Trudnoća i porođaj

Neplodnost – sve veći problem modernog doba

Neplodnost, sperma, spermij

Neplodnost je sve češći problem s kojim se susreću kako stariji, tako i mladi parovi. Upravo zbog toga trebate obratiti pozornost na svaki od mogućih uzroka koji utječe na ono što zovemo neplodnost kako biste otkrili pravi uzrok i pokušali ga što prije riješiti.

Ono što je na samom početku važno znati je da je jednaka mogućnost da je neplodnost posljedica problema prisutnog kod žene kao i kod muškarca. A uzroci neplodnosti mogu biti:
– neodgovarajuća proizvodnja i/ili prijenos sjemena u muškarca (40%)
– neodgovarajuća proizvodnja jajne stanice u žene (25%)
– smetnje oplodnje, transporta i usađivanja gamete u maternici (25%)
– nepoznati uzroci (10%)

Neplodnost se još naziva sterilitet, a dijeli se na primarni i sekundarni.
Primarna neplodnost je nemogućnost postizanja trudnoće kod para u plodnom dijelu života uz redovite spolne odnose bez zaštite.
Sekundarna neplodnost je nemogućnost postizanja trudnoće nakon barem jedne trudnoće.
Postoji još i tzv. umanjena plodnost (subfertilitet). To je stanje kada par u plodnom razdoblju života trudnoću postiže nakon dužeg razdoblja, a ne kao kod normalno plodnog para kod kojeg je mogućnost zanošenja po ciklusu u prosjeku 20%.

Što je prvi korak?

Dijagnoza neplodnosti počinje procjenom plodnosti obaju partnera.

Saznajte više – Kako povećati broj njegovih spermija?

Procjena plodnosti žene počinje kod ginekologa. Važni su podatci o ženinu općem i ginekološkom zdravlju, o trajanju neplodnosti i o stvarnoj izloženosti zanošenju. Nakon ginekološkoga pregleda uradi se obrisak rodnice i maternice te analiza stanica. Određuje se prohodnost jajovoda i sposobnost ovulacije.
Prohodnost puta od ulaska u rodnicu do ušća jajovoda u trbušnoj šupljini ispituje se ovim pretragama: histerosalpingografijom (HSG), histeroskopijom i laparoskopijom.

Histerosalpingografija

Histerosalpingografija (histera= maternica, salpinx=jajovod, grafein=pisati) unošenje je vodotopljive kontrastne tekućine u vrat maternice. Posebnost je te tekućine da je vidljiva na rendgenskim zrakama pa se na monitoru promatra njeno kretanje kroz ženin spolni sustav. Tijekom pretrage izrađuju se snimke koje služe za daljnju analizu. Ako postoje smetnje prohodnosti, tekućina neće ući u sve dijelove ženskog spolnog sustava i to će se pokazati na snimci.

Saznajte više – Koliko ste plodni?

Pretraga se radi u razdoblju od prestanka menstruacije do razdoblja prije ovulacije. Uz taj se zahvat daje antibiotska terapija. Pretraga se ne radi ako postoji krvarenje iz spolnog sustava, trudnoća, upalni proces ili alergija na jod, koji je sastavni dio kontrastne tekućine. Ta metoda je pouzdana u oko 65% slučajeva, stoga ne smije biti jedina dijagnostička metoda. Možebitne komplikacije pretrage su sljedeće: infekcija, ulazak kontrastne tekućine u krv, alergijska reakcija. Ako se tom pretragom ustanovi postojanje problema, potrebna je daljnja dijagnostička obrada (laparoskopija, histeroskopija, tuboskopija).

Histeroskopija

Histeroskopija (histera=maternica, skopein=gledati) pregled je maternice optičkim instrumentom kojim se ulazi u njenu šupljinu i osvjetljava, te je s pomoću svjetlovoda liječnik promatra. Provodi se u objema fazama menstrualnog ciklusa kao nadopuna histerosalpingografiji.

Laparoskopija

Laparoskopija je pregled trbušne šupljine uređajem laparoskopom. Provodi se u općoj anesteziji i daje najviše podataka o unutarnjim spolnim organima. Moguće komplikacije su ulazak zraka u trbušnu šupljinu, oštećenje organa, infekcija, krvarenje i komplikacije anestezije.

