Tekst: sc. Nevena Krnić, dr. med.
Zavod za endokrinologiju i dijabetes,
Klinika za pedijatriju, KBC Zagreb

Na tjelesnu visinu utječu nasljedne predispozicije (više od 600 varijanti gena određuje konačnu visinu), ali i različiti okolišni čimbenici. Čitav niz bolesti, kao što su različite teže upalne i kronične bolesti, pothranjenost, endokrinološke, metaboličke bolesti, genski poremećaji i poremećaji u razvoju koštanih struktura mogu biti uzrok smanjena rasta.

SMANJENI RAST

Smanjeni rast možemo definirati kao odstupanje u odnosu na prosječan raspon visine za dob, spol i populaciju ili odstupanje u odnosu na prosječnu visinu roditelja. Prilikom mjerenja i praćenja djece važno je mjerenje trenutačne tjelesne visine, koja se uspoređuje s referentnim vrijednostima za dob i spol, ali i procjena brzine rasta (izračun prirasta na visini u godini dana). Brzina rasta različita je u različitim razdobljima djetinjstva.

Ako dijete usporava s rastom, tj. njegova brzina rasta ne odgovara njegovoj dobi, potrebno je praćenje, čak i ako je visinom još uvijek u rasponu normalnih vrijednosti. Tijekom prve tri godine života djeca mogu spontano nadoknaditi zaostatak rasta, a mjerenje visine često je neprecizno. Stoga je u tom razdoblju uputno ponoviti mjerenje nakon 4 – 6 mjeseci, prije upućivanja djeteta na obradu.

Djeca mogu imati i fiziološke uzroke smanjena rasta, koji nisu posljedica bolesti. Oni predstavljaju normalne varijante tjelesne visine unutar populacije, kao što je to u slučaju obiteljski smanjenog rasta ili se može raditi o konstitucijskom zaostatku rasta, u kojem su djeca niža u odnosnu na vršnjake, imaju manji prirast na tjelesnoj težini, kasnije započinju s pubertetom u odnosu na vršnjake, no tijekom puberteta „nadoknade“ zaostatak rasta. Brzina rasta u te je djece uredna.  

KADA SE OBRATITI LIJEČNIKU?

Dijete koje je smanjena rasta zbog nerazjašnjenog uzroka potrebno je uputiti na pregled pedijatrijskog endokrinologa. Liječnik će procijeniti radi li se o fiziološkoj varijanti rasta ili je potrebna daljnja obrada. Na osnovi pretraga moguće je otkriti neke do tada neprepoznate kronične bolesti ili različite druge endokrinološke ili neendokrinološke poremećaje koji mogu uzrokovati smanjen rast.

Osnovna obrada smanjena rasta uključuje laboratorijske pretrage, koje se uzimaju iz uzorka venske krvi, rendgensku snimku šake radi procjene koštane dobi (potencijala rasta), a naknadno je nekada potrebno učiniti i druge specifične pretrage.

U slučaju sumnje na manjak hormona rasta, radi se test stimulacije lučenja hormona rasta. I neki genski poremećaji mogu biti uzrok smanjena rasta, pri čemu djeca mogu imati i druge pridružene bolesti.

Turnerov sindrom zapravo je poremećaj u broju i strukturi kromosoma (kariotip) i javlja se samo u djevojčica, a osim smanjenim rastom, može se očitovati i zahvaćanjem drugih organa (prije svega srca, bubrega i poremećajem pubertetskog razvoja). I drugi rijetki genski poremećaji (Noonanin sindrom, Russell-Silverov sindrom, Prader-Willijev sindrom) dovode do smanjena rasta, a prepoznaju se na osnovi djetetova tipičnog izgleda i pridruženih poremećaja.

Liječenje smanjena rasta provodi se ciljano u onim bolestima u kojima se potvrdi uzrok. Prilikom obrade važno je prepoznati i na vrijeme dijagnosticirati one bolesti koje se, osim smanjenim rastom, mogu očitovati i pojavom drugih pridruženih poremećaja, što omogućuje njihovo pravodobno otkrivanje i liječenje.

Bez obzira na uzrok, uspjeh je liječenja to bolji što se poremećaj ranije prepozna. Stoga je djecu važno redovito mjeriti (1-2 puta godišnje), bilježiti podatke i u slučaju nezadovoljavajućeg rasta potražiti savjet liječnika.

Čitanje ovog teksta omogućio je Novo Nordisk Hrvatska d.o.o.

Foto: Freepik

Objava Zašto je na vrijeme potrebno prepoznati poremećaj rasta pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Visina je, naime, jedan od glavnih pokazatelja zdravog djetetova razvoja, kako u djetinjstvu, tako i u kasnijim godinama djetetova života. Upravo zaostajanje u rastu može biti pokazatelj neke ozbiljnije bolesti, pa ako se javi, to nikako nije nešto što biste trebali zanemariti. No, ne treba, naravno, biti prekomjerno usredotočen na djetetovu visinu.

