Dakle, kada je embrij smrznut hit film je bio Bodyguard i prateća pjesma Whitney Houston I will always love you. Toliko je to davno bilo.

Malena Molly rođena je u listopadu 2020., što znači da je embrij smrznut i implanitiran u veljači. Inače, malena Molly preuzela je rekord svoje starije sestrice Emme koja je također rođena od embrija smrznutog u prošlom stoljeću. Sestre iako nisu genetski povezane s roditeljima jesu međusobno jer su nekoć bile zametak od istih roditelja. 

Smrznuti embriji idu na posvajanje

Inače, Emmini i Mollyini roditelji – učiteljica i informatičar, sedam su se godina mučili s neplodnošću i neuspjelim pokušajima trudnoće dok na lokalnoj TV stanici nisu vidjeli prilog o posvojenju embrija.

Uspjeli su tako i oni posvojiti dva embrija koje inače doniraju parovi koji su smrznuli embrije, ali i ne žele više djece. 

Nacionalni centar za donaciju embrija je neprofitna organizacija kojoj roditelji koji su prošli postupak oplodnje i smrznuli embrije doniraju zametke na daljnje posvajanje. Prema podacima te organizacije u Americi ima oko milijun smrznutih embrija. 

Foto: Freepik

Objava Embrij smrznut 1992., a djevojčica je rođena 2020. godne! pojavila se prvi puta na pitajmamu.

Osim što je iznimno teško i iscrpljujuće posvojiti dijete u Hrvatskoj, postoji i problem, koji nije specifičan samo za Hrvatsku, a taj je da se starija djeca teško posvajaju. Najčešći razlozi zbog kojih se ne realizira posvojenje djece su zdravstvene ili razvojne poteškoće, više braće ili sestara, etničko podrijetlo i dob djeteta. Bebe spadaju u skupinu lako posvojive djece, dok starija djeca najčešće ostaju u domu ili odlaze u udomiteljske obitelji, upozoravaju iz udruge Adopta.

Ubrzati postupak posvajanja

Adopta, udruga za potporu posvajanju, ističe da probleme posvajanja u Hrvatskoj treba riješiti prvo iznutra, pa izvana. Prvi i najveći problem je da se mora ubrzati postupak posvajanja koji najčešće traje nekoliko godina, te je vrlo spor i neefektivan. Također, moraju se i ubrzati postupci oduzimanja roditeljskih prava za djecu za koju je nadležni centar za socijalnu skrb utvrdio da se ne mogu vratiti u svoje biološke obitelji. Također iz Adopte apeliraju da je potrebna primjena postojećih protokola o posvojenju koji nikada nisu u potpunosti zaživjeli.

Na primjer, jedan od njih nalaže da za svako dijete kojem nadležni centar u roku od tri mjeseca nije pronašao roditelje, ima se objaviti anonimizirani profil koji bi djetetu, na način koji štiti njegove interese i privatnost, stvorio dodatnu priliku za pronalaženje obitelji.

Potreban je novi model nadzora

Još jedno od gorućih pitanja problematike posvajanje u Hrvatskoj jest i loš nadzor sustava socijalne skrbi kad su u pitanju djeca u domovima. Udruga Adopta stoga je predložila model civilnog nadzora, kao primjerice u Velikoj Britaniji.

„U Velikoj Britaniji postoje odbori u kojima sjede predstavnici posvojitelja i lokalne vlasti kojima centri podnose izvještaje što su učinili za svako dijete u sustavu socijalne skrbi. I u Hrvatskoj su nam potrebni takvi odbori kako bismo imali ne samo statistiku, nego i obradu prikupljenih podataka. Nadležni centri za socijalnu skrb tom bi odboru podnosili izvještaj najmanje jedanput godišnje. Sve to pospješilo bi proces posvojenja, ali i povećalo odgovornost sustava za osiguranje prava djece na život u obitelji“, kazala je Diana Topčić-Rosenberg, članica upravnog odbora Adopte.

Foto: Adopta

Objava Adopta: Ove godine posvojeno je samo 85 djece pojavila se prvi puta na pitajmamu.