Svijet je „šokirala“ vijest da Hello Kitty nije mačka nego ‒ djevojčica (!?!). I ne samo to: otkriveni su i njeni privatni podaci. Naime, ona je Britanka i njezino je pravo ime Kitty White, roditelji su joj Georg i Mary White, ima sestru blizanku (nismo do kraja informirani pa ne znamo i njezino ime). Kitty ide u treći razred, živi u londonskom predgrađu, u horoskopu je škorpionka, a najdraža joj je hrana pita od jabuka. Ah da, skoro smo zaboravili: ima ona i kućnog ljubimca, vjerovali ili ne, mačkicu koja se zove Charmmy Kitty.
Vjerojatno se pitate zašto sve to navodimo. Zato što je Hello Kitty jedan od najpopularnijih brendova na svijetu, čija godišnja zarada, bez reklama, premašuje vrtoglavih sedam milijardi američkih dolara.
U čemu je tajna uspjeha?
Prije nego što nastavite s čitanjem, ako i vaše dijete ima bilo koju sliku i/ili igračku ovog lika, promotrite ga pažljivo. Što možete zamijetiti?
Hello Kitty nema usta ‒ i u tom grmu leži zec. „Hello Kitty nema usta pa je osobi koja ju gleda lakše projicirati svoje osjećaje na njezin lik. Uz Hello Kitty osoba može biti i sretna i tužna“, riječi su kulturnog istraživača Briana McVeigha.
Znači, ako je djete tužno, ono vidi tužan lik Hello Kitty, a ako je sretno, onda je i njegova omiljena igračka sretna.
Napravite test. Isprintajte sliku Hello Kitty dva puta: na jednom nacrtajte usta koja se smiju, a na drugom tužna iskrivljena usna. Zanimljivo, zar ne?
Da Hello Kitty ne bi bio usamljen lik na tržištu bez usana, u zadnje se vrijeme pojavio još jedan – ovaj put stvarno izgleda kao curica. Koliko vidimo, i taj lik žanje uspjehe. Naravno da takvih likova ima još.
Kako djeca u raljama marketinških stručnjaka postaju impulzivni potrošači
Marketinški stručnjaci jako dobro poznaju psihologiju potrošača. Jednom kad naprave reklamu za neki brend, ista se uz minimalne prilagodbe može plasirati na svim tržištima na kojima se taj proizvod prodaje. U to smo se i sami uvjerili jer većina reklama za inozemne brendove koji se plasiraju na hrvatskom tržištu vrlo je često samo sinkronizirana na hrvatskom.
Nažalost, s obzirom na prosječna primanja u Hrvatskoj i životni standard većine kućanstava, efekt reklama za npr. skupe brendove još je gori jer se potiču želje za stvarima koje si većina kućanstava ne može priuštiti.
S druge strane, kada se u fokusu interesa nađu djeca, stvari postaju složenije. Naime, dječje želje prerastaju u pritisak na roditelje. Djeca su mete marketinških stručnjaka upravo zato što raspolažu određenom količinom novca, imaju značajan utjecaj na roditeljske odluke o kupnji i potencijalni su potrošači u budućnosti. Dovoljan razlog da se dobro plaćeni marketinški stručnjaci fokusiraju na poticanje njihovih želja, dovodeći roditelje u situaciju da se jedva brane i nose s tako velikim pritiskom.
Tko su tvinsi?
U posljednjih nekoliko godina posebno su fokusirani na djecu u dobi od 8 do 12 godina – nazivaju ih tvinsima (eng. tweens). Tvinsi nisu više djeca, ali nisu još niti tinejdžeri. Marketinški ih stručnjaci nastoje tretirati kao odrasle i uvesti ih što prije u svijet tinejdžera i „odraslih“ kako bi ih potaknuli na dodatnu potrošnju rezerviranu samo za odrasle. U pozadini je želja za povećanjem profita.
Najvažnije je biti cool ‒ i to im se pokušava nametnuti kao glavi cilj u životu putem raznovrsnih reklama u kojima se osim proizvoda, propagira određeni stil života (eng. lifestyle) te daje slika onoga što je „dobro i poželjno“. Tvinsice se uvjerava da je cool biti lijepa, vitka, lijepo odjevena i da će im to donijeti popularnost u društvu. U časopisima koji su im dostupni mogu saznati sve o šminkanju, odijevanju, koje cipele moraju imati (eng. must have) ‒ skrećemo pozornost na zanimljivost tog imperativnog izraza, koji nije slučajno odabran ‒ što je in, a što out. I da ne nabrajamo dalje.
