U dobi od šest do sedam godina djeci krenu nicati šestice, prvi trajni zubi koje je potrebno zaštititi od mogućeg nastanka karijesa. Kada niknu, zubići imaju jako duboke fisure u koje se može zavući hrana koju je teško iščetkati. I tada je vrijeme za pečatiranje zubića.

Skupljanjem hrane u fisurama koje su duboke dolazi do stvaranja bakterija koje pogoduju nastanku karijesa. Zbog toga je važno pečatiranje zubića jer je to postupak kojim se prevenira nastanak karijesa na griznoj plohi zuba. Pečatiti se mogu svi trajni kutnjaci (šestice i sedmice) i pretkutnjaci (četvorke i petice).

Preventivan postupak!

Pečatiranje je preventivan postupak i ne zahtjeva brušenje zuba, potpuno je bezbolno, što je djeci i roditeljima najvažnije.

Svakako se preporučuje napraviti prvi pregled djeteta i upoznavanje sa stomatološkom ordinacijom prije navršene 3. godine života. Dijete valja upoznati sa stomatologom i ordinacijom prije pojave karijesa jer time dijete stječe sigurnost, osjećaj opuštenosti, pristaje na suradnju i ne boji se prilikom kasnijih dolazaka stomatologu ako se i pojavi karijes.

Sam postupak zaštite zubića izvodi se tako da se djeci prvo s rotirajućom četkicom i profesionalnom pastom očetkaju zubići da bi se uklonile naslage. Klincima je to interesantno, a ujedno i opuštajuće.

Sljedeći je korak nanošenje tekućine za četkanje zubića koja ima blago kiselkast okus poput limuna, a zadnja faza je postavljanje materijala za pečaćenje i njegovo osvjetljavanje polimerizacijskom lampom kako bi se stvrdnuo. Time je postupak pečaćenja fisura gotov, pa četkanje zuba postaje olakšano jer su duboke fisure zatvorene pečatnom smolom.

Boja pečata je slična boji zuba i estetski prihvatljiva. Odmah nakon pečaćenja dijete može jesti i piti. Smatram da bi svoj djeci trebalo pečatiti zube da bi se prevenirao nastanak karijesa.

Naravno, bez obzira na to što su djetetu pečatirani zubići, treba i dalje voditi dobru oralnu higijenu, paziti na prehranu i dolaziti redovito na kontrole.

Tekst: Gordana Šarić, dr. med. dent.

Foto: Freepik

Objava Pečatiranje zubića: što je to, kako i kada se izvodi? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Roditelji često dolaze jako zabrinuti kod zubara i kažu kako su djetetu u kratkom vremenu nastali crni nagrizeni zubići, a oni se trude oko higijene zubića svoje djece. Gdje onda nastaje problem i što je karijes bočica?

Crni, nagrizeni zubići uzrokovani su bakterijama u ustima, no otkud bakterije u ustima vaše bebe ako u njima prvobitno po rođenju nema bakterija? Bakterije dospijevaju u usta prilikom boravka u vrtiću tijekom “socijalizacije” s drugom djecom. Ipak najčešće se radi o prijenosu s majke na dijete.

Prilikom pripreme obroka ili hranjenja djeteta majka nerijetko kuša pokoji zalogaj istom žlicom. Jasno je da majka i dijete do tada nisu imale iste stanovnike usne šupljine.

Karijes bočice

Prehrana bogata ugljikohidratima i nedostatna oralna higijena pogoduju nastanku agresivnog karijesa, koji uzrokuje veliku štetu na mliječnim zubima.
Tijekom noći trebalo bi izbaciti zaslađene napitke u bočicama i dati djetetu obične vode ako je žedno.

Naime, tijekom spavanja znatno se smanjuje lučenje sline, a izostaju pokreti usnica i obraza koji osiguravaju samočišćenje zubnih površina. Stoga se šećeri duže vremena zadržavaju na površini zuba i pogoduju razmnožavanju bakterija, upravo tako nastaje karijes bočice.

Karijes bočice: prevencija

Kako bi se sve ovo spriječilo, zube je potrebno prije spavanja temeljito očistiti. Kod vrlo male djece može se koristiti gazica natopljena čajem od kamilice ili vlažna maramica namijenjena higijeni mliječnih zuba. Kasnije roditelj pere zube djetetu mekanom dječjom četkicom. U početku bez paste za zube (jer dijete ne zna pljuvati), a kasnije dječjom zubnom pastom.

