Zdravlje i prehrana

Dječja katarakta


Ako primijetite da vaše dijete slabije prati predmete, žmirka na suncu, zakreće glavicu pod određenim kutom ili vidite bijeli odsjaj u zjenici oka, potrebno se javiti oftalmologu.

Katarakta ili mrena jest zamućenje leće u oku. Kada se razvije katarakta, slika koju dijete vidi zamućena je ili iskrivljena. U djeteta je od iznimne važnosti prepoznati kataraktu što ranije, ne samo zato što zamućenje leće smanjuje vidnu oštrinu nego i zbog razvoja vida koji se događa u pravilu do sedme godine života.

Liječenje katarakte kod djece puno je složenije nego kod odraslih te ovisi o pravilnom odabiru vremena operacije, kirurškoj tehnici, odabiru intraokularne leće i naposljetku liječenju slabovidnosti. Djetetovo je oko puno manje nego oko odraslih, a i tkivo je puno osjetljivije. Zbog svega toga djetetu s kataraktom mora se vrlo ozbiljno i temeljito pristupiti.

Katarakta kod djece uglavnom je urođena i obično se dijagnosticira odmah nakon porođaja ili tijekom prve godine života.
Ako se mrena kod novorođenčeta previdi, može uslijediti trajno oštećenje vida.

Nekoliko je oblika katarakti s obzirom na veličinu i smještaj u odnosu na vidnu osovinu:
• ako je mutnina leće smještena na vidnoj osovini, kao posljedica može nastati sljepoća
• kod malenih katarakti ili zamućenja koje se nalaze na prednjoj površini leće odnosno na periferiji, vidna oštrina neće biti narušena

Trudnoća je vrlo osjetljivo razdoblje, stoga se katarakta može razviti kao posljedica različitih infekcija majke, izloženosti lijekovima te zračenju. Također, važno je genetsko nasljeđivanje odnosno postojanje katarakte kod roditelja ili bliskih rođaka. Katarakte se mogu javiti na oba oka ili samo na jednom oku.

Mrena koja se javlja na jednom oku često je vezana uz očne abnormalnosti, traumu, intrauterine infekcije, a najčešće ide uz infekciju Rubellom tijekom trudnoće.

Ako su katarakte kod djeteta prisutne na oba oka, najčešće su nasljedne ili su vezane uz druge bolesti. Česti uzroci obostrane katarakte kod djece su hipoglikemija, galaktozemija, Down sindrom, miotonička distrofija i infekcijske bolesti (toksoplazmoza, Rubella, Citomegalovirus, Herpes simplex) i prematuritet. Takve katarakte iziskuju temeljitu metaboličku, infekcijsku, sistemsku i genetsku obradu na preporuku nadležnog pedijatra.

Navedene pretrage jako su važne jer nas usmjeravaju na način liječenja koji u nekim slučajevima ne mora biti kirurški. Tako na primjer katarakte koje nastaju uslijed poremećaja metabolizma u galaktozemijama mogu biti izliječene jednostavnom dijetom bez galaktoze, a liječenje se sastoji u eliminaciji mlijeka i mliječnih prerađevina iz prehrane.

Također, ako je mrena smještena u centru leće poput točkice, liječenje se provodi kapljicama za širenje zjenica, što djetetu omogućuje bolju vidnu oštrinu i razvoj vida te se odgađa operativni postupak.

Kako prepoznati kataraktu kod djeteta i ukloniti je kirurškim putem?
Ako primijetite da vaše dijete slabije prati predmete, žmirka na suncu, zakreće glavicu pod određenim kutom ili vidite bijeli odsjaj u zjenici oka, potrebno se javiti oftalmologu.
Nakon detaljnog pregleda, ako se vašem djetetu dijagnosticira katarakta, liječnik oftalmolog predložit će vam operativni zahvat.

Operacija se izvodi u općoj anesteziji pod operacijskim mikroskopom. Već u dobi od dva-tri mjeseca dijete se može operirati. Operativnom se postupku pristupa što ranije ako katarakta ugrožava razvoj djetetova vida, odnosno kasnije ako je moguće spriječiti pojavu slabovidnosti kapanjem kapljica za širenje zjenica.

Prilikom operacije postoji ugrađene leće. Intraokularne leće koje se ugrade privremena su zamjena za prirodnu leću koja je bila zamućena, i zahtijeva manje brige oko održavanja, za razliku od vanjske kontaktne leće. Djeca na ovaj način imaju veću slobodu za normalne svakodnevne aktivnosti bez stalne brige hoće li leću izgubiti negdje prilikom igranja.
Međutim, kao i kod svake operacije, postoji rizik koji je sveden na minimum, a komplikacije nisu česte.

Nakon operacije potrebna je korekcija odgovarajućim naočalama ili vanjskim kontaktnim lećama u svrhu razvoja vidne oštrine. Naknadno se u odrasloj dobi, kada se oko prestane razvijati, mogu ugraditi leće odgovarajuće dioptrijske jakosti. Operacije kod djece imaju velik postotak uspješnosti, međutim zahtijevaju dugotrajnu vidnu rehabilitaciju i redovite kontrole.

Tekst: dr. Marija Antičić, spec. oftalmolog
Klinika Svjetlost