Trudnoća i porođaj

Metode indukcije poroda – koja je najčešća i zašto?

Metode indukcije poroda

Porod se inducira pomoću različitih metoda koje uključuju mehaničke, farmakološke i alternativne metode.

Postojanje toliko različitih metoda indukcije poroda navodi na zaključak kako ne postoji jedna najbolja i najoptimalnija metoda.

Idealna metoda trebala bi biti učinkovita u započinjanju poroda i to u što kraćem vremenskom razdoblju, biti reverzibilna (s mogućnošću prekidanja provedbe indukcije ako se pokaže potreba za istim), ne kompromitirati daljnji tijek poroda, ne bi trebala imati nepoželjne učinke na plod ili majku, trebala bi biti jednostavna za primjenu, povoljne cijene i jednostavnih uvjeta skladištenja itd.

MEHANIČKE METODE

Mehaničke metode indukcije poroda uključuju odvajanje plodovih ovoja, prokidanje vodenjaka (amniotomija) i aplikaciju transcervikalnog balon katetera.

-Odvajanje plodovih ovoja (engl. membrane stripping ili membrane sweeping) je jednostavan i siguran postupak kojeg radi liječnik prilikom antenatalnog vaginalnog pregleda. Uključuje uvođenje prsta kroz cervikalni kanal i unutarnje ušće te odvajanje plodovih ovoja od stjenke donjeg uterinog segmenta kružnim pokretima prsta. Postupak se koristi još od antičkih vremena, ne zahtijeva hospitalizaciju trudnica, nije povezan s ozbiljnim komplikacijama, ali može dovesti do osjećaja nelagode, vaginalnog krvarenja ili pojave iregularnih kontrakcija maternice.

-Indukcija poroda prokidanjem vodenjaka najčešće se provodi kod trudnica s povoljnim genitalnim nalazom pomoću plastične kukice prilikom vaginalnog pregleda. Radi se o invazivnom postupku koji može dovesti do komplikacija poput prolapsa pupkovine, krvarenja iz vrata maternice ili ascedentnog uvođenja infekcija u genitalni trakt. Prokidanje vodenjaka se ne preporuča za indukciju poroda kod trudnica s nepovoljnim genitalnim nalazom jer je povezano s dugim vremenskim intervalom do početka aktivne faze poroda i učestalijim patološkim CTG zapisima.

Balon kateteri posebni su plastični kateteri koji se stavljaju u vrata maternice i potiču sazrijevanje vrata maternice; izravno mehaničkim podražajem i dilatacijom vrata maternice te neizravno potičući lokalno lučenje endogenih prostaglandina i oksitocina. Kateter se uvodi kroz vrat maternice do ekstraamnijskog prostora te se balon potom napuše da kateter stoji na mjestu. Metoda se koristi još od 1960-ih godina te postoji nekoliko vrsta balon katetera koji se primjenjuju u današnje vrijeme.

FARMAKOLOŠKE METODE INDUKCIJE PORODA

Farmakološke metode indukcije poroda uključuju primjenu infuzije oksitocina i preparata prostaglandina.

-Oksitocin je endogeni hormon koji se prirodno stvara u tijelu, u hipotalamusu. Ima brojne funkcije koje uključuju poticanje kontrakcija maternice tijekom poroda, poticanje dojenja, socijalno povezivanje, razvoj određenih obrazaca ponašanja i spolni  razvoj. Sintetski analozi oksitocina primjenjuju se u obliku infuzije te su najčešće korištena metoda indukcije poroda u svijetu.
Fiziologija poroda koji je stimuliran oksitocinom slična je fiziologiji spontanog poroda, no postoje individualne razlike između trudnica u osjetljivosti i odgovoru na infuziju oksitocina. Najvažnija komplikacija prilikom primjene infuzije oksitocina jest hiperstimulacija maternice.

-Prostaglandini su endokrini hormoni koji imaju važnu ulogu u fiziologiji početka poroda. Njihova povećana koncentracija, pogotovo prostaglandina E1 i E2, jedan je od ključnih koraka u razvoju upalnog procesa u vratu i tijelu maternice kojim započinje  porod.  Sintetički proizvedeni prostaglandini koriste se od 1960-ih godina u kliničkoj praksi za indukciju poroda te se njihovom primjenom nastoji imitirati djelovanje endokrinih prostaglandina u spontanom početku poroda. Preparati prostaglandina mogu se primjenjivati na različite načine, obzirom na način primjene lijeka (oralno, intravaginalno, intracervikalno, sublingvalno).

ALTERNATIVNE METODE

Kroz povijest su se koristile brojne alternativne metode idukcije poroda, međutim rijetke su se zadržale do današnjih dana i još uvijek zadržale primjenu.
-Akupunktura je svakako jedna od tih metoda. Ona uključuje uvođenje tankih igala u neke dijelove tijela s ciljem provođenja određenog liječenja. Dokazano je da akupunktura dovodi do sazrijevanja vrata maternice, ali ne dovodi do smanjenja učestalosti dovršetka poroda carskim rezom, dok u literaturi nedostaje podataka o ostalih majčinim i neonatalnim ishodima.

-Indukcija poroda spolnim odnosom često se preporučuje u kliničkoj praksi, no i dalje je prema literaturi nejasne uspješnosti. Metoda se temelji na nekoliko mehanizama. Sjemena tekućina sadrži prostaglandine koji potiču sazrijevanje vrata maternice, penetracija muškog spolovila potiče donji uterine segment i lokalno otpuštanje prostaglandina, dok ženski orgazam  potiče kontrakcije maternice. Isto tako, stimulacija dojki i bradavica potiče lučenje oksitocina i dovodi do započinjanja poroda, no samo kod trudnica s povoljnim genitalnim nalazom.

-Prema nekim studijama iz 2018. godine ricinusovo ulje je sigurna nefarmakološka alternativna metoda indukcije poroda, obzirom da ricinusovo ulje povećava vjerojatnost početka poroda unutar 24 sata od njegove aplikacije.

ZAKLJUČAK

Nakon svega navedenog, možemo konstatirati  da broj indukcija poroda s godinama raste  zbog brojnih razloga, ali i da još uvijek nismo pronašli idealan način kako, kada točno i s čime inducirati porod te očekivati njegov savršeni rezultat – vaginalni porod s minimalnim komplikacijama za majku i dijete.

 

danijel bursać

Tekst:  Danijel Bursać, dr. med. 
specijalist ginekologije i opstetricije Klinike za ženske bolesti i porode KB Merkur,
te subspecijalizant humane reprodukcije

 

Foto: Pixabay