U dobi od 24 mjeseca dijete uči samo prati zube, polako usvajajući higijenske navike, naravno uz mentorstvo odrasle osobe.

Roditelji bi trebali s djetetom nakon što mu izniknu zubići posjetiti stomatologa kako bi dobili upute i usvojili pravilnu tehniku četkanja. Ovim posjetom učinci su višestruki, dijete stječe naviku dolaska u ordinaciju bez bolova te gubi strah od bijele kute, što nerijetko i roditeljima stvara nelagodu.

Karijes bočice: liječenje

Liječenje karijesa bočice u ranoj fazi polazi od bijelih mrlja koje mažemo preparatima fluora uz promjenu prehrambenih navika i održavanje dobre oralne higijene. Kod dubljih lezija zub treba sanirati ispunama, ako je dijete dovoljno zrelo za zahvat te uz veliku potporu i suradnju roditelja. Kad se javi bol i oticanje, zub treba probušiti, a upalu smiriti antibioticima.

Kod učestalih jakih upala (apscesa) zub je potrebno izvaditi. Ako primijetite da i vaše dijete ima promjene po zubićima, najbolje bi bilo dovesti ga na prvi pregled. Dijete bi trebalo posjetiti stomatologa već kad mu prvi zubić nikne (otprilike u šestom mjesecu života), jer onda redovitim kontrolama, edukacijom roditelja o pravilnoj oralnoj higijeni, fluoridacijom mliječnih zubića možemo prevenirati i prepoznati rani dječji karijes te ga po potrebi pravovremeno liječiti. Profesionalnom fluoridacijom ojačava se zubna caklina mliječnih zuba i smanjuje osjetljivost na djelovanje bakterijskih kiselina, što pridonosi ljepšem osmijehu vašeg djeteta.

Tekst: Gordana Tonković, dr.med.dent.
Foto: Freepik

Objava Karijes bočice – što je, kako nastaje i kako se prevenira? pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Karijes na mliječnim zubima nastaje na isti način kao i na trajnim zubima. No, on se puno brže širi zbog specifične anatomsko-histološke građe mliječnih zuba. Mliječni zubi imaju tanji sloj cakline i dentina u usporedbi s istim dijelovima trajnih zuba. Također, sama je caklina slabije mineralizirana nego u trajnoj denticiji. Pulpna šupljina mliječnoga zuba koja sadrži živac šira je i puno bliža caklini. Samim time put širenja karijesnoga procesa od tvrdih zubnih tkiva do živca kraći.

Dijete nakon rođenja nema u svojoj usnoj šupljini kariogenih bakterija dok mu se one ne prenesu slinom. Prijenos se najčešće odvija preko roditelja koji imaju aktivni karijes u svojim ustima a koriste djetetov pribor za jelo.

> Što je pečatiranje zubića?

Najčešće to rade u situacijama kada žele isprobati hranu za dijete njegovom žličicom prije nego što ga nahrane ili kad žele provjeriti temperaturu sadržaja bočice kojom ga hrane probavanjem nastavka na bočici. Općenito, bilo kakvim dijeljenjem istog pribora za jelo, nastavka za bočicu, dude ili četkice za zube mogu se prenijeti kariogene bakterije – i stoga se ne preporučuje.

Nastanak karijesa

Kako su za nastanak karijesa potrebna četiri faktora (zub, hrana, bakterije i vrijeme), već u najranijoj dobi nakon nicanja prvog zuba (6-8 mjeseci) može nastati karijes na mliječnim zubima.

› Što učiniti kada dijete padane i pukne mu zub?

On se najčešće javlja ako su zubi često i dugotrajno izloženi tekućini bogatoj ugljikohidratima, kao što je slučaj kada se prilikom uspavljivanja i tijekom noći djetetu daju zaslađeni napitci i mlijeko u bočici. Taj prolongirani kontakt zuba s izvorom šećera u najnepovoljnije doba, kada je smanjeno zaštitno lučenje sline (tijekom noći), rezultira demineralizacijom odnosno oštećenjem cakline.