Procjena kod muškarca

Procjena plodnosti muškarca radi se uzimanjem uzorka sjemena (ejakulata) te se nakon toga odlučuje o potrebi ponavljanja pretrage ili o daljnjem dijagnostičkom postupku. Muškom neplodnosti bavi se liječnik specijalist za muški spolni sustav – androlog.
Osim uzimanja detaljnih podataka o preboljelim i obiteljskim bolestima, funkcijama i navikama, androlog će napraviti detaljan pregled spolnih organa te ocijeniti analizu kemijskog sastava i stanica u ejakulatu. Potrebna su i hormonska mjerenja. Ispitivanje pokretljivosti, vitalnosti i imunosnog međudjelovanja sjemena i sluzi u vratu maternice mogu se provesti postkoitalnim testom (PCT) koji se radi osam sati nakon spolnog odnosa, testom penetracije spermija (SPT) i određivanjem protutijela na spermije.

Moguće terapije?

Cilj liječenja neplodnosti je rađanje zdravog djeteta, a procjena uspjeha pojedinog liječenja radi se usporedbom zanošenja kod parova koji su liječeni s parovima koji nisu liječeni a imali su istu dijagnozu.
Prije početka liječenja neplodnosti liječnik je dužan informirati par o detaljima liječenja, dotadašnjim rezultatima, trajanju i cijeni postupka. Osim svih tih čimbenika, liječniku su za odluku o liječenju bitni podatci o trajanju neplodnosti, ženinoj dobi, psihološkim čimbenicima te o bračnoj stabilnosti.

Liječenje se uvijek provodi ovisno o uzroku koji je doveo do neplodnosti.

Kada je potrebno liječenje neplodnosti u muškarca?

Ako je riječ o…
1. slaboj proizvodnji spermija – liječi se hormonskom terapijom
2. neplodnosti uzrokovanoj infekcijom – liječi se infekcija
3. liječe se još i proširenja krvnih žila, poremećaj u tijeku sjemenovoda i drugi poremećaji građe spolnog sustava.

Kada je potrebno liječenje neplodnosti u žene?

Ako je riječ o…
1.    dugotrajnom izostanku ili nedovoljnoj učestalosti ovulacije – potiče se ovulacija na način koji ovisi o razlogu izostanka ovulacije
2.    poremećaju na razini mozga, u hipofizi koja regulira rad spolnih stanica –  liječi se lijekovima.
3.    oštećenju jajovoda kod kojih su ostale trajne posljedice (začepljenje, suženje, priraslice jajovoda) – postoji mogućnost korekcijskog zahvata radi uspostavljanja prohodnosti jajovoda.

Kod oštećenog jajovoda, ako je neplodnost dugotrajna, ako je žena u dobi iznad 35 godina, ako je riječ o težem stupnju oštećenja jajovoda, nemogućnosti zanošenja godinu dana nakon jednog od spomenutih korekcijskih zahvata te o ponavljanju izvanmaterične trudnoće, tada se provodi postupak medicinski potpomognute oplodnje.

Što je medicinski potpomognuta oplodnja?

Trudnoću nastalu uz medicinsku pomoć nazivamo medicinski potpomognutom oplodnjom.
Metode oplodnje uz medicinsku pomoć obuhvaćaju sljedeće postupke:
•    inseminaciju (zahtijeva injiciranje izoliranih pokretnih spermija s pomoću katetera u vrijeme ovulacije u maternicu ili jajovod)
•    izvantjelesnu oplodnju (metoda oplodnje izvan tijela i prijenosa zametaka u maternicu)
•    transfer gameta ili zigote u jajovod (prethodno izolirane jajne stanice i spermiji prenose se u jajovod)

Težnja za poboljšanjem uspješnosti implantacije potaknula je uvođenje nove metode – potpomognuto izlijeganje zametaka (assisted hatching – AHA). To je postupak koji se primjenjuje ako ne dolazi do začeća unatoč zametcima visoke kakvoće. Povijest AHA počinje 1989. mehaničkim otvaranjem zone pellucide (ZP). Slijedi kemijski put otvaranja zone tiroidnom kiselinom kojoj je pH 2,35. Metoda najnovijeg datuma koristi lasersku tehniku stvaranja otvora točno određenih i preciznih dimenzija. Metoda se pokazala uspješnijom i učinkovitijom kod zametaka slabog potencijala za implantaciju.

VAŽNO JE ZNATI! Sve pretrage za dijagnosticiranje neplodnosti mogu se obaviti uz uputnicu: muškarci uz uputnicu svojeg liječnika opće prakse, a žene kod svog ginekologa ili prema njegovoj uputnici u nekoj od klinika koja se bave bračnom neplodnosti.

Jeste li znali?
Hrvatska je 1983. bila 7. u svijetu brojem zahvata kojima se pomagalo parovima  u začeću

Foto: Freepik