Što učiniti kad su prisutni simptomi povraćanja i proljeva?

Ako dojite, ne prekidajte dojenje, no podoji trebaju biti češći (ako dijete povraća, onda podoji trebaju biti kraći).
ORS (oralno rehidracijsko sredstvo ), za djecu mlađu od dvije godine daje se 50-100 ml za svaku proljevastu stolicu (tekućina se daje malom žličicom svake dvije minute).
Djeci u dobi od dvije do deset godina dajemo 100-200 ml za svaku proljevastu stolicu (piti tekućinu iz šalice u malim količinama), a djeci starijoj od deset godina dajemo koliko žele.
ORS je potrebno davati i nakon korekcije dehidracije, sve do prestanka proljeva, čime se ubrzava oporavak crijevne sluznice i skraćuje trajanje proljeva.
U slučaju povraćanja treba prekinuti davati tekućinu na deset minuta i zatim nastaviti, ali sporije.

Hidracija je važna

Čim se uspostavi hidracija, treba započeti s umjerenom prehranom. Za uspostavu pune hidracije potrebna su najmanje četiri sata. Dojena djeca nastavljaju s dojenjem, a dojenčad koja se hrani umjetnom formulom nastavlja se tako hraniti i nakon oralne rehidratacijske terapije.

Umjetna prehrana bez laktoze ili sa smanjenom količinom laktoze u većini slučajeva nije potrebna. Djeca mogu nastaviti svoj uobičajen način prehrane tijekom epizoda proljeva, s iznimkom hrane bogate jednostavnim šećerima, koju bi trebalo izbjegavati.

Većoj djeci daje se kuhana, lakše probavljiva nemasna hrana, npr. nemasne pileće juhice s mrkvicom i rižom, kašice od banana i jabuka, tost, dvopek, slani štapići…

Promjena prehrane obično će koristiti jer ćete tako utjecati da se broj stolica smanji, ali će proljev i dalje biti prisutan s obzirom na to da se radi o virusnoj samolimitirajućoj bolesti.

Ponavljam, ne treba jesti jako masnu, slatku i začinjenu hranu nego namirnice za koje je poznato da učvršćuju stolicu. Bolesnici s učestalim proljevastim stolicama koji zbog mučnine ili povraćanja često nisu u mogućnosti uzimati tekućinu na usta, možda će trebati infuziju, osobito mala djeca.

U svakom slučaju, ako simptomi bolesti potraju, potrebno je obratiti se liječniku.

Otrovanja hranom

Diferencijalno dijagnostički slične kliničke simptome kao i enteroviroze mogu imati i otrovanja hranom. U ljetnom razdoblju smo češće podložni otrovanju hranom jer visoka temperatura i vlaga u zraku pogoduju razmnožavanju bakterija u hrani.

Najčešće se otrujemo jednom od triju skupina bakterija: salmonele, stafilokoki i klostridije, koje se zadržavaju u namirnicama osjetljivima na temperaturu: mesu, mliječnim prerađevinama i jajima, ali i u voću, povrću i vodi.
Simptomi nastupaju vrlo brzo nakon unosa kontaminirane namirnice, od jednog do šest sati, a traju kratko: 24 – 48 sati.

Najčešći simptomi otrovanja hranom slični su kao i kod enteroviroza: mučnina, povraćanje, grčevi, proljev, katkada i groznica i temperatura.

U blažim oblicima otrovanja poteškoće prolaze bez liječenja, no i tada je, kao i kod enteroviroza, najvažnije nadoknaditi tekućinu izgubljenu proljevom i povraćanjem. Poseban oblik otrovanja hranom je botulizam.
Simptomi botulizma su djelomičan gubitak govora ili vida, oduzetost mišića od glave prema dolje i povraćanje. Ako prepoznate simptome botulizma, odmah se obratite liječniku zbog hitnog liječenja te za život opasne bolesti.

Otrovanja hranom možemo i prevenirati

Vodite računa o tome da hrana bude što kraće u zoni opasne temperature. Bakterije za razvoj trebaju i vlagu, te je njihov rast još izraženiji kada je povećana vlažnost zraka.
Osobito se čuvajte leda u hladnim pićima. Birajte, napose ljeti, hranu poznatih i pouzdanih proizvođača. Spremite ju odmah u hladnjak, osobito ako ju prevozite u toplom automobilu.

Treba usmjeriti pozornost na rokove trajanja te na upute o načinu pripreme i čuvanja hrane. Jaja su odlična namirnica, no ljeti vrlo opasna. Nemojte zanemarivati rokove trajanja i dobro ih termički obradite. Ako kuhate jela s jajima, neka ona budu tvrdo kuhana i nipošto ne spremajte ostatke za drugi obrok, čak ni ako stoje u hladnjaku.

Posebnu pozornost posvetite sladoledima. Pripazite da se kupovni sladoledi ne odmrznu od trgovine do kuće. Ako se to i dogodi, uputnije ih je baciti nego ponovo zamrznuti. Ne kupujte sladolede ako su se rastopili.

Ako voće nije dobro oprano, može postati izvor zaraze bakterijama i izazvati crijevne tegobe. Dobro ga operite prije konzumacije, pogotovo ako ga čuvate u hladnjaku gdje je u doticaju s ostalom hranom.

Vrlo je važno razdvajati hranu u hladnjaku. Sireve držite u kutiji koja je udaljena od povrća i voća, a mliječne proizvode dobro zatvorene u bocama. Skuhanu hranu odmah spremite u hladnjak kako se ne bi na toplome razvile bakterije.

Tekst: Matilda Kovač-Šižgorić, dr. med.
subspecijalist pedijatrijske neurologije
Poliklinika za dječje bolesti dr. Sabol

Objava Proljev, povraćanje, otrovanja hranom – koji su simptomi? pojavila se prvi puta na pitajmamu.