Karijes bočice

Taj oblik karijesa dobio je svoje ime prema načinu nastanka – karijes bočice, a najčešće se pojavljuje obostrano na vanjskim plohama prednjih gornjih zuba kao bijela kredasta crta na granici zuba i zubnog mesa. S vremenom može zahvatiti i mliječne kutnjake.
Donji su zubi obično pošteđeni zbog specifičnoga položaja jezika prilikom sisanja koji ih štiti. Slina koja se pritom više izlučuje ima zaštitnu ulogu.
Nesanirani karijes bočice može se brzo proširiti zbog tanje i slabije mineralizirane cakline mliječnih zuba do zubne pulpe, a može uništiti i cijelu krunu mliječnih zuba. U tom slučaju u usnoj šupljini ostaju vidljivi samo tamni korijeni mliječnih zuba.

Cjelodnevno konzumiranje zaslađene tekućine (razni sokovi) iz bočice s kljunom u malo starije djece (do 2 godine) također stvara bijele, kredaste mrlje na površini cakline. One se u tom početnom stadiju mogu remineralizirati djelovanjem preparata s fluorom, što se obavlja u ordinaciji dentalne medicine.

Karijes u dobi od tri do šest godina ima svoj uzrok u pogrešnom načinu prehrane i nedovoljnoj oralnoj higijeni. Prehrana puna ugljikohidrata koji se prečesto uzimaju  neprekidan je izvor hrane za kariogene bakterije. Slabom oralnom higijenom taj se problem samo produbljuje. Postojeće naslage biofilma služe kao izvor šećera od kojega bakterije proizvode kiselinu. Ona demineralizira caklinu i od početnih bijelih lezija napredovanjem karijesa nastaju žućkaste, smeđe i crne crte uz granicu između zuba i zubnog mesa. Karijes u toj dobi najčešće se pojavljuje u području žvačnih ploha kutnjaka i u područjima gdje se zubi dodiruju. Uglavnom su, uz edukaciju roditelja o prehrani i oralnoj higijeni u ordinaciji dentalne medicine, potrebni i restorativni zahvati u obliku ispuna koji se stavljaju na područja očišćena od karijesa.

Zašto je potrebno liječiti mliječne zube?

Mliječni se zubi liječe i nastoje zadržati što je duže moguće, po mogućnosti do termina fiziološkog ispadanja.

Liječenjem mliječnih zuba ne samo da se uklanja bolest i uspostavlja zdravlje usne šupljine nego se i osigurava njena normalna funkcija, a to je sudjelovanje u probavnom sustavu preko žvakanja i usitnjivanja hrane.

Mliječni zubi također su važni za oblikovanje govora i pravilan izgovor. Imaju i estetsku komponentu te pridonose ljepoti djetetova osmijeha.

Treba istaknuti da je jedna od najvažnijih uloga mliječnih zuba da čuvaju mjesto za pravilno nicanje trajnih zuba. Također, mliječni zubi omogućuju normalan razvoj čeljusti i mišića. Nesanirani, karijesom zahvaćeni mliječni zubi mogu prenijeti infekciju na trajne zube. Svaki prijevremeno izgubljeni zub potencijalni je uvod u brojne nepravilnosti i okluzijske poremećaje, koji kasnije u životu nerijetko zahtijevaju dugotrajnu i skupu terapiju. Ako sve to uzmemo u obzir, možemo reći da je zdravlje dječjih zuba vrlo važan segment sveopćeg djetetova zdravlja.

Prevencija karijesa kod mliječnih zuba

Kako su za nastanak karijesa potrebna četiri faktora, tako su i za njegovu prevenciju potrebna četiri koraka koja treba sustavno provoditi

1. dobra oralna higijena
2. pravilna prehrana
3. redovita kontrola kod doktora dentalne medicine
4. fluoridacija

1. Dobra oralna higijena

Zdravu naviku redovitog održavanja oralne higijene uspostavite rano. Nakon rođenja, prije nicanja zuba, djeci treba prebrisati usnu šupljinu čistom, vlažnom gazom nekoliko puta na dan. Tako se stvaraju preduvjeti za kontrolu plaka (štetnih naslaga ostataka hrane, bakterija i njihovih toksina na zubima) i navikava ih se održavati oralnu higijenu.

