Zdravlje i prehrana

Rotavirus: jako otporna i učestala viroza

rotavirus

Rotavirus pripada virusnoj porodici Reoviridae, a ime je dobilo prema obliku kotača (lat. rota – kotač). Većina infekcija rotavirusom događa se zarazom serotipovima iz virusne grupe A.

Rotavirus je glavni uzročnik teškog proljeva i povraćanja u dojenčadi i male djece. Većina se djece rotavirusom zarazi u prve dvije godine života.

U pravilu se najteži oblici infekcije javljaju u najmlađoj dobi, prije navršenih 6 mjeseci. No javnost vrlo malo zna o tom iznimno zaraznom virusu, jer je postupak liječenja jednak kao i kod ostalih mogućih uzročnika proljeva i povraćanja u djece pa se rijetko dijagnosticira.

Upravo zbog teškog proljeva i povraćanja, rotavirus je najčešći uzrok hospitalizacije najmlađih. Infekcije tim virusom javljaju se od rane jeseni do proljeća, iako nisu isključene tijekom cijele godine.

Karakteristike

Rotavirus karakterizira visoka virulencija odnosno zaraznost, ali i otpornost na visoke temperature, sredstva za čišćenje i velik broj antiseptika.

Virus je vrlo stabilan u okolišu, a upravo to znači da ga možete “pokupiti” bilo gdje. Primjerice, rota u prašini može preživjeti 60 dana što značajno povećava mogućnost zaraze, a posebice u dječjim kolektivima.

Također, primjerice svako peto hospitalizirano dijete u Hrvatskoj će se tijekom boravka u bolnici zaraziti rotom, a niti domovi za starije nisu otporniji.

Rotavirus je sezonalni virus što znači da će se skok u zaraznosti dogoditi tijekom zime. U Hrvatskoj su zaraze rotavirusom u porastu od 2008. godine.

Širenje zaraze

Rotavirus se širi feko-oralnim putem, a to znači da se mora dogoditi kontakt kontaminiranih ruku ili usta. Prilikom ulaska u organizam rotavirus se nastanjuje u tankom crijevu i tu počinje njegov rast i razmnožavanje.

Rotavirus je iznimno zarazan, te se brzo i lako prenosi preko zagađenih površina, kao što su igračke te ostale površine na kojima se djeca igraju. Infekciju je gotovo nemoguće izbjeći, a higijenske mjere, često pranje ruku i dezinfekcija površine, pokazale su se nedovoljno učinkovitima u suzbijanju širenja infekcije.

Kada se jednom pojavi u okruženju kao što je dječji vrtić ili bolnički pedijatrijski odjel, infekciju je vrlo teško kontrolirati jer su djeca često u bliskom kontaktu.

rotavirus

Simptomi

Zaraza rotavirusom uključuje vodenasti proljev, povraćanje, groznicu, bol i grčeve u trbuhu, a kod težih slučajeva i dehidraciju. Rotavirus može uzrokovati i do 20 proljevastih stolica i povraćanja na dan, što je vrlo opasno i iscrpljujuće za dijete, a uznemirujuće za roditelje.

Povraćanjem i proljevom malo dijete može u razmjerno kratkom vremenu (samo nekoliko sati) izgubiti veliku količinu tjelesne tekućine, što dovodi do stanja teške dehidracije; već samo četiri proljevaste stolice mogu dovesti do blaže ili umjerene dehidracije. Naime, djetetove potrebe za vodom relativno su veće nego kod odrasle osobe.

Teška dehidracija je stanje vitalne ugroženosti, što znači da je djetetov život u opasnosti.

Dijete je u tom slučaju blijedo, upalih očiju, suhih sluznica, nije mokrilo zadnjih šest sati, puls je teško opipljiv, diše ubrzano i duboko. Čest je poremećaj svijesti, a mogu se javiti i konvulzije (poput epileptičkog napadaja).

Takvo stanje zahtijeva hitnu intravensku nadoknadu tekućine, koju valja započeti odmah, prije upućivanja djeteta u bolnicu. Unatoč dostupnoj medicinskoj skrbi, u EU godišnje od komplikacija proljeva uzrokovanog rotavirusom umre oko 200 djece, a njih oko 50 000 potrebno je bolnički liječiti.

Rotavirus je tako najčešći uzrok hospitalizacije dojenčadi zbog gastroenteritisa.

Terapija

Ne postoji lijek protiv rotavirusa, već samo simptomatsko liječenje tegoba. Prvo i najvažnije je spriječiti dehidraciju kod mališana, a pogotovo kod beba.

Oralne rehidracijske otopine učinit će čuda, a preporuča se obilniji unos vode i čajeva. Ako beba još uvijek doji potrebno joj je što češće nuditi podoje.

Uz oralnu rehidracijsku otopinu, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje nadomjestiti i cink. Također i uvesti probiotike za što brže obnavljanje crijevne flore, te izbjegavati lijekove – osim, naravno, onih za kronične bolesnike.

Foto: Freepik