Za petit mal napadaje karakteristično je da se pojavljuju u djetinjstvu i to dosta često gdje dolazi do gubitka svijesti. Pokreti prilikom napadaja su minimalni, a uobičajeni su samo treptaji očima.

Kod grand mal vrste napadaja čest je potpun gubitak svijesti te jake kontrakcije mišića u cijelom tijelu. Dolazi do privremenog prestanka disanja, a pojavljuje se i nemogućnost zadržavanja urina. Moguće je da dođe i to ugriza jezika, obraza ili usana. Ovaj tip napadaja naziva se još i generaliziranim toničko-kloničkim napadajem.

Kod jednostrukog fokalnog napadaja najčešći simptomi su proširene zjenice, mučnina, crvenilo kože kao i kontrakcije mišića određenog dijela tijela.

Parcijalni kompleksni napadaj za simptome najčešće ima mučninu, znojenje, crvenilo kože te mogući gubitak osjeta njuha i okusa kao i moguće halucinacije. Također, moguće je i  kratkotrajno gubljenje svijesti.

Neki bolesnici s vremenom uspiju prepoznati simptome i prije nego što dođe do napadaja, pa se na taj način mogu pripremiti za napadaj koji slijedi. Liječnici to stanje nazivaju aura, a ona se manifestira kroz vrtoglavicu, nesvjesticu, lupanje srca, povraćanje, gubitak pamćenja te pojavu trnaca u udovima.

Postoje određena stanja koja mogu potaknuti razvoj epileptičnih napadaja, a najčešće se radi o ozljedama mozga, tumoru ili hematomu na mozgu, trovanju alkoholom ili drogama, metaboličkim poremećajima, komplikacijama kod dijabetesa ili urođenim manama.

Epilepsija je neurološka bolest koja se može pojaviti kod oba spola. Oko 5% populacije doživi samo jedan napadaj tijekom cijelog života. Kako bi se utvrdila epilepsija kod pacijenta, provodi se detaljan pregled  živaca i mišića pacijenta, a zatim i EEG.

Kako bi se krenulo s liječenjem epilepsije potrebno je prvo otkriti sam uzrok. Lijekovi se koriste kako bi se napadaji spriječili ili barem prorijedili. Ukoliko se radi o tumoru ili lezijama na mozgu liječenje može uključivati i kirurški zahvat.

Prilikom liječenja epilepsije lijekovima svejedno može doći to nekih komplikacija kao što su npr. ozljede uslijed pada, povratak tekućine u pluća, moždani udar i sl.. Najčešći uzroci takvih komplikacija mogu biti nedostatak ili preskakanje sna, trudnoća ili konzumacija droga, alkohola ili drugih lijekova.

Izvor: Epilepsija (Mamin kutak)

Objava Kako prepoznati epileptični napadaj? pojavila se prvi puta na pitajmamu.