućuju sve bolju rezoluciju prikaza građe mladog mozga.
Relativno je čest nalaz vrlo blagih promjena ili čak fizioloških anatomskih varijacija za koje se ne očekuje da rade tegobe. S druge strane, nalaz značajnog krvarenja, nedostatka kisika, porasta tlaka ili anomalija građe mozga može dovesti do ponavljana pretrage i dodatne dijagnostičke neuropedijatrijske obrade.

Pretragu najčešće izvode pedijatri, neonatolozi i neuropedijatri uz jasno tumačenje nalaza roditeljima ako je uredan, a pogotovo ako postoji neko odstupanje.

Tekst: dr. sc. Goran Krakar, dr. med.,
neuropedijatar
Poliklinika za dječje bolesti “Dr. Sabol”

Objava Zašto se radi ultrazvuk mozga kod beba? pojavila se prvi puta na pitajmamu.