Djecu ne treba stavljati na spavanje s bočicom koja sadržava zašećerene napitke, mlijeko ili bilo što osim vode, jer takva navika može dovesti do tzv. karijesa bočice. Čak i nakon dojenja, kad dijete zaspi i prestane sisati, poželjno je obrisati djetetova usta. Jednom kad se zub pojavi u ustima, zadaću preuzima četkica za zube, ali i ona ruka koja njome upravlja – roditeljska. Upravo je zato bitna edukacija roditelja o pravilnom izboru četkice, zubne paste i tehnike četkanja.

Čim iznikne prvi zub, stvorite navike četkanja dvaput na dan, ujutro i navečer prije spavanja. Rabite mekanu četkicu posebno dizajniranu za djecu i zubnu pastu bez fluora dok dijete ne nauči kako ispljunuti. Budite uporni i maštoviti u razdobljima kada četkanje bude izvor protesta vaših mališana. Sjetite se da djeca negoduju i prilikom presvlačenja i pranja kose, pa samo budite uporni. Vaša dosljednost dugoročno će se isplatiti. Takvo asistirano četkanje treba provoditi do sedme ili osme godine života, dok se djetetova motorika ne razvije toliko da je u stanju samo pravilno očistiti sve površine zuba i zubnog mesa.

Mliječni zubi nerijetko su dosta razmaknuti te nije potrebna uporaba zubnog konca ili interdentalnih četkica koje čiste prostor između zuba. Nicanjem trajnih zuba, uz njihovo pranje četkicom, uvodi se i taj segment održavanja oralne higijene.

2. Pravilna prehrana

Gotovo sva hrana i piće koji sadržavaju ugljikohidrate zapravo su izvor šećera za kariogene bakterije koje od njega proizvode kiselinu koja pak otapa caklinu. Stoga svaki put kad jedemo, pomažemo bakterijama da proizvode kiselinu.
Zato nije samo važno što dijete jede nego i koliko često jede. Količinu grickanja između obroka treba reducirati! Hranu s puno ugljikohidrata (slatkiši) manje je štetno davati u sklopu glavnog obroka nego kao zaseban međuobrok. Isto vrijedi i za zaslađene napitke, stoga je najbolje djecu naučiti da je za žeđ najzdravija voda.

3. Redoviti posjeti doktoru dentalne medicine

Rani posjet doktoru dentalne medicine (čim djetetu nikne prvi zub, odnosno do navršene prve godine života) omogućuje prevenciju spomenutih štetnih navika.
Roditelji se na vrijeme educiraju o pravilnoj prehrani i njezi djetetovih izniklih zuba, ali i o važnosti zdravlja njihovih trajnih zuba s obzirom na to da su roditelji uzor vlastitom djetetu.
Preporučuju se šestomjesečne kontrole da bi se na vrijeme uočile eventualne promjene na mliječnim zubima, čime se omogućuje provedba terapije uz minimalan gubitak tvrdoga zubnoga tkiva.
Usto je i omogućena i provedba preventivnih mjera u obliku fluoridacije i pečaćenja dubokih fisura u pravom trenutku. Tim se postupcima u velikoj mjeri smanjuje rizik od karijesa (do 99 %), a kako su navedene metode neinvazivne i bezbolne, ostaju u pozitivnom sjećanju. Time je napravljen prvi korak kako bi dijete prihvatilo svaki sljedeći posjet doktoru dentalne medicine bez straha i s povjerenjem.

4. Fluoridacija

U ranijim stadijima karijesa nastoji se postići remineralizacija i djelomična regeneracija oboljelih zubnih tkiva. To se postiže premazivanjem preparatima fluora u ordinaciji. Kod opsežnijih lezija samo fluoridiranje nije dovoljno, već treba potpuno ukloniti oštećena tkiva i zamijeniti ih materijalom koji dugotrajno otpušta fluoride i preventivno djeluje na preostale zube koji nisu zahvaćeni karijesom.

Tekst: Iskra Bolfek, dr. med. dent.
Ordinacija dentalne medicine Gentle Touch

Foto: Freepik

Objava Što je karijes i kako nastaje? pojavila se prvi puta na pitajmamu.