ODREDITE CENTILE

Dijete je potrebno i poželjno mjeriti dva puta godišnje, ali osim čistih brojki, važno je pratiti djetetov rast, odnosno napredovanje u visini.

Najsigurniji ćete biti da je sve u redu, ako odredite centilnu krivulju rasta vašeg djeteta, a tu vam može pomoći i vaš pedijatar. Normalan raspon za djetetovu visinu iznosi između 3. i 97. centile.

No, ako dijete ne napreduje prema vašem mišljenju, nije to odmah znak za paniku, ali je svakako znak za provjeru. Dijete može biti nižeg rasta zato što su mu roditelji niži, može biti konstitucijski nižeg rasta, a uzrok može biti i činjenica da je beba rođena s manjom porođajnom težinom i visinom.

Ipak, da je dobro biti na oprezu, govori i činjenica da uzrok niskog rasta mogu biti i:

➜ kronične bolesti: plućne, srčane, gastrointestinalne, bubrežne i druge
➜ endokrinološki problemi: manjak hormona rasta i hormona štitnjače
➜ prehrana: neprimjerena prehrana, nedovoljno bjelančevina
➜ problemi s kardiovaskularnim sustavom, razvojem mozga, imunosnim sustavom, sluhom, kostima, probavnim sustavom…

Kad roditelj pomisli da bi dijete moglo uistinu kasniti u rastu, potrebno je odmah provjeriti tu slutnju. Naime, nizak rast ima očigledne fizičke posljedice, ali tu su i one golim okom teško uhvatljive, a toliko štetne, psihičke posljedice: ako se dijete tretira kao puno mlađe, gubi samopouzdanje, ima manjak snage, smanjenu razinu ukupne energije, problem s koncentracijom, loše spava. Zanemariti nedovoljan rast misleći kako treba pričekati i vidjeti, nije dobro jer odgađa odlazak liječniku i početak liječenja koje bi moglo poboljšati djetetovu kvalitetu života.

Iako zvuči komplicirano pratiti djetetov rast spomenutim centilnim krivuljama, to je danas vrlo jednostavno. Ako vas brine bilo što povezano s djetetovim rastom, oznake s crticama na zidu u dječjoj sobi zamijenite modernom varijantom – aplikacijom. Danas je uz naprednu tehnologiju lako instalirati aplikaciju i pratiti djetetov rast, te vidjeti odvija li se sve prema očekivanom.

Procjenjuje se da do puberteta dijete naraste oko 80 % od svoje ukupne visine kasnije u životu.

Tipičan djetetov rast od najranije dobi trebao bi izgledati ovako:

➜ Od rođenja do prve godine dijete bi trebalo narasti oko 25 cm.
➜ Od prve do četvrte godine djeca rastu otprilike 10 cm u godini dana.
➜ Od 4. godine do puberteta rast se usporava na 5 cm u godini.

Dakle, i dalje možete uživati u zajedničkom mjerenju mališana i stvarati uspomene, ali nemojte zaboraviti pratiti sve skupa kako biste znali kad se treba obratiti liječniku.

Čitanje ovog teksta omogućio je Novo Nordisk Hrvatska d.o.o.

Foto: Freepik

Objava Mjereći visinu, mjerite djetetovo zdravlje pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Što to može značiti?

Različit tempo rasta od vršnjaka obično nije razlog za zabrinutost. No u nekim slučajevima to može ukazati na ozbiljnu osnovnu bolest koja može utjecati na druge aspekte zdravlja Vašeg djeteta (zdravlje srca, ušiju ili očiju, razvoj mozga, pluća ili kostiju, probleme s bubrezima, imunološkim sustavom ili sastavom tijela) kao i na kvalitetu života (problemi sa samopuzdanjem, emocionalnom dobrobiti, stupnjem obrazovanja).

Što morate učiniti?

UOČITE znakove različitog tempa rasta od vršnjaka.
MJERITE svoje dijete često i ucrtajte rezultate na centilne krivulje.
OSIGURAJTE mjerenje i bilježenje rezultata rasta svog djeteta od strane liječničkog tima barem jednom godišnje.
RAZGOVARAJTE o zdravlju Vašeg djeteta s liječnikom ukoliko mislite da postoji problem s njegovim/njezinim rastom.

Čitanje ovog teksta omogućio je Novo Nordisk Hrvatska d.o.o.

Foto: Freepik

Objava Radi se o zdravlju djeteta, ne o njegovoj visini pojavila se prvi puta na pitajmamu.