S druge strane, u dobi u kojoj bi djeca trebala razvijati svoj intelekt, talente, svijest o sebi i druge vještine koje će im koristiti u životu, neprestano se opterećuju stvarima koje su prolazne i ne pridonose izgradnji njihove osobnosti. Nije smisao u današnje vrijeme izolirati se od svega, vratiti se u kameno doba i ne (is)koristiti određene beneficije koje nudi suvremeni život. Važno je u svemu tome pronaći pravu mjeru, razumski se odnositi prema izazovima koji nas okružuju.
Važno je biti svjestan svojih odluka o potrošnji, kupovati proizvode koji su nam potrebni i koje si možemo financijski priuštiti, a ne one koji su nam kao takvi medijski nametnuti.
Što su vam trgovci zaboravili reći o potrošnji i kupovini?
Većina nas, odlazeći u dućan, i ne sluti kakve nas „zamke“ ondje očekuju. Cjelokupni koncept svakog dućana, osobito u velikim trgovačkim centrima, koncipiran je tako da se (po)troši više od planiranog. Koliko ste puta kupili nešto što nije bilo na vašem popisu tj. koliko ste puta kupili samo ono što ste zaista trebali? Što mislite zašto su slatkiši uvijek kod blagajne, a skupi proizvodi u visini očiju. Vjerojatno uživate u mirisu kruha u velikim samoposluživanjima (osjećate li se kao kod kuće)…
Zapravo, jedna cijela grana psihologije proučava ponašanje potrošača. Jedno od glavnih pitanja psihologije potrošača odnosi se na proces odlučivanja kupca o pojedinoj kupnji.
U nastavku navodimo samo neke od marketinških „trikova“ u cilju pridobivanja kupaca:
BESPLATNO – Kupcu se daje besplatan proizvod kako bi ga se uvjerilo da je to baš taj proizvod koji treba kupiti, a ne proizvod konkurencije. Uz to često idu i besplatna savjetovanja ili poklanjanje nekog drugog proizvoda manje vrijednosti.
NOVO – Posebno se ističe kada se radi o novom proizvodu ili ako su sastojci u proizvodu promijenjeni. To pobuđuje zanimanje kod kupaca jer ljudi vole nove stvari (neki će kupci kupiti novi proizvod samo da razbiju monotoniju).
UŠTEDE / POPUSTI – Budući da svatko prilikom kupnje voli nešto uštedjeti, popusti najviše privlače kupce. Vodite računa o tome da to budu stvarni a ne simbolični popusti te da dobijete pravu vrijednost proizvoda tj. izbjegavajte kupnju proizvoda uz popust ako rok istječe već sutra ili je već istekao, bez obzira na to što vas prodavač(ica) uvjerava da to nema veze.
KUPITE ODMAH! – To djeluje kao magija. Mantra „Kupite odmah“ vidljivo je istaknuta na proizvodu ili na oglasu (veliki font i masna slova). Poziva kupca na djelovanje odmah, sada, a ne kasnije.
OGRANIČENO VRIJEME PONUDE – To je slično kao i prethodna točka, razlika je u tome što se unaprijed definira razdoblje povoljne kupnje npr. u razdoblju od 1. travnja do 15. travnja nudimo popust od 15 %, 17. travnja od 14 sati na određene artikle nudimo popust od 10 % ili popust na xy artikl do isteka zaliha… Takav će potez zainteresirane kupce nagnati na to da ubrzaju svoju odluku o kupnji, posebice ako su neodlučni.
Spomenuti marketinški utjecaji na kupca nisu uvijek negativni. U stvari, zašto ne biste kupili nešto po nižoj cijeni ili dobili besplatan proizvod i tako ocijenili je li kvalitetan ili nije.
Bitno je da ne padnete u cijelosti pod marketinški utjecaj (priznat ćemo, koliko se god trudili suprotno, marketing utječe na nas i više nego što smo toga svjesni) i trošite više nego što je potrebno i/ili više od svojih materijalnih mogućnosti.
Drugi put kada u dućanu vidite natpis KUPI ODMAH!, dvaput razmislite je li vam taj proizvod zaista potreban, bez obzira na to što je sada snižen 10 % ili će već sutra nestati s police (možda baš vi na svojoj polici imate priličnu količinu tog proizvoda).
Ana Vrbošić i Danijela Princi Grgat
Hrvatski institut za financijsku edukaciju
